Početna strana > Hronika > Dušan Vujović: Lekovi za Grčku teži nego oni za Srbiju
Hronika

Dušan Vujović: Lekovi za Grčku teži nego oni za Srbiju

PDF Štampa El. pošta
subota, 04. jul 2015.

Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je danas da je Grčka na početku krize bila u sličnoj situaciji kao Srbija, imali su dugove i deficit, a zato što nisu "tu bolest" rešavali na vreme, "lekovi" su za Grčku sada mnogo teži od onih za Srbiju.

"Grčka je dobila paket mera, koji je na papiru nudio rešenje, ali su socijalni i politički troškovi tih mera bili preveliki. Nisu ih dobro sproveli, a recesija time izazvana je bila dublja za jednu četvrtinu", rekao je Vujović na TV Pink.

On je podsetio da je dug Grčke bio tri puta veći nego u Srbiji u odnosu na BDP.

"Oni su krenuli kasno, mere su bile oštre, a ceo proces kod njih je možda mogao bolje da se vodi pre tri, četiri godine. Nije to urađeno i došli su u situaciju da gradđni izraze revolt na izborima. Na talasu poverenja glasača, premijer Aleksis

Cipras je pokušao da pregavara sa kreditorima, ali oni imaji iza sebe svoje ulagače, a političari birače i niko nema neograničen prostor da pravi ustupke", rekao je Vujović.

Ministar je naveo da je Grčka "išla na konfrontaciju" sa kreditorima i došlo je do toga da Cipras traži krajnji odgovor na referendumu - da ili ne za program mera.

"Međutim, mnogi svetski mediji pišu da program više i ne postoji, jer su svi rokovi prošli", ističe Vujović.

Govoreći o Srbiji, on je rekao da se kod nas u reforme ušlo iz pozicije relativno malog deficita i duga.

"Bio je poslednji trenutak kad smo krenuli u program, a sad već imamo dobre rezultate", rekao je Vujović.

BEOGRAD - Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je danas da postoji želja da se reši pitanje finansiranja Vojvodine, te da će do kaja jula biti definisani principi kako će se to raditi, a zatim sledi da se definiše i koja će biti prava i obaveze Pokrajine u tom smislu.

"U Ustavu je to pitanje nejasno, stoji da bi trebalo da ide procenat budžeta, ali budžet kao takav ne postoji, već postoje prihodna i rashodna strana", rekao je Vujović na TV Pink.

On je rekao da će se prilikom rešavanja tog pitanja gledati kakve su najbolje prakse u svetu, ali da je suština da neko ko dobija deo prihoda, dobije ujedno i deo obaveza.

"Ja ću predlagati da, poštujući principe u svetu i principe ravnopravnosti, to uredimo na najbolji način", rekao je Vujović.

On je, navodeći nove aktivnosti u fiskalnoj sferi, najavio i da je trenutno u pripremi koncept zakona o finansiranju lokalnih samouprava, koji će do kraja septembra biti u Skupštini.

"Definisaćemo nacrt zakona, a očekujemo da će do kraja septembra on biti spreman za diskusiju u Skupštini", rekao je Vujović i dodao da je u pripremi i zakon o naknadama, kojih ima 384 u Srbiji, a cilj je da se objedine.

Prema njegovim rečima, u narednom periodu će se raditi i na povratku na programsko budžetiranje.

"Svaka stavka mora da bude definisana kao program, pa recimo ako podržava te i te programe da se zna i sa kakvim su efektima", rekao je Vujović i podsetio da je Hrvatska "dan-noć" pred pristupanje EU radila na programskom budžetiranju.

Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je da je deficit budžeta u prvih šest meseci samo 1,5 odsto BDP-a, što je 4,5 puta bolje nego u istom periodu 2014.

Tada je iznosio 6,6 odsto.

"To je neverovatan rezultat. Na kraju juna smo od planiranih 105 milijardi dinara deficita, imali ispod 30 milijardi. Uštedeli smo gotovo 80 milijardi dinara", rekao je Vujović na TV Pink.

Ključna stvar za postizanje ovog rezultata su, kako je rekao, manje plate i penzije. 

"Nismo imali ništa drugo krupno, a odatle su krenule sve druge mere, smanjenje troškova i povećanje prihoda", rekao je Vujović. 

Prema njegovim rečima, prihodi su veći za 42 milijarde, a 15 milijardi čini bolja naplata poreza i akciza, dok 25- 30 milijardi čine neporeski prihodi - dividende javnih preduzeća, 4G tehnologija... 

Vujović je naglasio da postoji samo jedan elemenat uštede na koji vlada ni ministarstvo nisu ponosni, a to su uštede od 10 milijardi dinara na kapitalnim investicijama. 

"Nismo imali spremne projekte, eksproprijacija ide sporije, ne planiramo dobro, operativa je spora", rekao je Vujović. 

On je ponovio da je Srbija u trogodišnjem programu, jer bi u jednogodišnjem bilo potrebno veliko odricanje, ali se, kako je kazao, rezultati već vide. 

"Kad smanjite deficit, smanjujete dug, a kad smanjite dug i kamate padaju", rekao je Vujović i dodao da bi novac od ušteda, vlada ulagati i u investicije poput izglradnje škola, završetak infrastrukture. 

"Ako privatizujemo Telekom, novac će biti usmeren na stvari koje zatvaraju propuste iz prošlosti i podstiču ekonomski rast", rekao je Vujović. 

Ministar finansija je rekao da su efekti nasleđene recesije, poplava, recesioni efekti fiskalne konsolidacije, delovali negativno, a sada počinjemo da izlazimo iz tog okvira.

"Dobro smo sproveli ovo do sada, jer imamo revizije ekonomkog rasta sa -0,5 odsto, prvo na nulu, a sada i na plus 0,5 odsto, a možda i više", rekao je Vujović i dodao da je na kraju najvažnije da se otvore nova radna mesta i ostvari privredi rast. 

Prema njegovim rečima, program sa MMF je na tri godine i to je inicijalni deo. 

"Fiskalna konsolidacija je prvi korak, a posle sledi održavanje makroekonomske stabilnosti. Moramo da stabilizujemo finansijski sektor koji će biti pod udarom grčke krize ako se ostvare loše prognoze", poručio je ministar finansija.

(Tanjug)