Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Opasnost je sada veća nego 11. septembra 2001. godine
Savremeni svet

Opasnost je sada veća nego 11. septembra 2001. godine

PDF Štampa El. pošta
Srđa Trifković   
subota, 10. septembar 2011.

(Srna, 10.9.2011)

ČIKAGO - Politički analitičar Srđa Trifković izjavio je u intervjuu Srni da je svijet, 10 godina nakon teorističkog napada na SAD 11. septembra, postao opasnije mjesto, ali prijetnja ni Zapadu ni Balkanu nije islamski terorizam, nego nepovratne promjene demografske i kulturne strukture društva.

"Ta je opasnost na duge staze daleko ozbiljnija od ma kakve eksplozije bombe i prisutnija je nego ikad“, rekao je Trifković, podsjetivši da terorističkih napada velikih razmjera nije bilo u zapadnim metropolama poslije Londona i Madrida, ali da su redovna pojava u Rusiji i širom islamskog svijeta.

Trifković je istakao da su glavni finansijeri i stratezi islamske "tihe" demografske invazije Zapada u Saudijskoj Arabiji, dodavši da Saudijcima nipošto ne odgovara obnova terorističkih akcija, jer bi mogle da doprinesu makar zakašnjelom buđenju otpora zapadnih Evropljana procesu postepene, ali sve više nepovratne izmjene karaktera evropskih zemalja.

 „Saudijci su finansirali izradnju hiljada džamija i islamskih centara širom nemuslimanskog sveta, kao i indoktrinaciju osoblja u njima. Time je stvorena paralelna infrastruktura u 'svetu rata' (dar-al-harb, tj. nemuslimanski 'nevernički' svet) kao kamen-temeljac dugoročne strategije Rijada: pobeda bez ijednog ispaljenog metka“, istakao je Trifković.

On je napomenuo da i Turska uspješno vodi neoosmansku politiku uspostavljanja snažnog ekonomskog, kulturnog i političkog prisustva na prostorima nekadašnje imperije, sa dugoročnom tendencijom direktne dominacije nad njima. Ni islamistima u Ankari ne odgovara remećenje geopolitičkog projekta koji donosi bogate dividende i pretvara postkemalističku Tursku u regionalnu silu prvog reda.

 „Svet je danas opasnije mesto, jer dugoročni plodovi politike Saudijske Arabije i Turske po nemuslimane - u Evropi pre svega - imaju potencijal da se pokažu pogubnijim i poraznijim od ma kakvih srušenih kula“, istakao je Trifković.

Na pitanje da li će rat protiv terorizma biti zamijenjen nekim novim ratom, Trifković je rekao da "rat protiv terorizma" ozbiljno nije ni vođen.

"Vođeni su besmisleni i na duge staze za Amerikance samoporažavajući ratovi u gudurama Avganistana - gde će se taliban istog časa vratiti na scenu sa odlaskom poslednjeg stranog vojnika - i u Iraku, koji je time učinjen bezbednim za dominaciju šiitskih klirika poput ajatolaha Sistanija, o čemu oni nisu mogli ni da sanjaju pod Sadamom. Ni u Evropi ni u Severnoj Americi nije uveden moratorijum na imigraciju iz zemalja koje predstavljaju izvor pretnje. Debate o suštinskoj prirodi problema odnosa između islama i neislama nema – štaviše, sve se brutalnije nameću okovi političke korektnosti koji takvu debatu sputavaju i sprečavaju“, istakao je Trifković.

Nova geopolitička mapa

Trifković je istakao da će bitni faktor nove geopolitičke mape u budućem periodu biti ekonomsko opadanje SAD, koje ne može a da se ne odrazi na umanjenu sposobnost vojno-političkog prisustva na raznim stranama svijeta, i hronična kriza EU, koja je kako institucionalna tako i finansijska. On smatra da će uspon BRIK bloka (Brazil, Rusija, Indija, Kina) dobiti i svoju institucionalnu formu na političkom, pa i vojnom planu, što je poželjna alternativa monopolarnom hegemonizmu SAD.

U islamskom svijetu, dodao je Trifković, pobjeda privremeno prikrivenih džihadista u Libiji, predstojeći politički trijumf Muslimanskog bratstva u Egiptu, eventualno i u Siriji, uz zdušnu podršku Turske koja se vraća i u arapski svijet na velika vrata, predstavljaju konačni poraz arapskih sekularnih reformista 20. vijeka, tipa Gamala Abdela Nasera.

"Sve se više uveravamo u osnovanost upozorenja Semjuela Hantingtona o civilizacijskim nekompatibilnostima. Taj proces na praktičnim primerima zemalja 'arapskog proleća' obezvređuje ideološki obojene tvrdnje zapadnih liberala o tobožnjoj kompatibilnosti islama sa demokratijom i ljudskim pravima“, istakao je Trifković.

Da li se Amerikanci plaše terorizma?

Trifković je istakao da su Amerikanci postali društvo kratkog daha i kratkog sjećanja, istakavši da je jednu deceniju kasnije 11. septembar postao "ikona" oličena u kulama u plamenu, „sentimentalni simbol bez neposredne relevantnosti za život prosječnog Amerikanca kojim dominira briga za ekonomski opstanak“.

"Činjenica da u SAD nije bilo velikih terorističkih akcija od tada, već samo individualnih napada 'američkih muslimana' poput majora Hasana Nidala, doprinosi varljivom utisku da problem ne postoji. On i te kako postoji, samo što je dobio drugu, manje spektakularnu, ali dugoročno opasniju formu“, istakao je Trifković.

Ovaj politički analitičar smatra da terorizam ne predstavlja prijetnju zemljama Balkana, jer ni Turskoj niti Saudijskoj Arabiji ne odgovara da radikalni islamisti imaju odrešene ruke. On je obrazložio da je Turska kao apsolutno dominantna islamska sila na Balkanu - sa tendencijom daljeg jačanja pozicija - svjesna da bi joj terorizam samo remetio za sada uspješnu strategiju i od gotovog pravio veresiju.

"Uostalom, šta su izjave Cerića i Zukorlića ako ne svojevrsni terorizam, u formi poziva na nasilje kroz govor mržnje prvog reda? U čemu su dotična gospoda manje 'radikalna' od bradonja skraćenih nogavica na ulicama Zenice i Novog Pazara? Oni su, naravno, nedodirljivi... i daleko opasniji od samoproglašenih provincijskih 'vehabija'", istakao je Trifković u intervjuu Srni.