Početna strana > Hronika > Dojče vele: Prema najnovijoj anketi, kada bi mogla da bira, većina građana EU bi izabrala Angelu Merkel za predsednicu EU, a ne Emanuel Makrona
Hronika

Dojče vele: Prema najnovijoj anketi, kada bi mogla da bira, većina građana EU bi izabrala Angelu Merkel za predsednicu EU, a ne Emanuel Makrona

PDF Štampa El. pošta
petak, 17. septembar 2021.

 Prema najnovijoj anketi, većina građana Evropske unije bi, kada bi mogla da bira, izabrala nemačku kancelarku Angelu Merkel za predsednicu EU, a ne predsednika Francuske Emanuel Makrona.

Merkelova je sinoć u gostima kod Makrona, poslednji put pred izbore u Nemačkoj 26. septembra, a kako je najavljeno, na radnoj večeri u Jelisejskoj palati biće reči o Avganistanu posle povlačenja zapadne vojske, o situaciji u području Sahela gde obe zemlje učestvuju u vojnim misijama, kao i o francuskim predsedničkim izborima u maju naredne godine, prenosi Dojče vele.

Uoči ovog sastanka objavljeni su rezultati ankete istraživačkog centra Evropskog saveta za spoljne odnose iz Brisela prema kojima bi 41 odsto građana EU izabralo Angelu Merkel za „predsednicu Evropske unije” kada bi takva funkcija postojala.

Kako se navodi, čini se da građani EU preferiraju način na koji politiku vodi Angela Merkel u odnosu na pristup Emanuela Makrona, prenosi Tanjug.

Merkelova je pobedila Makrona u svih 12 zemalja učesnica ankete, a Makron je dobio samo 14 odsto glasova.

U Francuskoj bi 32 odsto glasalo za Nemicu, a samo 20 odsto za svog šefa države a, kako piše DV, interesantno je da je Makron u Mađarskoj, gde je za njega bilo 24 odsto građana, dobio veću podršku nego su svojoj zemlji.

Merkelova je posebno omiljena među Holanđanima – izabralo bi je 58 odsto građana, dok bi Makron tamo dobio samo šest odsto glasova, u Austriji bi 34 odsto glasalo za Merkelovu, 14 odsto za Makrona. Ostali ispitanici su bili neodlučni ili nisu hteli da glasaju.

Autori studije konstatuju, da „činjenica da je Merkelova toliko popularnija od Makrona ne samo u Holandiji i Španiji, već i u Portugaliji i Danskoj, pokazuje kolika može biti integrativna moć u različitim delovima EU”.

„Nordijske štedljive države i zemlje na jugu EU često imaju dijametralno suprotne stavove o mnogim aspektima evropske politike, posebno o ekonomskim i finansijskim pitanjima. Pošto je podrška Merkelovoj velika u oba tabora, čini se da je uspela da prenese poruku da je posvećena rešavanju problema i jednih i drugih, pozicionirajući Nemačku kao silu koja ujedinjuje”, piše ECFR.

Prema istraživačkom centru iz Brisela, anektirano je ukupno 16.267 ljudi iz 12 zemalja EU – Nemačke, Francuske, Holandija, Danske, Švedske, Italije, Portugala, Španije, Austrije, Poljskea, Mađarske i Bugarske.

(Politika)