Početna strana > Hronika > Barak Obama potpisao zakon o slobodi štampe
Hronika

Barak Obama potpisao zakon o slobodi štampe

PDF Štampa El. pošta
utorak, 18. maj 2010.

VAŠINGTON - Američki predsednik Barak Obama potpisao je Zakon o slobodi štampe s ciljem da to bude osnova za veću zaštitu novinara i slobodne štampe širom sveta i identifikaciju zemalja gde se ta načela krše.

Zakon je simbolično nazvan „Danijel Perl zakon o slobodi štampe” u slavu američkog novinara, koji je radio za „Volstrit džornal” i 2002. godine pogubljen u Pakistanu.

Islamski teroristi su ga oteli, mučili i ubili odsecanjem glave, navele su agencije.

Zakon je baziran na godišnjim izveštajima organizacija za prava čoveka u kojima su uključeni i podaci o postupanju prema medijima, uključujući i identifikaciju zemalja gde štampa trpi pritiske.

Obama je izjavio da zakon predstavlja signal vladama širom sveta da se njihovo ponašanje prema medijima budno prati, prenela je agencija AP.

Ceremoniji potpisivanja zakona prisustvovali su Perlovi roditelji, udovica i sin.

U vreme kada je otet i ubijen u Pakistanu, Perl je radio kao šef južnoazijskog biroa „Volstrit džornala”, sa sedištem u Mumbaju, u Indiji.

U Pakistan je otišao po zadatku radi prikupljanja materijala o mogućim vezama između terorističke mreže Al Kaide i Ričarda Rejda, Britanca koji je 2001. pokušao da se ukrca u avion sa eksplozivom skrivenim u cipeli, zbog čega je kasnije nazvan „cipela-bomba”.

Jula 2002. britanski državljanin poreklom iz Pakistana Ahmed Omar Sajed Šeik osuđen je na smrt zbog ubistva Perla. Međutim, u martu 2007, na jednom vojnom saslušanju u američkoj bazi Gvantanamo, na Kubi, zatvorenik Halid Šeik Mohamed je priznao da je on lično odrubio glavu novinaru Perlu.

Rejd, čovek „cipela-bomba”, osuđen je i izdržava doživotnu robiju u SAD.

Omar Sajed Šeik i još četvorica najodgovornijih aktera gotovo svih terorističkih akcija Al Kaide, uključujući i napad na SAD 11. septembra 2001, zbog čega im se na dušu stavlja ubistvo najmanje 3.000 ljudi, bili su izvedeni pred američki vojni sud u Gvantanamu, ali je to suđenje obustavljeno.

Oni i dalje čekaju konačno suđenje, ali još se debatuje oko toga da li treba da im sude vojni ili civilni sudski organi, i gde treba da im se sudi, u Gvantanamu, ili u SAD.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner