Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Švajcarci protiv minareta na džamijama
Savremeni svet

Švajcarci protiv minareta na džamijama

PDF Štampa El. pošta
Rodrigo Kariso Kouto   
ponedeljak, 30. novembar 2009.

(El Pais, 30.11.2009) 

Građani Švajcarske su juče na raferendumu izrazili odlučnu podršku predlogu o ustavnoj zabrani izgradnje minareta na džamijama koje će u budućnosti biti podignute u njihovoj zemlji. Inicijativu ultradesničarske Švajcarske narodne partije (SVP-UDC), podržalo je 57,5% glasača, ali to neće pogoditi već postojeće minarete na švajcarskoj teritoriji. Izlaznost na referendumu je bila 55%.

Ovakav rezultat smesta je izazvao strah od nemira u muslimanskom svetu, i nasilne reakcije ekstremističkih grupa. Po krugovima internacionalne Ženeve, juče se vidno probudio duh krize nastale posle objavljivanja karikatura Muhameda 2006. u jednom danskom dnevniku.

Ovaj rezlutat – posebno njegove razmere – primljen je sa zaprepašćenjem u švajcarskoj političkoj klasi. Osim iznenađenja, analitičari izražavaju utisak da bi rezultat bio isti u mnogim zemljama iz ove zone. Švajcarska biskupska konferencija je izrazila žaljenje zbog ovakvog rezultata.

Referendum je izazvao polemiku još u toku kampanje, koju je Narodna partija ilustrovala posterima sa pretećim minaretima kao raketama, i ženama u burkama. Nekoliko dana pre glasanja, Međunarodna amnestija je upozorila da će zabrana sprečiti Švajcarsku da poštuju svoje obaveze o slobodi veroispovesti. Promoteri inicijative SVP-UDC – na opštim izborima iz 2007. dobili su 29% glasova – odgovorili su da gradnja minareta nije pod okriljem slobode veroispovesti, jer minareti «nemaju relogiozni značaj».

Ovo ekstremno stanovište takođe je branio i teoretičar islama Tarik Ramadan, švajcarski državljanin egipastkog porekla i doktor muslimanskog prava. Ramadan je potvrdio da «mineret nije nužan za molitvu». To je olakšalo posao onima koji su pokušali da uvere narod da je minaret «znak političke dominacije i ekspanzije islama po švajcarskoj zemlji».

Švajcarska vlada i parlamentarna većina bili su protiv inicijative o zabrani gradnje minareta. Prema ministarki pravde i policije, Evelin Vidmer-Šlumf «rezultat ovog glasanja, bez sumnje izražava postojeći strah i nesigurnost među stanovništvom da islamski fundamentalisti mogu da odvedu do uspostavljanja paralelnih društava, koja će se izolovati i ignorisati naš pravni poredak».

Ministarka je dodala da «taj strah treba posmatrati ozbiljno, kao što je to činila i čina vlada, čak i kada procenjuje da zabrana gradnje minareta nije podesno sredstvo za borbu protiv islamskih ekstremista».

U Švajcarskoj postoje samo četiri minareta, a osim toga, sa njih se ne poziva na molitvu. Najpoznatiji je onaj na džamiji u Ženevi. Računa se da ima između 130 i 160 verskih i kulturnih islamskih centara u čitavoj zemlji. Minareti u Švajcarskoj do sada nisu bili uzrok socijalnih sukoba. Za razliku od teškoća pri integraciji kakve se vide u drugim evropskim zemljama, muslimanska imigracija izgleda da se integrisala u društvo bez većih teškoća, što još više čini neshvatljivom inicijativu SVP-UDC.

Svi posmatrači se slažu u tvrdnji da se u osnovi referenduma radi o «prisustvu muslimanske imigracije u Švajcarskoj». U Švajcarskoj ima oko 400.000 muslimana, i oni potiču iz Turske, Albanije i bivše Jugoslavije.

Referendum je još jednom ukazao na provaliju koja deli Švajcarsku nemačkog i francuskog govornog područja. Od 23 kantona, samo četiri je bilo protiv zabrane: Bazel-grad – nemačko govorno područje, i Ženeva, Nojšatel i Vaud (Lozana), gde se govori francuski.

Mračan izraz lica ministarke spoljnih poslova, ne ostavlja nikakvu sumnju. Za socijalistu Mišelin Kalmi-Rej, izražena volja Švajcaraca je «izraz straha i dokaz uzbune pred globalozovanim svetom palim u ekonomsku krizu». Ali priznaje da su vlasti «podcenile legitimnu zabrinutost građana». Kalmi-Rej tvrdi da je ovaj rezultat glasanja plod «falsifikovanja stvarnosti i instrumentalizacije straha Švajcaraca od strane određene političke partije». Prema švajcarskom šefu diplomatije, rečena partija «pravi sistematski amalgam između islama i nasilja, ženske podređenosti i diskriminacije» i tu partiju kvalifikuje «nedogovornom jer je dovela naciju u ovakvu situaciju». Kalmi-Rej smatra da »rezultat glasanja ne izražava odbojnost prema muslimanima», ali dozvoljava da je «potcenjena legitimna zabrinutost građana», i kaže da je «zabrinuta videvši koliko Švajcaraca podržavaju teze SVP-UDC». Ona dodaje: «Mislim da hitno treba pojačati spoljni i unutrašnji dijalog sa ciljem da se nađe rešenje za ovakvu situaciju».

Da li teba očekivati reakciju muslimanskog sveta, sličnu onoj koju je izazvalo objavljivanje karikatura Muhameda u danskim novinama? «Ne», odgovara ministarka, «jer mi verujemo u dijalog». Insistira na tome da četiri postojeća minareta neće biti pogođena ovim glasanjem i da će muslimani i dalje moći da bez zabrana nastave sa svojom verom. Ali i tvrdi: «da je ovakav referendum održan u bilo kojoj susednoj zemlji, dao bi sličan rezultat».

Preveo Branislav Đorđević