Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Važnija nam Srpska nego EU

PDF Štampa El. pošta
Milorad Dodik   
četvrtak, 08. januar 2009.

 (Večernje novosti, 08.01.2009)

Čovek je jak onoliko koliko izgradi svoje pozicije. A kad to postigne, onda ne mora da ga štiti niko. Tako Milorad Dodik, premijer Republike Srpske, odgovara na pitanje: Ko toliko moćan stoji iza njega kad sme da se suprotstavi onima pred kojima je ceo region na kolenima. I da Evropi, ako bude postavljala uslove koji se tiču opstanka RS, kaže: „Ne, hvala“.

- Ja sam vrlo dobro razumeo: moj položaj zavisi samo od toga koliko sam dobio glasova mog naroda na izborima. Te ljude nisam spreman da prevarim. A oni znaju da nisam čovek koji je projektovan za ostvarenje nečijih ciljeva.

Dosadilo mu je da u očima sveta bude „loš momak“. Dosta mu je, kaže, i „štapova i šargarepa“ iz Brisela i Amerike, i prljave kampanje iz Sarajeva. Poručuje javno da je za njega najviša vrednost - biti Srbin. Bosna nije njegova država. To je Republika Srpska, sviđalo se to nekome ili ne.

- RS je pre mene bila kao dragstor - uđete i uzmete šta hoćete. Samo što, za razliku od dragstora, ne morate ništa da platite. Više nikad neće biti tako. I to niko ne može da mi ospori! - kaže Dodik, čija je Stranka nezavisnih socijaldemokrata na izborima pre tri meseca od 63 opštine osvojila čak 45.

NEMA KOMPROMISA

Uoči Dana RS, pred njom su ustavne promene koje bi mogle da budu iskorišćene za dalje narušavanje njenog integriteta. Kako ćete se suprotstaviti?

- Ustavne promene ne mogu izlaziti iz okvira Dejtonskog sporazuma i postojećeg ustava. Postignut je načelan dogovor da se na taj ustav amandmanski deluje u dogovoru sva tri naroda. Druga važna stvar je da ustavne promene ne mogu da se obavljaju pod vođstvom međunarodnih predstavnika, kao što je to bilo ranije. Stav Republike Srpske je jasan. Neće proći koncept centralno uređene Bosne sa silnim ovlašćenjima, kakvih nema ni u „Dejtonu“ ni u Ustavu.

Znači li to da nećete dozvoliti dalje oduzimanje entitetskih ovlašćenja i da ćete tražiti da vam se vrate neke nadležnosti koje su vam razni visoki predstavnici nelegalno oduzeli i preneli na Sarajevo?

- Međunarodna zajednica je napravila ogromnu grešku ne sprovodeći „Dejton“, nego „duh Dejtona“. A kada su jednom pustili duh i počeli da ga jure po BiH, znalo se kako se to jedino može završiti. Tako što ćemo sada tražiti da nam se otete nadležnost vrate. To će biti osnova našeg koncepta u procesu ustavnih promena. Neka niko ne sumnja da ćemo u tome i uspeti. Budite sigurni - RS neće izgubiti više nijednu nadležnost.

Hoćete li uspeti i u nastojanju da se uticaj BiH na RS smanji na minimum, s obzirom na to da vaše nepoverenje prema Sarajevu postaje sve otvorenije, kao i njihovo neprijateljstvo prema vama?

- Nemam ništa protiv neke vrste koordinacije na nivou BiH. Ali, ona mora da bude na bazi konsenzusa i pariteta. Mnogi kojima se, pre ne tako dugo vremena, kosa dizala kada sam govorio da ustavnih promena neće biti ako se bude zadiralo u teritorijalni i politički kapacitet Srpske, danas su spremni da prihvate taj princip. Vrlo je jednostavno - ne postoje kompromisi kada je u pitanju RS.

Ni u slučaju da ovlašćenja RS budu stajala na putu ka EU?

- Svako pitanje nadležnosti RS za nas je važnije od Evropske unije. Da bude potpuno jasno - za nas evropske integracije nisu pitanje života i smrti. Važnija nam je Srpska nego da jurimo procese u kojima nam samo neko nešto obećava, a veliko je pitanje šta će od toga biti.

Sad će vas optužiti i da ste evroskeptik...

- Nisam protiv Evropske unije, ali sam protiv nerealnog optimizma koji se širi u vezi sa tim. Nijedna članica EU nije spremna da žrtvuje svoje nacionalne interese za EU, pa ne moramo ni mi. Samo od nas se traži da budemo dobri i da ukinemo sve što imamo, ne bismo li jednom doživeli da budemo dobri momci. A i dalje smo loši momci. Ne nameravam da o onom ko loše misli o meni mislim bilo šta dobro. Uostalom, da su mislili dobro ovom regionu, ne bi ni dozvolili da bude rata.

NISMO POLTRONI

Mislite da je preterano pristajanje na uslovljavanja Brisela kontraproduktivno?

- Naravno. Nećemo da budemo poltroni. Udvorištvo niko ne ceni. Kažem, nemam ništa protiv integracija, ali, neka nam tačno kažu gde je naše mesto u evropskim procesima i šta nas čeka u budućnosti. U suprotnom - hvala im.

To je raspoloženje naroda Srpske?

- Apsolutno. Nije ovo lični stav Milorada Dodika, nego osećanje naroda koji zna da bez Republike Srpske ovde neće biti Srba.

Koja je trenutno najveća pretnja srpskom narodu - Sarajevo, međunarodna zajednica, nova svetska strategija za region...?

- Politički islam! Islamska verska zajednica danas je najjača politička snaga kod Bošnjaka. Ne sporim ničije pravo na veru, ali ne dam da mi niko nameće svoje svetonazore.

A, istovremeno, Sarajevo širi lažnu priču o bosanskoj naciji kojoj nije važna nacionalna pripadnost, čak i popis stanovništva nastoje da sprovedu bez tih kvalifikacija...

- DŽaba im ta priča da nije važna nacionalna pripadnost. E, meni jeste važna! Najvažnija. Posle

porodice, to mi je najvažnija stvar na svetu. Zar treba da se zbog Evrope ne osećam Srbinom zato što tamo neko misli da su Srbi loši momci? A najveći gangsteri su dobri samo ako ispunjavaju tuđe ciljeve.

SAMOODRŽIVA RS

Može li da dođe do teritorijalne prekompozicije Bosne? Da li bi stvaranje još jednog, trećeg entiteta štetilo Srpskoj?

- Apsolutno - ne! Mi još nismo dobili ni svih 49 odsto teritorije, koliko nam po „Dejtonu“ pripada. Tražićemo da nam se vrati naša zemlja. Ne interesuje nas priča da je sve to Bosna i da je sve to naše. Ne! Zanima me samo RS, a ostali kako se dogovore.

Verujete li da bi ustrojstvo na principu „konfederacija-federacija“ bilo efikasnije?

- To je pitanje o kojem se može razgovarati, i to je dug proces. Ali, svima treba da bude jasno da BiH ne može da opstane ako je bilo koji od triju naroda nezadovoljan. Zato treba razmotriti zahtev Hrvata da imaju svoju teritorijalnu jedinicu. Ali, ona ne može da zadire u RS. Hrvati to znaju.

Sarajevo se plaši da bi to bio siguran put za otcepljenje i srpskog i hrvatskog entiteta...

- Nama nije ni do kakvih avantura. Cilj nam je samo da RS postane samoodrživa. A da li će BiH to biti, nije pitanje za mene. Moj cilj je da Srpska bude neupitna i da funkcioniše sama. Možemo da se dogovorimo o nekim spoljnim poslovima, vojsci (koju mislim da treba ukinuti), ali sve drugo mora da bude u nadležnosti entiteta.

SPREMNI ZA KRIZU

Imate li osećaj da je baš jačanje RS, koja je u svemu nadmašila Federaciju, počelo da smeta i Zagrebu, i Sarajevu, i međunarodnoj zajednici, s kojom ste stalno u latentnom sukobu, čak ste odlučili i da tužite pomoćnika visokog predstavnika Rafija Gregorijana...

- Uopšte me ne zanima šta ko misli i hoće li da priznaju da je RS bolji deo BiH. Najgore bi bilo da smo dopustili da ovom zemljom upravljaju strani ambasadori i međunarodni mešetari. Ali, nećemo da budemo ničija banana-republika. Uostalom, isuviše veličamo međunarodne predstavnike. Da su takvi eksperti, ne bi doveli do svetske ekonomske krize. Sva priča koju su nama prosipali o ekonomiji dovodi se u pitanje upravo u njihovim zemljama koje trese kriza. Neka nas puste da se s našom krizom borimo sami.

Vi znate kako?

- Naravno. Mi smo spremni i znamo kako ćemo se boriti. Stvorili smo poslovno okruženje koje neće zaustaviti investitore. Zbog našeg stimulativnog poreskog sistema, i firme iz susednih zemalja prenose poslovanje u RS. Zato se porez na dobit kod nas povećao četiri puta. Mi u krizu ne ulazimo s praznim budžetom. A taj novac nećemo trošiti na špekulantske poslove, on će biti teško odobravan, ali će biti u funkciji održavanja zaposlenosti i privrede. Borićemo se da se taj nivo ne smanji, ali nećemo prodavati nacionalne resurse da bismo ublažili krizu. Naša šansa je upravo u tome što nismo prezaduženi. I zato što je kod nas i ekonomija bazirana na patriotizmu - ovde se ne radi samo da se zaradi, nego i zato što se voli Republika Srpska. Zato ovde niko neće biti gladan.

Republika Srpska, po svemu sudeći, sve manje može da računa na oslonac u Srbiji koja je prepuna svojih problema. Reklo bi se da se ni specijalne veze ne razvijaju obećanom dinamikom...

- Jaka Srbija je od strateškog značaja za nas. Voleli bismo da je Srbija rešila svoje probleme, da ima stabilne institucije, da može da nam pomogne tamo gde ne možemo da dopremo jer nemamo diplomatske predstavnike. Zašto - ako jedna Mađarska može da se zalaže za svoju manjinu u Srbiji - Srbija ne bi mogla da kaže da u BiH postoji i RS? Ali, Srbija, sa svojim problemima, trenutno ne može da nam pomogne sem razumevanjem. Ipak, specijalne veze napreduju. Investicije srpskog „Telekoma“ ne bi bilo bez razvoja tih odnosa. Napredak je postignut i u lečenju i obrazovanju. Moram da kažem da nisam upoznao nijednu politički važnu ličnost u Srbiji koja ne pokazuje brigu za RS.

JASENOVAC JE KRUNSKI DOKAZ

Na hrvatsku tužbu protiv Srbije vi ste uzvratili pozivom da se pokrene pitanje zločina u Jasenovcu. Predložili ste predsedniku Tadiću da snimite film. Verujete li da će to pomoći Srbiji u kontratužbi?

- Hrvatska i Srbija su oduvek bile u osnovi odnosa bivše Jugoslavije. Bosna je bila samo kolateralna priča. Hrvati ne bi trebalo da budu tako samouvereni u ovom procesu. Morali bi na tom sudu da odgovore zašto u Hrvatskoj nema Srba. Da to, možda, nije genocid? Da to nije etničko čišćenje? Ovde se radi o istoriji. Mislim da sud ne može da utvrdi ono što traži Hrvatska i da Srbiju osudi za genocid. Ali, Jasenovac je jasan. Reč je o nekoliko stotina hiljada najsvirepije ubijenih ljudi, za šta postoje dokazi. To je genocid! Srbija treba da bazira svoje dokaze na Jasenovcu. Film koji treba da radimo u saradnji sa predsednikom Tadićem je u funkciji toga.

SRBIJA DA SAČUVA SEVER KOSOVA

Niste sigurni da je Srbija vodila najbolju politiku prema Kosovu. Koji bi put, po vašem mišljenju, dao bolje rezultate?

- Srbija je u jednom trenutku trebalo da izađe sa jasnim stavom i da traži sever Kosova, kao i zaštitu za srpsku baštinu na ostalom delu pokrajine. Srbi treba da se povuku na prostor do linije razgraničenja, i da se to trajno etablira. Međunarodna zajednica je potcenila i ponizila Srbiju priznavanjem Kosova. A Srbiji nije data nikakva satisfakcija. Problem Kosova i dalje postoji, treba insistirati na nastavku razgovora, ali ih ovog puta bazirati na zahtevu da sever Kosova ostane u Srbiji. Ostali deo neka se pripaja kome hoće.

Pristaje li Srbija previše na uslovljavanja međunarodne zajednice?

- Poštujem institucije u Srbiji. Govorim samo šta bih ja uradio da sam u toj poziciji. Dakle, nijedan uslov više ne bih ispunio dok ne dobijem sever Kosova. Ako oni mogu da brane potpis SSP, jer se Holandiji tako sviđa, ja bih uzvratio istom merom. Pitao bih Holandiju zašto je dozvolila da Naser Orić izađe iz zaštićene zone Srebrenice naoružan i da ubije 3.000 Srba. A onda bih tužio Holandiju. Ne mora se u EU po svaku cenu.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner