Početna strana > Hronika > Bujanovac, Preševo i Medveđa rekorderi u nezaposlenosti
Hronika

Bujanovac, Preševo i Medveđa rekorderi u nezaposlenosti

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 29. novembar 2010.

Područje Preševa, Bujanovca i Medveđe je rekorder po nezaposlenosti u Srbiji, iako veliki broj ljudi iz tih opština radi u inostranstvu da bi izdržavao porodice, rekao je danas Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam.

Predstavljajući istraživanje Analiza lokalnih manjinskih politika u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, Popov je rekao da je ono sprovedeno da bi se utvrdilo kakav je zakonski okvir koji se odnosi na zaštitu manjina u lokalnoj zajednici.

Prema njegovim rečima, suština istraživanja bila je i utvrđivanje lokalnih regulativa, kao i kako funkcionišu institucije koje sprovode zakon i kakve se politike vode u tim opštinama kada je reč o pitanjima koja su značajna za prava manjina.

- Reč je o siromašnim opštinama, koje se nalaze uz glavnu magistralu koja povezuje jug i sever našeg kontinenta, ali taj potencijal nije dovoljno iskorišćen - kazao je Popov i dodao da siromaštvo, kao i u drugim multietničkim sredinama, doprinosi da se problemi "etnifikuju".

On je naveo da je u Preševu na vlasti albanska koalicija i da Srbi ne učestvuju u lokalnoj vlasti, dok je u Bujanovcu vladalo slično stanje, sve do oktobra kada je postignut dogovor sa lokalnim grupama građana Srbije, tako da su ušli u vlast i dobili određena mesta u opštinskim organima uprave i javnim preduzećima.

Popov je kazao da lokalni ombudsmani nisu izabrani u tim opštinama, iako bi to bilo logično, jer su u pitanju multietničke sredine, već postoje kancelarije republičkog ombudsmana u sve tri opštine.

- Službena upotreba jezika i pisma je korektno regulisana, a problem je u Preševu gde se dokumenti za sednice Skupštine opštine ne prevode na srpski jezik, uz obrazloženje da to nije potrebno, jer su samo dva odbornika srpske nacionalnosti i poznaju albanski jezik - naveo je on.

Prema njegovim rečima, u Bujanovcu nije dobro što srpska i albanska deca ne idu zajedno u školu, jer ne postoji adekvatan kadar za predavanje na srpskom jeziku, a problem je i sa Romima koji nemaju priliku da uče svoj jezik u tim školama.

Kada je u pitanju kultura, sve tri opštine imaju Dom kulture i biblioteke, ali je istraživanje pokazalo prigovore da ne postoji dovoljno naslova na albanskom jeziku, kazao je on i dodao da postoje lokalne TV u Preševu i Bujanovcu, koje program emituju na albanskom jeziku, ali postoje i određeni broj časova sa programima na srpskom.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta Lokalne politike u multietničkim zajednicama na jugu Srbije, a finansirao ga je Fonda za otvoreno društvo.

(Tanjug)