Početna strana > Hronika > DSS: Kome treba razvoj putnih pravaca prema Albaniji
Hronika

DSS: Kome treba razvoj putnih pravaca prema Albaniji

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 31. avgust 2015.

Srbija je zemlja sa nerazvijenom komunikacionom infrastrukturom, i ako kroz njenu teritoriju prelaze nekoliko panevropskih koridora. Na domaćim, lošim, saobraćajnicama godišnje bude preko 35000 saobraćajnih nesreća, u kojima strada oko 18000, a preko 500 ljudi izgubi život. Potpuno je jasno da je razvoj saobraćajne infrastrukture prioritet za našu zemlju kako u bezbednosnom smislu, tako i kao preduslov za ekonomski oporavak.

Tim pre ostaje nejasno, zašto je Vlada Srbije predvođena njenim premijerom, na samitu zapadnog Balkana i EU, u Beču, kandidaovala tri regionalna projekta saobraćajne infrastrukture, u vrednosti od oko 5 milijardi evra, koji treba da podstaknu razvoj putnih pravaca prema Albaniji?! To su autoput Niš-Priština-Drač, pruga Beograd-Podgorica-Skoplje-Tirana i autoput Beograd-Podgorica-Tirana. Podsetimo, Generalni master plan saobraćaja u Srbiji do 2027. godine koji je usvojila Vlada Srbije 2010. godine kao projekat koji je finansirala EU, definisao je listu razvojnih projekata do 2027 godine. Sasvim opravdano među ovim projektima se ne nalazi  autoput E80 Niš – Priština. Formiranje trougla autoputne mreže u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji,  putevi u Istočnoj Srbiji , Mačvi, Sremu i Banatu prioriteti su za Srbiju, a ne putni pravac ka Albaniji.

Ovakav koncept predloženog razvoja prioriternih saobraćajnica, očigledno nema nikakvih interesa sa potrebama Srbije i njenog stanovništva, ali i te kako ima sa geopolitičkim ambicijama pojedinih zemalja EU i ekspanzionizmom albanske etničke zajednice na prostoru Jugoistočne Evrope. Da su potrebe naših građana zaista vodile Vladu Srbije, ona bi pred predstavnike EU, kao modelom regionalnog infrastrukturnog projekta, izašla sa predlogom revitalizacije plana, nesrećnog, autoputa Beograd-Bar, što je da podsetimo, pravac prema državi u kojoj trećinu od ukupnog broja stanovnika čine Srbi, isto kao i u BiH, te sa kojom imamo neuporedivu veću ekonomsku saradnju nego sa Albanijom. Ovako, ovo je poslednji primer u nizu kojima vlastodršci u Srbiji dokazuju da su lutke na žici briselske birokratije, koji se sa prezirom odnose prema sopstvenom narodu i njegovim interesima, a ponizno se dodvoravaju moćnijima i bogatijima od sebe.

(DSS)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner