Početna strana > Hronika > Boris Tadić: Srbija može da postane kandidat za EU do kraja 2011.
Hronika

Boris Tadić: Srbija može da postane kandidat za EU do kraja 2011.

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 27. mart 2011.

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je u Briselu da Srbija može da dobije status kandidata za EU do kraja godine i potom započne pregovore - kao nepovratan put ka članstvu u Uniji, koje bi značilo sigurnost i bolji život za građane. Posle serije susreta sa zvaničnicima EU, Tadić je novinarima rekao da su "svi veoma zadovoljni postignutim" u Srbiji, kao i početkom dijaloga Beograda i Prištine.

Tadić je susrete na marginama Briselskog foruma započeo u petak, sastankom sa predsednikom Saveta EU Hermanom van Rompejom, a danas je razgovarao sa šeficom evropske diplomatije Ketrin Ešton, predsednikom Evropskog parlamenta Jeržijem Buzekom i evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom - s kojim je razgovarao više od sat.

"Razgovori su bili dobri i smatram da Srbija ima velike šanse da ispuni sve ono što je predviđeno Akcionim planom", istakao je Tadić, navodeći da je za uspeh tog procesa potrebno da se do kraja juna usvoji set zakona. Predsednik je naglasio da su potrebne suštinske promene, a da je posebna pažnja posvećena reformi pravosuđa, političkog sistema i blanko ostavki.

"Svi su veoma zadovoljni postignutim. I ja ne mogu da ne budem zadovoljan", rekao je Tadić, dodajući da je sa sagovornicima iz EU konstatovao da Srbija, dok još zvanično nije postala kandidat, ispunjava obaveze i sprovodi reforme koje neke druge zemlje ispunjavaju tek na kraju pregovora, poput reforme pravosuđa. Tadić je istakao da je komesar za proširenje File zadovoljan procesom i dinamikom, ali "to ne znači da ne treba da ubrzamo stvari".

Tadić će učestvovati na panelu "Približavanje Balkana Evropskoj uniji", na kojem će o evrointegraciji regiona govoriti i premijer Crne Gore Igor Lukšić i predstavnici EU. Briselski forum organizuje nevladina organizacija Maršalov fond, održava se šesti put i ove godine okuplja 450 učesnika iz domena političkog, privrednog, akademskog i medijskog života.

Diplomatski izvori sa briselskog sastanka rekli su Beti da se u mnogim krugovima EU smatra da bi za ceo proces uključivanja Zapadnog Balkana u EU bilo važno i pravi zaokret, ako bi, uz približavanje Hrvatske članstvu, počeli i pregovori o tome i sa Srbijom i Crnom Gorom.

Spremni smo za rešavanje konflikta na Kosovu

Predsednik Srbije izjavio je u Briselu i da je evropskim zvaničnicima preneo spremnost Beograda da "učestvuje u procesu kojim se rešava pitanje konflikta Srba i Albanaca na Kosovu".

Tadić je novinarima rekao da pregovori Prištine i Beograda predstavljaju "istorijski doprinos miru i stabilnosti čitavog prostora" i dodao da je svestan da se u EU ne može ući sa nerešenim regionalnim konfliktima.

"Mi smo iskoristili ovu priliku da objasnimo razlog zašto Srbija i na koji način Srbija učestvuje u dijalogu Priština-Beograd i ne samo našim evropskim prijateljima", rekao je Tadić. Srpski predsednik dodao je da je o tome razgovarao i sa senatorkom DŽejni Šahin, koja je u američkom Kongresu zadužena za Evropu. "Naišao sam na vrlo visok nivo razumevanja objašnjavajući poziciju Srbije i istorijski kontekst u kojem se vodi ovaj dijalog, ali i kakve su konsekvence koje treba istovremeno rešavati kako bi se omogućila trgovina, omogućio život ljudima i smanjile tenzije na prostoru na kojem zajednički živimo, i Srbi i Albanci", kazao je Tadić.

On je naveo da se u ponedeljak u nastavku pregovora Beograda i Prištine očekuje razgovor "o konkretnim i tehničkim pitanjima" i dodao da neće biti reči o najtežim i najkompleksnijim pitanjima. Tadić je takođe naglasio i da ne traba biti neodgovoran u izlivu optimizma. "Ja sam potpuno svestan da ćemo se u procesu primene Akcionog plana (Vlade Srbije) suočavati sa ozbiljnim i teškim problemima, značajnim iskušenjima", rekao je predsednik Srbije. On je naveo da će svaka reforma, "a to znači u suštini primenu Akcionog plana", proizvoditi tenzije u društvu i nezadovoljstva, i dodao da isto važi i za dijalog Beograda i Prištine "Mnogo je nerazumevanja koja moramo na dnevnom nivou da objašnjavamo. Moramo s vremena na vreme da objašnjavamo i građanima ali i učesnicima u političkim procesima i međunarodnoj zajednici", kazao je Tadić.

Tadić je istakao ne postoji neposredna veza između dijaloga Beograda i Prištine i evropskih integracija Srbije, ali da Srbija mora rešavati problem pre ulaska u Evropsku uniju. "Mi znamo da u Evropsku uniju ne možemo da unesemo neke konflikte iz Jugoistočne Evrope, jer Evropa već ima svojih problema sa kojima se suočava", rekao je Tadić za Dnevnik RTS-a. Tadić je kazao da je "za naš evropski put bitno da pre članstva u Uniji rešavamo konflikte na Zapadnom Balkanu u kojima Srbija".

Problemi u Federaciji mogu izazvati zategnutosti u BiH

Tadić rekao rekao i da bi formiranje vlasti u BiH bez učešća ključnih stranaka hrvatskog naroda moglo izazvati tenzije u toj zemlji. On je naglasio da sve promene u BiH moraju biti saglasne interesima dva entiteta i tri naroda i u skladu s Dejtonskim sporazumom. Tadić je rekao da bilo kakvo nametnuto rešenje za stanje u BiH nije održivo i izrazio spremnost da poseti BiH i s vođama sve tri strane pomogne u rešavanju velikih problema.

On je kazao da to ne sme i neće imati bilo kakav prizvuka mešanja u unustrašnje stvari BiH, ali da se mora iskazati odgovornost i spremnost za rešavanje problema susednih zemalja. Tadić je objasnio da su svi sagovornici želeli da čuju njegovo mišljenje o stanju u BiH. On je rekao da se "Srbija ne sme i neće se mešati u unutrašnje poslove drugih država u regionu, da Srbija vodi politiku koja obezbeđuje mir u godinama koje dolaze, a ne političke tenzije, a da to znači da Srbija mora da razume i drugu stranu". "Srbija otvoreno govori o legitimnih interesima vlastitog naroda koji živi ne samo u Srbiji, nego I u drugim zemljama, ali Srbija poštuje sve legitimne interese svih drugih naroda koji žive u Srbiji", rekao je predsednik Srbije.

"Pošto živimo na jednom nedeljivom prostoru, iako u podeljenim državama, to znači da imamo i zajedničku odgovornost za regionalnu budućnost. Još jednom sam potvrdio da je to u središtu politike koju vodi sadašnja vlada Srbije i politike koju ja vodim kao predsednik Srbije, a to je, dakle, približavanje čitavog Zapadnog Balkana Evropskoj uniji", rekao je Tadić. To je, dodao je, "važna činjenica i dobra vest i za BiH". 

Tadić je objasnio da je u razgovorima s evropskim čelnicima bilo reči i o formiranju institucija vlasti u Federaciji BiH bez učešća ključnih stranaka hrvatskog naroda. I na postavljeno pitanje kako Srbija gleda na taj proces, Tadić je čelnicima EU stavio do znanja da je "sve što je saglasno s ustavom i pravom BIH i Dejtonskim ugovorom prihvatljivo". "Taj politički proceš koji se odvija u Federaciji BiH bi mogao da izazove nove tenzije i ja sam postavio pitanje o reakciji političkih stranaka iz hrvatskog nacionalog korpusa", upozorio je Tadić i rekao da je spreman da razgovara ne samo sa vođstvima srpskih već i bošnjačkih i hrvatskih stranaka.

"Mi želimo da se u BiH dese sve promene koje su u saglasnosti s interesima dva entiteta i tri naroda, baš kao što je skladu s Dejtonskim sporazumom", rekao je Tadić.

Bilo kakvo nametnuto rešenje, upozorio je predsednik Srbije, nije održivo u dužem vremenskom razdoblju i nije produktivno. "Iza toga proističe stav da samo legitimni predstavnici političkih stranaka i naroda, odnosno entiteta moraju da nađu dogovor i da okolne zemlje, Srbija i Hrvatska, moraju da prihvate njihov dogovor, šta god da jeste taj dogovor", kazao je Tadić.

Šef srpske države je upozorio da je situacija u BiH složena, da je ne treba bojiti lepšim bojama nego što je stvarnost, i naglasio da je u svakom trenutku spreman da ode u BIH. On je naglasio da ne želi da na Srbiju ponovo padne hipoteka da je učinila nešto loše i preuzela višak odgovornosti od onoga što zahteva situacija u BiH.

Tadić je rekao da Srbija ima mnogo sopstvenih problema, ali da kao odgovorni ljudi moramo da pokažemo spremnost I za rešavanje problema susednih država.

(Beta-Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner