Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Priprema li se Zapad za intervenciju u BiH?
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Priprema li se Zapad za intervenciju u BiH?

PDF Štampa El. pošta
Nenad Kecmanović   
utorak, 12. avgust 2014.

Press, 19. 08. 2014.

Da li smo mi ovdje opsjednuti “teorijama zavjere” ili nam spolja često serviraju “samoispunjavajuće prognoze”? Pokušaje domaćih analitičara da proniknu u skrivene igre međunarodnih protektora oko budućnosti BiH, evroamerički visoki i srednji predstavnici i niski domaći trabanti obično diskvalifikuju kao izmišljotine iliti “teorije zavjere”. A prognoze zapadnih diplomata i novinara o BiH koje se kose sa realnom situacijom na terenu, a protektorat i domaći kooperanti javno i potajno rade na njihovoj realizaciji, domaći analitičari često prepoznaju kao “samoispunjavajuće prognoze”.

Onomad je na čuđenje prolaznika kroz Sarajevo protutnjala elitna jedinica specijalaca britanske armije pod punom opremom, a na poligonu na Manjači pored Banjaluke osvanula nešto veća formacija američke vojske. Niko od nedobrovoljnih domaćina u oba entiteta nije znao da objasni odakle, kako i zašto su nam stigli naoružani inostrani vojnici, jer su za vojna pitanja nadležne zajedničke institucije. A ispostavilo se da su nezvani gosti, pod oružjem, i vojnom resoru u savjetu ministara i komandi jedinstvene ABiH, svoju posjetu lakonski objasnili kao internu stvar tehničkog dopunjavanja već postojećeg kontigenta međunarodnih snaga u BiH.

I onda su, naravno, krenula nagađanja. Zašto o dolasku stranih trupa nisu bili prethodno obavješteni u RS, FBiH, BiH? Da li se u BiH priprema puč i vojna diktatura? Ili oružana sila treba da osigura autoritet visokog predstavnika i reaktiviranje bonskih ovlašćenja? Koje su to domaće snage, stranke i lideri u Federaciji i Srpskoj koje treba da podrže udar? I, šta je cilj operacije: stari – centralizacija i unitarizacija (SAD) ili novi – federalizacija sa prekompozicijom oba entiteta (MKG)?

Naravno, može se postaviti pitanje nisu li sve navedene pretpostavke upravo svojevrsne “teorije zavjere”. Eto, na osnovu jedne rutinske promjene u sastavu međunarodnih snaga, koje su u BiH inače stacionirana već više od dvadeset godina zarad očuvanja mira, konstruišu se i slute velike lokalne i globalne pretumbacije. Zvanično objašnjenje SFOR-a, ili kako li se to već zove, moglo bi se naprosto prihvatiti i takvo kakvo je, koliko sadržaja toliko i značenja. Međutim, u širem objašnjenju ima i dodatak koji izaziva osnovane sumnje: američki i britanski specijalci, navodno, treba da obuče “beiha” vojsku za reagovanje na nemire prilikom jesenjih izbora.

Prije svega, ko i na osnovu čega predviđa javne nerede povodom predstojećih izbora? Izbori su se primakli na dva mjeseca, kanidatske liste su regularno prijavljene i obznanjene, predizborna kampanja je neformalno već započela u normalnoj atmosferi i nema baš nikakvih indikacija koje bi nagovještavale neke spontane nemire. Istina, u Federaciji je prijavljen veliki broj po šansama izjednačenih kandidata za Bošnjake ključno mjesto u Predsjedništvu BiH, a u RS, prema julskoj sondaži NDI, prednost vladajuće koalicije ne garantuje ubjedljivu nadpolovičnu većinu. Ali, dok takav trenutni presjek stanja najavljuje oštru polititčku borbu među stranačkim elitama, i vlast i narod su više zaokupljeni otklanjanjem posljedica drugog talasa poplava i distribucijom vaučera, nego oktobarskim izborima.

Mnogi od anketiranih čak još i ne znaju ni da li će izaći na izbore, a kamoli za koga će glasati. Otkuda onda odjednom tolika međunarodna briga za prevenciju potencijalnih nemira u BiH? Pogotovo što znamo da su se iste međunarodne adrese oduševljavale martovskim socijalnim protestima, sa razbijanjem i paljenjem javnih objekata po bošnjačkim mjestima, i iskreno žalile što se nisu proširili i na Srpsku.

Zatim, već u prvim komentarima na dolazak angloameričkih vojnika primjećeno je da je obezbjeđenje javnog reda i mira posao policije, a ne vojske. Ali i to da je javna bezbijednost podjeljena između entiteta dok je vojska centralizovana. S obzirom na to da je sistematsko “međunarodno” otimanje entitetskih nadležnosti zapelo 2006. godine upravo kod objedinjavanja policije, logično je pretpostaviti da se sada, iza ovog treniranja vojske za unutrašnju upotrebu, krije namjera da se policija marginalizuje u pretpostavljenoj vanrednoj situaciji.

 “Duh umjesto slovo Dejtona”, “govor evropske BiH jednim glasom”, “neuphodne ustavne reforme”, “funkcionalnija BiH”  i drugi pleonazmi za krunjenje entiteta i centralizovanje države već desetak godina nisu imali nikakvu šansu da prođu redovnu legalnu proceduru u RS, niti da dobiju rusku saglasnost u međunarodnom Vijeću za implementaciju mira. Zato bi, možda, neka veća gužva koju bi u oktobru isprovocirale poražene stranke u RS (“Pokradeni izbori!”), mogla da posluži kao alibi za proglašavanje vanrednog stanja. Entitetske policije bi bile stavljene pod komandu jedinstvene vojske, a ova prepotčinjena komandi NATO i visokom predstavniku kao najvišoj civilnoj vlasti. Tako bi, riječima Hilari Klinton, “nedovršeni poslovi u Bosni” mogli da se privedu kraju.   

Istina, vrhovni komandant ABiH je tročlano Predsjedništvo BiH, ali em se oni ni u čemu ne slažu, em bi kratki interregnum neposredno nakon izbora, kada je jednima mandat istekao, a drugi još nisu položili zakletvu, u atmosferi uličnih nemira bio živa zgoda da stvar privremeno preuzme neko sa strane. Istina je, takođe, da je ABiH taman toliko jedinstvena koliko i civilna BiH, ali ako bi, recimo, “bošnjačka komponenta” bila upućena da silom ureduje u Srpskoj, kao i obratno, lako bi se postigla zavidna efikasnost.  

Naravno, rečeno, baš sve, liči na “teoriju zavjere”. Ali, kao što su za nas zaduženi stranci mjesecima uoči rušilačkih martovskih protesta u Sarajevu, Zenici, Tuzli itd. huškali protiv “nesposobne i korumpirane vlasti” i pozivali narod da je smijeni, sada nam uoči izbora otvoreno sugerišu da bi bilo dobro da se vlast u oktobru promijeni. I pri tome se i ne libe da rječju i djelom pokažu koje stranke i političari bi im bili po mjeri, a koji ne, kao što i mi znamo zašto im jedni trebaju, a drugi smetaju. Zbog svega toga ipak ne treba isključiti da su inostrani vojnici na Manjači dio “samoispunjavajuće prognoze”.    

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner