Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Kada SDP prihvati Dejton biće formirana vlast u BiH
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Kada SDP prihvati Dejton biće formirana vlast u BiH

PDF Štampa El. pošta
Milorad Dodik   
petak, 29. jul 2011.

(Nezavisne novine, 29.07.2011)

Zadovoljan sam radom Vlade RS i uvjeren da je ono što je učinila maksimalno moguće, imajući u vidu objektivne okolnosti, a i činjenicu da je to sam početak jednog novog tima, koji svakako treba da se uhoda, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

"Od rekonstrukcije Vlade nema ništa. To je priča koja se od samog početka njenog formiranja forsira iz jednog dijela sarajevskog kruga i onda su to prihvatili neki naši spekulanti koji su koristili krilatice tipa iz vrha SNSD-a. Ako sam ja neki vrh SNSD-a, kažem sada da nema ništa od toga i to je čista izmišljotina onih koji u ovo ljetno vrijeme nisu imali nijedne dobre teme da stave u svoje medije, pa su na taj način pokušali da budu aktivni", istakao je Dodik.

On kaže da je vlast u Republici Srpskoj usmjerena na nekoliko važnih prioriteta, a prije svega to je ustavno-pravna dejtonska pozicija i, naravno, ekonomski i socijalni razvoj, koji je, nesumnjivo, prioritet u vremenu u kojem je zahtjevno i teško da se na svim tim pitanjima radi sa različitim stepenom odgovornosti.

Ne može Sarajevo odlučiti ko je politički predstavnik Srba, to odlučuje ovaj narod, niti mi možemo odlučiti ko je politički predstavnik Bošnjaka. I sad imamo tu anomaliju, državna zajednica BiH je stalno bila na meti SDP-a koji je želio da je razvali sa stanovišta da i oni mogu da predstavljaju Srbe. To je suština odnosa u BiH, sukob te dvije koncepcije, jedne potpuno legitimne i legalne i druge nelegalne sa stanovišta Ustava i sa stanovišta dosadašnje prakse. Sa stanovišta političke legalnosti SDP može da razmišlja o tome šta hoće, ali prethodno bi morao da poštuje zakone i Ustav.

NN: Ima li prostora za poboljšanje rada Vlade?

DODIK: Vlada kreira ekonomske mjere i snosi odgovornost za to, a uvijek moramo biti svjesni šta je objektivno moguće učiniti u ovakvim uslovima globalne krize. Uvjeren sam da je ovo što imamo najbolje moguće bez obzira na sve probleme koji su jasni i evidentni. Moram definitivno još jednom da potvrdim da u samom rukovodstvu SNSD-a nema nikakvih razlika u pogledu na aktuelna pitanja. Svi imamo svoju odgovornost i svi smo kompaktan tim i zaludna je borba i očekivanja onih koji pokušavaju da to prikažu kao neki mogući raskol u SNSD-u. Kad uzmete neke novinare federalnih medija oni uvijek ustanu sa negativnim mišljenjem o Republici Srpskoj i šta ćete očekivati nego da pokušaju da prikažu sve što je ovdje loše. E, onda se pojavi neko ko je na tom valu, pa da bi bili ozbiljni kažu imamo potvrdu iz vrha SNSD-a. A vrh stranke smo ja, Nebojša Radmanović, Igor Radojičić, Nikola Špirić i još nekoliko ljudi koji sigurno nisu taj povjerljivi izvor. Želim da stavim tačku upravo dajući ovaj intervju vašim novinama, da kažem da je to jedna potpuna izmišljotina koja nema nikakvog realnog osnova. Vlada ima moju podršku i podršku Narodne skupštine, ima uspjeha i neuspjeha, ali to nije razlog da sada budu pravljene institucionalne i političke promjene u Republici Srpskoj.

NN: Neki visoki funkcioneri SNSD-a ne isključuju mogućnost eventualne buduće koalicije sa SDS-om i na nivou Republike Srpske?

DODIK: Ne znam koji su to visoki funkcioneri SNSD-a, ali u svakom slučaju mi smo državotvorna i odgovorna politička partija i pokazali smo sposobnost i spremnost da vodimo računa o nacionalnim, narodnim i republičkim interesima.

Mogli smo da uđemo u razne vrste koalicija na nivou BiH, odlučili smo se da uđemo u partnerstvo sa SDS-om. Imali smo upravo tu odgovornost prema Republici i nacionalnim interesima, što ne treba da bude bauk. Mislim da smo u ovom savezništvu pokazali da nismo neprijateljski raspoloženi, već da možemo da nađemo neki zajednički interes.

Da li će biti kapaciteta da o tome bude razmišljano i za nivo Republike vidjećemo, to bi možda doprinijelo dodatnoj stabilizaciji Republike Srpske, jer je nesumnjivo SDS, pored SNSD-a, najveća politička partija. Vidjeli smo i u nekim drugim zemljama da su se u ključnim trenucima za razvoj uključivale i ljevica i desnica i velike i manje partije kako bi bila obezbijeđena potpuna stabilnost.

Vjerujem da će to biti jedan okvir u kojem ćemo razgovarati, da li će se to desiti ili neće, nije samo stvar nas. I mi imamo određene pozicije koje smo spremni da branimo, kao što to ima i SDS, ali ne sumnjam da će o tome možda biti razgovora.

NN: Kada može doći do formiranja Savjeta ministara u vezi s kojim su poznati Vaši stavovi?

DODIK: Naša pozicija je već poznata, ali ona se često u javnosti uproštava, pogotovo u medijima, kao to je borba za neku vrstu fotelje. Potrebno je objasniti suštinu. BiH je državna zajednica koja je sastavljena od dva entiteta i tri naroda i tako piše u Ustavu BiH. Ako je nešto sastavljeno znači da je ono što imate na nivou BiH izvedeno i ono je u pravilu sastavljeno od delegiranih predstavnika sa nižih nivoa, sastavnih dijelova, znači dva entiteta i tri naroda.

I u tom pogledu je dejtonska i ustavna situacija potpuno jasna i mi smo ostali na odbrani tih pozicija i prakse koja je do sada važila za izbor zajedničkih organa vlasti. Dakle, BiH je državna zajednica, ima ministarsko vijeće, a nema vladu. Česte medijske spekulacije kako nije izabrana vlada BiH su potpuno antiustavne, antidejtonske, ne odgovaraju stvarnosti i pokušavaju da nametnu jedan novi politički koncept - upravo da BiH ima vladu. BiH nema vladu i neće je imati.

Ona može da ima ministarsko vijeće i nije jedina zemlja koja ga ima. Da bi bilo očuvano upravo partnerstvo na nivou BiH, njenih sastavnih dijelova - dva entiteta i tri naroda, onda je potrebno da kroz određenu praksu i propise bude regulisan način na koji će ti dijelovi biti predstavljeni. U Dejtonu to postoji, to je balans, ravnopravna zastupljenost i to je određeni politički dogovor koji treba da obezbijedi da se kroz rotaciju uvijek imaju adekvatni politički predstavnici dva entiteta i tri naroda. Ne možete da donesete odluku na nivou Savjeta ministara i parlamenta BiH ako u nju nisu uključene određene kvote entiteta i konstitutivnih naroda. To je sve napravljeno zato što se i bilo svjesno šta je to BiH i na koji način se mora kretati dalje.

NN: Tražite četiri ministarstva za Republiku Srpsku i insistirate da MIP bude jedno od njih.

DODIK: U Sarajevu postoji koncept koji od početka nije prihvatao dejtonsku strukturu, a koju zastupa SDP i koji želi da nametne određene druge stvari i sebe kao moranje za sve druge - u smislu da eto oni su jedini autentični narodni ili višenarodni predstavnici. Oni hoće da uspostave monopol nad narodom. Ta dva koncepta su se naprosto sukobila na nivou BiH. Oni su ranije bili manje vidljivi isključivo zato što je bilo spremnosti u političkom Sarajevu da budu uvažavani predstavnici drugih naroda.

Ne može Sarajevo odlučiti ko je politički predstavnik Srba, to odlučuje ovaj narod, niti mi možemo odlučiti ko je politički predstavnik Bošnjaka. I sad imamo tu anomaliju, državna zajednica BiH je stalno bila na meti SDP-a koji je želio da je razvali sa stanovišta da i oni mogu da predstavljaju Srbe. To je suština odnosa u BiH, sukob te dvije koncepcije, jedne potpuno legitimne i legalne i druge nelegalne sa stanovišta Ustava i sa stanovišta dosadašnje prakse.

Sa stanovišta političke legalnosti SDP može da razmišlja o tome šta hoće, ali prethodno bi morao da poštuje zakone i Ustav. SDP zajedno sa SDA ima isti primarni cilj, a to je da sutra nema entiteta i da BiH bude jedna država u kojoj će Bošnjaci biti većina, koji će olako preglasavati i Hrvate i Srbe. Oni su pokušali da kroz pripadnike naroda proguraju priču o političkim predstavnicima. Hrvati su opet svjesni situacije da su prevareni sa Željkom Komšićem i shvatili su da je to zaista mjesto na kojem ne smiju dalje da skreću, inače će izgubiti sve. Zato su Hrvati prvi put veoma jasno istakli svoje zahtjeve i rekli - da, možemo biti unutra, ali moraju biti i legitimni politički predstavnici naroda, i mi ih u tome podržavamo.

Iz tog razloga smo podržavali principijelan stav Hrvata, a s druge strane veoma je jasno da onaj ko ima predsjedavajućeg ministarskog vijeća ne može da ima ministra inostranih poslova. Bošnjacima je bio na raspolaganju, u prošlom mandatu, ministar inostranih poslova i ne može i u sljedećem mandatu to njima biti dodijeljeno. Kao dio kompromisa da sve to uradimo mi smo rekli da, naravno, pošto su Bošnjaci u prošlom mandatu imali četiri ministarska mjesta, to sada pripada nama, a u sljedećem mandatnom periodu bi trebalo da pripadne Hrvatima.

Mi želimo četiri ministarska mjesta i kao dio naše dobre volje izrazili smo spremnost da o tome razgovaramo. Takođe smo rekli da o ministarstvu inostranih poslova ne možemo da se cjenkamo, jer ne želimo da vidimo Zlatka Lagumdžiju koji će po svijetu pričati lošu priču o Republici Srpskoj.

Mi smo gotovo isključivi da nema nikakvih prenosa nadležnosti, a s druge strane Hrvati cijene da treba da imaju svoj srednji nivo vlasti, nešto kao republiku ili entitet. Mi možemo to da prihvatimo i tu se slažemo, ali i u tome da to ne zadire u RS, što opet unosi jedan dodatni nivo povjerenja među nas i njih. Ali, u svakom slučaju, ovo ništa nije upereno protiv trećih, Bošnjaka. I dalje ima onih kod Hrvata koji misle da ne treba da postoji Republika Srpska, ali oni su manjina, a mislim da je veoma jasno da mi treba da poštujemo činjenicu da je gospodin Dragan Čović, kao legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH, nekoliko puta veoma jasno rekao da je RS neupitna.

NN: Koja bi ministarstva mogla pripasti SNSD-u i hoće li biti promjena imena ili će to biti dosadašnji kadrovi?

DODIK: Četiri ministarska mjesta biće podijeljena između SDS-a i SNSD-a, po dva mjesta. Ministri SNSD-a do sada su odradili svoj posao na dobar način i oni su nesumnjivo u vrhu onih koji će biti ponuđeni da nastave da rade.

NN: Kakva je priroda odnosa RS sa hrvatskim političkim predstavnicima, da li je riječ o dugoročnoj saradnji?

DODIK: Ne može se niko zakleti u dugoročnu saradnju, ali ono što je važno je to da smo se mi na pitanju koje je otvoreno, a to je pitanje formiranja Savjeta ministara, našli na istim pozicijama i dijelimo gotovo iste strahove koje dijeli politički vrh Hrvata. Savršeno nam je jasno da politički predstavnici ili političke partije iz Sarajeva, u suštini, imaju ugrađen mehanizam i zahtjev za majorizaciju i to veoma uspješno pokazuju prema Hrvatima.

Njihov obračun sa Hrvatima na tom mjestu definitivno bi značio putokaz za njih i za obračun sa Srbima. Imamo mi mnoge razlike u pogledima na neka pitanja u BiH, kao što su ekonomska pitanja. Mi smo gotovo isključivi da nema nikakvih prenosa nadležnosti, a s druge strane Hrvati cijene da treba da imaju svoj srednji nivo vlasti, nešto kao republiku ili entitet. Mi možemo to da prihvatimo i tu se slažemo, ali i u tome da to ne zadire u RS, što opet unosi jedan dodatni nivo povjerenja među nas i njih.

Ali, u svakom slučaju, ovo ništa nije upereno protiv trećih, Bošnjaka. I dalje ima onih kod Hrvata koji misle da ne treba da postoji Republika Srpska, ali oni su manjina, a mislim da je veoma jasno da mi treba da poštujemo činjenicu da je gospodin Dragan Čović, kao legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH, nekoliko puta veoma jasno rekao da je RS neupitna. Mi to cijenimo i veoma dobro znamo da treba da sarađujemo, da ni oni, bez obzira koliko bili mali, ne budu dovedeni u poziciju da budu topovsko meso za ambicije političkog Sarajeva.

NN: Tomas Kantrimen je nedavno rekao "Nezavisnim" da je Dejton vječan i da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri naroda. To je formula za koju se i Vi zalažete. I Hilari Klinton je u Sarajevu rekla da neće biti nametanja rješenja sa strane. To su sada drugačije pozicije SAD od onih na koje smo navikli. Kako to komentarišete

DODIK: Potrebno je tu još dodati ono što mi još pamtimo, odluke i stavove predsjednika Baraka Obame sa početka njegovog mandata, gdje je rekao da njihova politika neće biti miješanje u unutrašnje stari. Naravno da i osjećamo određenu vrstu promjene i zato ne vidim razloga zbog čega imamo određeni problem sa nekim ljudima iz američke administracije. Prije svega, ovdje lokalnim ili onim koji se bave ovim pitanjima. Formula dva entiteta i tri naroda danas je potpuno jasna, ali je tu potrebno dodati činjenicu da su ta tri naroda i dva entiteta u dejtonskom kapacitetu nadležnosti pretrpjela određene promjene i da je to bilo političko nasilje visokih predstavnika iza kojih je najčešće stajala i sama Amerika.

Morali smo da stavimo bar na dnevni red ta pitanja i da vidimo na koji način prevazići probleme, recimo kod Suda i Tužilaštva BiH koji nemaju ustavni legitimitet, kako prevazići probleme u vezi sa fiskalnom strukturom indirektnih poreza koji idu uvijek na štetu Republike Srpske, kako učiniti BiH institucionalno složenom zemljom u kojoj će dominantnu ulogu, naravno, imati srednji nivoi.

Nikada organi BiH ne mogu biti nadređeni nižim organima, jer oni su proizvod našeg delegiranja u te organe. O tim pitanjima mislim da bi čak i jedan broj stranaca bio zadovoljan da se sada ućutimo i da ništa ne radimo i da legalizujemo sve ono što je bilo predmet negativne političke prakse visokih predstavnika koji su to nametali, jer teško se suočiti sa činjenicom, recimo da bi SAD priznale određene greške i pored evidentnih grešaka u vezi s formiranjem federalne vlade u skorijoj prošlosti. Oni će uvijek reći da stoje iza toga, bez obzira što i među njima ima ljudi koji misle da to tako nije bilo baš najbolje. Danas mi kažemo vratite nam Dejton u izvornom smislu. Mi smo za tu trajnu poziciju.

Ovdje ljudi dođu sa predrasudama i možda su mislili da ovdje izgleda daleko ružnije, zato je zadovoljstvo omogućiti im da dođu i da vide da je ovo sasvim civilizovan i evropski grad i narod. I to je ono što uporno moramo ponavljati, iznova uvijek činiti da ne bi došli u poziciju da se umorimo. Zato nam je i potrebno mjesto ministra inostranih poslova, koji neće raditi protiv Bošnjaka, jer mi to ne činimo. Naš predstavnik negdje u inostranstvu nije priča protiv Bošnjaka, a Bošnjaci koji odu u ime BiH pričaju protiv RS i Srba

NN: Ima li Republika Srpska prijatelje u svijetu koji razumiju politiku koju vodi njeno rukovodstvo, jer u ranijem periodu Srbi nisu baš imali velike političke saveznike. Da li se u međuvremenu nešto promijenilo?

DODIK: Još se refleks Srba kao loših momaka sa početka procesa raspada bivše Jugoslavije zadržava. Još se zadržavaju mnogi koji su na važnim mjestima u svijetu, u različitim zemljama, napravili svoje karijere na priči o BiH i veoma je teško očekivati da to bude promijenjeno.

Suočeni smo sa tim stereotipom koji je iluzija, koji je lažan i da srpski narod nesumnjivo ne zaslužuje takvu vrstu istorijske konotacije koja je nametnuta. Ali, polako, i to na, neki način, prolazi. Mi smo uporno u pokušaju traženja ljudi koji racionalno razumiju situaciju i da oni koji imaju moć i raspolažu tom moći u svijetu ne donose navijačke odluke u BiH. Dakle, ne tražimo da navijaju za nas, ali tražimo da razumiju našu situaciju.

Mi nailazimo i imali smo veoma aktivnu mađunarodnu političku aktivnost, ovdje su došli mnogi političari iz svijeta koji su ranije zaobilazili RS, bili su tu predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Srbije Boris Tadić, razni ministri inostranih poslova, na primjer Bugarske, premijer Makedonije, Karl Bilt, Ketrin Ešton, Ahmet Davutoglu, Štefan File i drugi. Oni su bili u Banjaluci i čuli naše stavove. Ono što mogu da iznesem kao impresiju i što mene čini zadovoljnim, jeste to što u okviru jednog od takvih sastanaka, kada smo ušli ovdje u zgradu, jedna od mojih sagovornica, koja je važna u svijetu, je rekla: "Samo da Vam kažem da sam impresionirana onim što sam vidjela, ovaj grad je veoma fin i usput smo vidjeli veoma fine kuće i uredna dvorišta".

Ovdje ljudi dođu sa predrasudama i možda su mislili da ovdje izgleda daleko ružnije, zato je zadovoljstvo omogućiti im da dođu i da vide da je ovo sasvim civilizovan i evropski grad i narod. I to je ono što uporno moramo ponavljati, iznova uvijek činiti da ne bi došli u poziciju da se umorimo. Zato nam je i potrebno mjesto ministra inostranih poslova, koji neće raditi protiv Bošnjaka, jer mi to ne činimo.

Naš predstavnik negdje u inostranstvu nije priča protiv Bošnjaka, a Bošnjaci koji odu u ime BiH pričaju protiv RS i Srba. I to je ono što nas razdvaja. DŽaba je sav kiseonik koji gura međunarodna zajednica - on ne može da oživi mrtvaca koji se zove BiH, ako se pravi na taj način. Ne može biti oživljen ako odu Silajdžić, Komšić, Izetbegović i pričaju zvanične stavove BiH koji su upereni protiv njenog jednog dijela, a to je Republika Srpska. Bez RS nema ni BiH, a RS bez BiH može da živi i to su stvari koje moraju konačno da se razumiju. Razumijevanje imamo, prije svega, u Ruskoj Federaciji i mislim da oni vode jednu principijelnu politiku.

NN: Uslov za kandidatski status BiH za Evropsku uniju su Agencija za državnu pomoć, popis, te odluka Sejdić - Finci. Kakva je pozicija Republike Srpske u tome

DODIK: Mi smo umorni od toga i nemamo namjeru da ponavljamo stavove jer su oni potpuno jasni. Popis može da se desi svakog trenutka i ono što je naša primjedba je to što su htjeli da popis iz 1991. godine bude osnov za struktuiranje vlasti sve dok ne bude izvršen povratak izbjeglica, koji se, inače, ne dešava, jer ljudi više ne žele da se vrate. Naš prijedlog je bio da se to čini do 2015. godine, a da nakon toga bude primjenjivan posljednji popis. Da  li će to prihvatiti ili neće, ne znam. Popis je potreban, ali mi nismo spremni da im popustimo za ovo.

Što se tiče priče o državnoj pomoći, taj termin država BiH je gurnut u političku orbitu, da se koristi kako bi bio prejudiciran upravo jedan od ovih koncepata sa početka priče. Dakle, BiH je državna zajednica, ona nije država, ona je napravljena od sastavnih dijelova. E, sada se ovdje čini sve da entiteti ne budu dominantni, nego da to bude BiH, kako oni, navodno, u nekoj budućnosti ne bi izašli iz BiH.

Mi imamo koncept, a on nije protiv Evrope, i ukoliko bude prihvatljiv mi smo spremni da to odradimo, a to podrazumijeva da na nivou BiH bude formirano jedno tijelo, koje bi moglo da vrši uvid o onome što se zove državna pomoć. Prema tome, neko pogrešeno razumije šta je država - država je i opština, republika, kanton i zajednički organi. Pitanje Sejdić - Finci je od početka gurnuto u Strazbur da bi, navodno, bila dobijena osnova za velike transformacije Ustava, pogotovo na nivou Predsjedništva, kojima bi bili promijenjeni načini odlučivanja i zibora. Spremni smo da riječ u Ustavu BiH, gdje piše bira se Srbin iz RS, stoji bira se jedan iz RS. Ako to zadovoljava, onda neka ovi što vole BiH prihvate to i idemo dalje, a ako neće neka stoji, šta da radim.

Nisam spreman zbog neke imaginarne evropske budućnosti ovog prostora da žrtvujem interes naroda i da se jednog dana probudim i shvatim da sam bio kreten koji je pristao da u jednoj atmosferi pritiska i olako datih obećanja, dam jednu krucijalnu stvar. Svaka druga promjena izvan toga nije moguća i nikakva druga promjena Ustava se neće desiti. I niko to ne treba ni da predlaže jer se ona zaista neće desiti. Zašto bismo mi trebalo da budemo naivni i pomislimo da možda, iako definitivno ne, ali evo možda Zlatko Lagumdžija ima dobre namjere.

A šta bi se desilo da promijenimo politički sistem, da za deset godina Lagumdžija izgubi, a da pobijedi efendija Mustafa Cerić i da on koristi dobrobit promijenjenog političkog sistema za majorizaciju. To ne želim i neće se ni desiti. Kada pričam o tome sa strancima, oni kažu "pa to je iluzija". Pa iluzija je i ovo što oni traže.

Održavamo socijalnu stabilnost

NN: Koji su prioriteti u ekonomskom razvoju RS?

DODIK: Što se tiče ekonomske situacije u Republici Srpskoj nemoguće je da ona ne dijeli i sudbinu čitavog regiona. Mi održavamo fiskalnu, ekonomsku i socijalnu stabilnost. Ona je ugroženija i lošija nego što je bila prije nekoliko godina, ali sav svijet je drugačiji i promijenio je svoju socijalnu i ekonomsku situaciju. Mi smo veoma jasni u pogledu na koji način treba da se krećemo dalje i to je nekoliko projekata kojima želimo da privučemo, prije svega, strane investitore sa njihovim novcem, bez dodatnih zaduživanja.

Ali ići ćemo u zaduživanja za autoput Doboj - Banjaluka i ovo što smo već učinili u vezi sa Kliničkim centrom Banjaluka i izgradnjom bolnice u Bijeljini. U procesu je izrada jednog projekta odbrane od poplava i velikih voda za šta ćemo tražiti kredit od Evropske investicione banke. Sve ostalo će ići na vlastite raspoložive resurse ili na privlačenje stranih investitora. Republika Srpska živi od dnevnog priliva i nema rezervi, a suočeni smo sa posljedicama rata, ekonomske krize, i ako tražite jednu riječ ili rečenicu, poslije svega toga mogu da kažem, mi dobro stojimo, mi smo stabilni i nemam naznaka da bi se to moglo promijeniti.

I fiskalni okvir po Dejtonu

NN: BiH još nije usvojila budžet. Partije iz Republike Srpske protive se njegovom usvajanju i smatraju da je predimenzioniran?

DODIK: Institucije BiH su zajedničke institucije i treba da budu u funkciji i nas ovdje. Koliko god to u političkom Sarajevu ne vole, mislim da im je jasno da bez naše volje to ne mogu da urade. Jedan od naših najvećih gubitaka je promjena u fiskalnoj sferi, koju je prihvatio Mladen Ivanić, kada je bio premijer. Bazičan Dejtonski fiskalni okvir je značio da su suvereni entiteti, a zajednički organi se finansiraju tako što budžeti entiteta izdvajaju svoj novac u zajednički račun i on funkcioniše.

Ivanić i njegova vlada su prihvatili da to bude promijenjeno i sada imamo situaciju da su formirani indirektni porezi koji nas pljačkaju tako što nam ne isporučuju naš novac koji je evidentan, a s druge strane je promijenjen odnos i rečeno je da je prioritetan račun BiH, a da ono što ostane ide entitetima. To je potpuno antidejtonski princip i to će Republika Srpska uvijek osporavati bez obzira na to što su neke međunarodne siledžije pokušale ovdje da nam nametnu takav princip. Dakle, to je pitanje budžeta. Sada dolazimo na početak ove naše priče, a to su koncepti o BiH.

Ako ste za dejtonski koncept onda ti zajednički organi imaju budžet u vezi s kojim se dogovore oni koji odlučuju o tome, a to su entiteti i tri naroda, a ako ste za BiH kakvu Zlatko Lagumdžija hoće, onda imate indirektne poreze i povećavate što više budžet kako biste ugasili entitete koji ne mogu da izvršavaju svoje socijalne i druge obaveze. To je neprestana borba na svim pitanjima u vezi s tim i zato je ključno ući u promjene fiskalnog sistema, vratiti fiskalnu suverenost entitetima, zajedničke organe finansirati sa dotacijama koje entiteti manifestno ostvaruju. To je dejtonski okvir i mi ćemo naći način da to postavimo na dnevni red.

NN: "Glas Srpske" je objavio da je firma Almira DŽuve pobijedila na 55 tendera institucija BiH, možete li to prokomentarisati?

DODIK: DŽuvina firma? Ako je to tačno onda je to nedopustivo. Za manje stvari ovdje u Republici Srpskoj bi se digla ogromna galama. Sada vidimo da neki mogu da čine sve što hoće. To je nedopustivo i ta praksa mora biti promijenjena.

NN: Ognjen Tadić je nedavno rekao da bi funkcioneri SDS-a, koji su bili smijenjeni, mogli tražiti odštetu od BiH, ali i od RS, jer su smijenjeni u ime RS. Kakvo je Vaše mišljenje i ko bi trebalo da obešteti te ljude?

DODIK: Međunarodna zajednica, UN i one zemlje koje su podržale visokog predstavnika da to radi. Mi ga nismo podržavali od početka i nekorektno je bilo šta tražiti od Republike Srpske jer je ona branila njihove pozicije, ali nije uspjela u tom vremenu da ih odbrani. Prema tome, Republika Srpska ne može ni da snosi odgovornost, ali je nesumnjivo da bi to mogla kancelarija visokog predstavnika, koja ima i sada veoma dobre finansijske pozicije. U svakom slučaju znam da postoji značajan broj njih koji žele da tuže visoke predstavnike i ja mislim da je to jedini ispravan put. 

 

Anketa

Da li mislite da će se Srbija pridružiti sankcijma EU protiv Rusije?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner