Početna strana > Hronika > Đorđe Vukadinović: Sa cenzusom od tri odsto teže će biti praviti neku široku opozicionu koaliciju, jer će svako misliti da može sam da pređe prag - ali se na taj način ipak donekle smanjuje broj „bačenih“ glasova
Hronika

Đorđe Vukadinović: Sa cenzusom od tri odsto teže će biti praviti neku široku opozicionu koaliciju, jer će svako misliti da može sam da pređe prag - ali se na taj način ipak donekle smanjuje broj „bačenih“ glasova

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 19. januar 2020.

Đorđe Vukadinović iz Nove srpske političke misli i politikolog Filip Balunović složili su se u Danu uživo da bi smanjenje cenzusa "smanjilo broj bačenih glasova", ali Vukadinović kaže da "motiv nije ispravan", a Balunović dodaje da od toga ima bitnijih tema. "Kod nas je zagađena atmosfera već nekoliko godina, zagađuju je međuljudski odnosi, naslovne strane, politički procesi, društveni procesi... Jako bih voleo da u ovoj zemlji počne da se razgovara o stvarima mimo onog aktera koji nam diktira agendu sve vreme", kaže Balunović.

Govoreći o mogućem datumu parlamentarnih izbora, Vukadinović je rekao da misli da je najlogičniji datum 26. april.

"S obzirom na ustavne granice, čitava priča je o par nedelja unutar aprila, kada izbori mogu da budu ako su redovni. Kada nema političkog života, onda se pravi tema lažna i veštačka od nečega što je formalno", kaže Vukadinović.

Dodaje da ne očekuje da izbori budu na Uskrs.

"Kada je reč o našoj vlasti, ništa nije isključeno, ali mislim da bi bilo malo preradikalno", rekao je Vukadinović.

Prema rečima Balunovića, što se tiče datuma i eventualnog pomeranja izbora, on "nije siguran da je to preterano relevantno pitanje".

"Ne vidim zašto bi vlast pomerala izbore i pravila ustupke, jer iz perspektive vlasti nema prepreka i šumova što se tiče izbornog procesa. Deo opozicije koji je najavio bojkot, isto smatra to pitanje irelevantnim", kaže on.

Balunović je, kako kaže, protiv usmeravanja pažnje na izbore, jer misli da u političkom životu postoji niz problema.

Govoreći o najavljenom snižavanju cenzusa, Balunović kaže da, "kada razgovarate sa nekim ko nije iz ove zemlje, nikome nije jasno zašto je jedna partija kojoj podrška raste ili stagnira, ali je užasno velika, zašto bi takva partija dozvoljavala većem broju aktera da uđe u parlament".

"Odgovor je da to ne izgleda baš dobro izvana kad se gleda. Oni koji su protiv SNS, njima je sve jasno, oni koji su za, njima je isto sve jasno, ali im odgovara. Meni je to za one izvana koji bi trebalo da kažu 'ok, ovde ima neke demokratije'", smatra Balunović.

Vukadinović smatra da su dva motiva za to.

"Ne ono čega se bojkotaški deo opozicije plaši - da se neko pokoleba. Mislim da je glavni motiv da se pošalje poruka o dobroj volji, jer je čitav dijalog, sve je tome bilo namenjeno, da se ostavi utisak na međunarodne posmatrače, da se pošalje poruka spolja... Ta slika nije baš prijatna, opasnost da imate jednopartijski parlament", kaže on.

Dodaje da bi predloženim smanjenjem cenzusa, "neke stranke koje su bliske vlasti, odnosno 'konstruktivna opozicija', mogle da pređu cenzus".

"Sem naprednjaka i SPS, niko nema cenzus od pet odsto, moglo bi se desiti da završe samo SNS i SPS preko crte. Cenzus od tri odsto je namenjen s jedne strane strancima. Meni je malo neumesno kad neke kolege iz opozicije kritikuju tu meru, ali motiv nije ispravan", kaže Vukadinović.

Dodaje da bi to "zapravo smanjilo broj bačenih glasova".

"To je generalno prodemokratska mera, vlast je predlaže da bi svoje opozicione simpatije prebacila preko cenzusa i imala pluralni parlament. Sa cenzusom od tri odsto imaju šanse da imaju više grupa u parlamentu", kaže on.

Balunović se složio sa ovim stavom.

"Ispravna su mera sa stanovišta veće reprezentnosti, većeg broja glasača", rekao je.

Ističe da ne misli da je to opasno, već da je opasno zagađenje.

"Kod nas je zagađena atmosfera već nekoliko godina, zagađuju je međuljudski odnosi, naslovne strane, politički procesi, društveni procesi... Jako bih voleo da u ovoj zemlji počne da se razgovara o stvarima mimo onog aktera koji nam diktira agendu sve vreme", kaže on.

Prema njegovom mišljenju, od cenzusa je mnogo bitnija dijaloška forma u kojoj ljudi koji gledaju mogu da zaključe "šta on misli, a šta Đorđe misli".

"Mnogo je važnija tema pitanje toga šta čini različite političke aktere autentičnim, a šta neautentičnim", kaže Balunović.

Vukadinović objašnjava da "sa cenzusom od tri odsto, pa ni sa cenzusom od jedan odsto, Srpska desnica ne ulazi u parlament".

"U većini zemalja cenzus je dva odsto, tri odsto, specifični su sistemi gde imate 10 odsto. Mislim da bi cenzus od pet odsto naterao stranke opozicione autentične, da se udružuju da sarađuju, da prave zajedničke mostove, ali svejedno moramo da vežbamo da razgovaramo. Sa cenzusom od tri odsto teže će biti praviti neku široku opozicionu koaliciju, jer će svako misliti da može sam da pređe prag", kaže Vukadinović.

Vukadinović se složio sa Balunovićem da "nije normalno da bojkot bude centralna politička tema".

Vukadinović: Priča o tome da će neko nekome da ustupi sto hiljada glasova je krajnje nerealna

Đorđe Vukadinović iz Nove srpske političke smatra da u ovom trenutku osim koalicija oko SNS i SPS i uz najavljeni bojkot SZS niko drugi nema šanse da pređe cenzus od pet odsto, bez obzira što prorežimski istraživači stalno iznad cenzusa od pet odsto drže SRS, Šapića i PSG.

„Ovu meru smanjenja cenzusa vidim kao potvrdu činjenice da niko zapravo od pojedinačnih stranaka, uključujući i SZS, sem SNS i SPS nema cenzus. Smanjenje cenzusa je manji mamac za one koji bojkotuju izbore, da na njih izađu, već je cilj da oni koji su odlučili da izađu na izbore sigurnije prebace preko crte. Pretpostavljeni efekat bojkota je da će Šapić i radikali preći tri odsto. Ako bi bojkot bio uspešan, oni mogu i preko postojećeg cenzusa i zato im preostaje da navijaju da bojkot bude što uspešniji. Oni bi mogli da navijaju da bojkot bude što uspešniji. Smanjenje daje određene šanse i nekoj eventualnoj građanskoj listi, poput Čedinog LDP, Čankovog LSV ili SMS (Stranci moderne Srbije)“, zaključuje Vukadinović, dodajući da je priča da će neko nekome da ustupi 100.000 glasova krajnje nerealna.

(N1, Danas, NSPM)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner