Crna Gora: Otkriven spomenik Puniši Račiću; osude iz Hrvatske; MIP Crne Gore: Spomenik će biti uklonjen

U crnogorskom selu Slatina, nadomak Andrijevice, otkriven je spomenik Puniši Račiću.

On je kao narodni poslanik u Skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1928. godine ubio grupu hrvatskih poslanika na čelu sa osnivačem Hrvatske seljačke stranke Stjepanom Radićem.

Otkrivanje spomenika osudili Hrvatsko nacionalno veće Crne Gore i Hrvatska seljačka stranka.

Lokalni crnogorski mediji javili su da je postavljanju spomenika na imanju rodne kuće Puniše Račića prisustvovalo oko 300 ljudi.

Račić je, kako su preneli crnogorski mediji, spomen-ploču dobio kao učesnik oslobodilačkih ratova od 1912. do 1918. godine, narodni poslanik u Skupštini Jugoslavije i nosilac "Albanske spomenice".

Hrvatsko nacionalno veće Crne Gore i Hrvatska seljačka stranka (HSS) osudili su otkrivanje spomenika Račiću u Slatini.

Rukovodstvo aktuelne Hrvatske seljačke stranke tim povodom je zatražilo od vlasti u Zagrebu da hitno upute najoštriju protestnu notu vladi Crne Gore zbog otkrivanja spomen-ploče Račiću, koga smatraju atentatorom na utemeljitelja HSS-a i, kako navode, istaknutog hrvatskog političara Stjepana Radića i druge hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini u Beogradu.

"Nad tim varvarskim činom i danas se grozi celi civilizovani svet", navedeno je u saopštenju HSS-a.

Podseća se da je Hrvatski sabor 20. jun proglasio Danom sećanja na Stjepana Radića i junske žrtve atentata u, kako kažu, beogradskoj skupštini 1928. godine.

"Ovaj bogohulni i primitivni čin duboko vređa ne samo članove Hrvatske seljačke stranke, već i hrvatski narod u celini", navodi se u saopštenju u kojem se dodaje da HSS zato traži od vlade i ministarstva spoljnih i evropskih poslova da preduzmu sve u cilju trenutnog uklanja spomenika Račiću, koga nazivaju "krvnikom i atentatorom".

Račić je 1928. godine ubio hrvatske poslanike Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a smrtno ranio Stjepana Radića. Tada je ranio još dvojicu – Ivana Granđu i Ivana Pernara.

Inicijativu da se u njegovom rodnom mestu postavi spomen-obeležje pokrenulo je bratstvo Račića, koje su podržali meštani Slatine, prenosi RTCG.

Samo pre godinu dana Crna Gora je uputila protestnu notu ambasadi Hrvatske u Podgorici, povodom podizanja spomenika Miri Barešiću u Dragama kod Pakoštana, istakavši da treba imati u vidu da je reč o čoveku pravosnažno osuđenom za ubistvo Vladimira Rolovića, jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj 1971. godine.

Crna Gora je u noti izrazila očekivanje da će se hrvatska vlada ograditi od tog, kako su naveli, "necivilizacijskog čina, s obzirom na to da je Vladimir Rolović bio istaknuti borac protiv fašizma i istaknuti jugoslovenski i crnogorski diplomata".

Zbog podizanja spomenika Barišiću protestnu notu hrvatskim vlastima uputio je i Beograd. Spomenik Barešiću, međutim, nije uklonjen.

Crna Gora: Spomenik Puniši Račiću će biti uklonjen

Crnogorsko ministarstvo inostranih poslova osudilo je podizanje spomen obeležja poslaniku Skupštine Kraljevine Jugoslavije Puniši Račiću.

Kako navode, spomenik će biti uklonjen.

"Ovaj retrogradan individualan čin kojim se veliča lik i delo atentatora na kralja Nikolu i ubice hrvatskih poslanika u tadašnjoj Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije realizovan je bez znanja Vlade i državnih organa Crne Gore", navodi se u reagovanju Ministarstva inostranih poslova.

Dodaje se da će nadležni državni organi preduzeti "sve neophodne, zakonom utvrđene aktivnosti u pravcu uklanjanja tog spomen obeležja, kojim se vređaju ne samo najdublja osećanja hrvatskog naroda i države, već se nastoje produbiti političke podele u Crnoj Gori".

Prethodno je Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske osudilo otkrivanje spomen-obeležja Puniši Račiću u rodnom selu Slatina kod Andrijevice i zatražilo njegovo uklanjanje.

"Ministarstvo očekuje da se nadležne institucije Crne Gore ograde od ovog čina u duhu dobrosusedskih odnosa i traže preduzimanje odgovarajućih postupaka i mera, kao i uklanjanje spornog obeležja, jer nas takvi i slični potezi udaljavaju od cilja kojima bi Vlade obe države trebalo da teže", navodi u saopštenju hrvatsko ministarstvo.

Dodaje se da je u Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova zbog toga pozvan crnogorski ambasador u Zagrebu Boro Vučinić kome je izražen najoštriji protest.

U međuvremenu je Ministarstvo kulture naložilo uklanjanje spomen ploče Račiću i navelo da je ona podignuta bez saglasnisti Ministarstva i suprotno zakonu.

"Organi lokalne uprave nadležni za poslove kulture i građevinarstva dužni su da spreče bespravno podizanje spomen-obeležja, donošenjem rešenja o zabrani podizanja, odnosno rešenja o uklanjanju bespravno podignutog spomen-obeležja", stoji u saopštenju Ministarstva.

Spomen-ploča Račiću podignuta je u Slatini kod Andrijevice, rodnom selu poslanika koji je 1928. godine u Narodnoj skupštini u Beogradu ubio trojicu poslanika Hrvatske seljačke stranke (HSS), a dvojicu ranio.

Na spomen-obeležju poslanika Narodne radikalne stranke piše da je ona podignuta "znamenitom narodnom poslaniku, Slatinjaninu i Vasojeviću".

Inicijativu da se u Račićevom rodnom mestu postavi spomen-obeležje pokrenulo je "Bratstvo Račića", a podržali su ga meštani Slatine.

Taj čin su pre reakcije državnih organa osudili Hrvatsko nacionalno veće Crne Gore, opoziciona Socijaldemokratska partija i Hrvatska seljačka stranka (HSS).

(Beta, Tanjug)