Početna strana > Debate > Kosovo i Metohija > Priština Srbima ne nudi ništa sem iluzija
Kosovo i Metohija

Priština Srbima ne nudi ništa sem iluzija

PDF Štampa El. pošta
Goran Bogdanović   
sreda, 21. april 2010.

Priština i neki dušebrižnici sa strane čine sve da među kosmetskim Srbima stvore duboke podele, istakao je u razgovoru za NSPM ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović.

Šta očekujete od izbora na severu Kosmeta koje raspisuje vlada RS?

– Očekujem upravo ono što će se i dogoditi – apsolutnu potvrdu ozbiljnosti, ali i državotvornosti Republike Srbije na ovom svom delu teritorije. Ovi izbori pokazaće jednu nespornu činjenicu da institucije države Srbije nemaju i ne mogu imati alternativu na severu Kosmeta.

Da li je u ovom trenutku za položaj Srba više-manje svejedno ko će biti „glavni“ na severu? U čemu je razlika ako pobedi SNS i (na primer) napravi koaliciju sa DSS ili ako pobedi DS?

– Priština i neki dušebrižnici sa strane čine sve da među kosmetskim Srbima stvore deobe i duboke podele. Zato politička i izborna utakmica srpskih stranaka, posebno na Kosmetu, treba da se odvija krajnje korektno, nijednim postupkom, potezom, ne sme se doprineti podelama i zavadama među kosmetskim Srbima. Svi politički akteri, lideri, aktivisti moraju da budu svesni činjenice da kosmetski Srbi više od deceniju žive u vrlo teškim i složenim uslovima i upravo zbog toga ne smeju da dozvole da njihove političke razlike, nesuglasice i različiti programi budu motiv, povod ili razlog za razdor i podele u srpskom korpusu na Kosmetu. Svima nam je cilj očuvanje Kosmeta u granicama Srbije, razlikujemo se jedino kojim putem i na koji način stići do njega. Ako imamo isti cilj, a imamo ga, o svemu ostalom možemo diskutovati, polemisati, na civilizovan način, ne narušavajući narodno jedinstvo, a birači će, odnosno taj isti narod, dati sud o svačijem programu. Nije vreme za zapaljive, teške reči, već za mudrost i razum. Normalno, nadam se sa pravom da će DS ostvariti dobar rezultat, ali neću bacati kamenje na svoje političke konkurente, narod daje poslednju reč. Uostalom Ministarstvo na čijem sam čelu, ima krajnje korektnu saradnju sa svim lokalnim samoupravama na severu Kosmeta. I sve dok one pokazuju ozbiljnost, odgovornost u radu, neće biti problema između njih i republičkih organa. Volja naroda se mora poštovati, kao što se ona ne sme ni zloupotrebljavati.

Šta nudi vaša stranka Srbima na Kosmetu, tj. zbog čega bi Srbi na severu trebalo da glasaju za DS?

– Demokratska stranka sigurno neće koristiti zapaljivu retoriku, jeftinu demagogiju. Naša ponuda je krajnje odgovoran i realan pristup svim problemima. Suočavanje i rešavanje problema a ne njihovo guranje pod tepih, sa tim što ćemo prvo čistiti u svom dvorištu, pa u drugima. Istovremeno nećemo odstupiti ni milimetar od osnovnih pozicija državne politike u očuvanju Kosova i Metohije u granicama države Srbije. U centru naše politike je život običnog čoveka, njegov opstanak i bolja budućnost na Kosmetu. To nije lak, ni kratkotrajan put, svako ko drugačije tvrdi ne govori istinu. Ono što nas odvaja od drugih je nepostojanje raskoraka između reči i dela.

Dokle mislite da je održiva situacija sa tzv. paralelnim institucijama na KiM, posebno s obzirom na to da se ove institucije zvanično međusobno ne priznaju, a i s obzirom na to da srpske institucije nisu priznate od strane međunarodne zajednice i da su finansirane jedino od RS?

– Beograd neće odstupiti od podrške i jačanja sopstvenih institucija na KiM. Tamo gde su naše institucije bile i ostale prisutne, uz sve probleme i manjkavosti od kojih ne bežimo, u tim sredinama su Srbi opstali. Međunarodna zajednica imala je šansu upravo kad je Priština raspisala nelegitimne lokalne izbore, da nađe kompromisno rešenje i okvir za status svih institucija. Kao što deo međunarodne zajednice naše institucije naziva paralelnim, tako i mi, ali i onaj drugi deo međunarodne zajednice imamo isti stav prema institucijama koje nisu u skladu sa Rezolucijom 1244. Prema tome, jasno da kosmetski Srbi nemaju budućnost ni uslove za opstanak bez institucija države Srbije. Takođe, deo međunarodne zajednica ne treba da se zavarava oko toga u koga kosmetski Srbi na KiM, u koje institucije, imaju preovlađujuće poverenje.

Da li postoji mogućnost i potreba da predstavnici srpskih opština izabrani na srpskim izborima sarađuju sa predstavnicima srpskih opština na kosovskim izborima i koji je nivo na kojem je po vama moguća saradnja između srpskih i kosovskih institucija?

– Stav koji ja lično forsiram i potenciram je da se mora učiniti sve da se među kosmetskim Srbima spreče dalje podele. Kosmetski Srbi ne smeju sebi da dozvole sindrom usijanih glava, već trezvenost, razumnost, opreznost i narodno jedinstvo. Narodno jedinstvo ne znači jednoumlje. Za kosmetske Srbe, deobe i podele su uvod u njihov nestanak sa vekovnih ognjišta. Srpski političari i narod moraju da budu svesni činjenice da podele koriste samo onima koji uopšte ne žele Srbe na KiM. Iz tog razloga ne protivim se principijelno nekoj vrsti dijaloga, kontakata. Sa druge strane postoji činjenica da mi ne možemo sebi olako dozvoljavati nekakvu bezuslovnu saradnju sa nelegalnim kosovskim institucijama. Tu ponovo dolazimo do pitanja okvira, u kome bi morala bitnu ulogu da igra i međunarodna zajednica, naročito statusno neutralne organizacije. One bi mogle da nađu formulu za okvir koji bi omogućio neku vrstu dijaloga. Recimo da su jedna od mogućnosti za tu formulu principi koje je izgradio UNMIK.

Da li imate utisak da se jug Kosova ipak polako integriše u prištevski sistem?

– Priština nastoji da stvori takav utisak, jer joj je više nego potreban. Realnost je da Priština ima mogućnost da koristi sve moguće mehanizme i podršku zemalja koje su priznale nelegalno proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije, da južno od Ibra, što ucenama, što podmićivanjem, stvara sliku o tome da je integracija u njihov sistem neminovnost. Međutim, situacija je bitno drugačija. Ponavljam, mi se uz sve postojeće probleme trudimo da sve naše institucije i organi budu prisutni južno od Ibra. To je jedini valjani garant opstanka i budućnosti Srba na tom delu naše teritorije. Priština Srbima ne nudi ništa sem iluzija. Prištini su Srbi potrebni kao ikebana da bi Kosmet lažno prikazali kao multietničko društvo a ne realnost da je ono više od deceniju društvo zasnovano i funkcioniše na principu nasilja.

Kako tumačite priču koja se često može čuti sa različitih mesta o mogućnosti podele Kosova i šta bi Srbija u tom slučaju dala za uzvrat, a s obzirom na to da određene albanske strukture na Kosovu otvoreno govore o pripajanju juga Srbije (Bujanovac, Medveđa, Preševo) u slučaju promene granica?

– Srbija ima negativan stav prema podeli Kosova i Metohije, počev od principijelnih, zakonskih i ustavnih razloga pa sve do toga da veliki deo preostalih Srba u pokrajini živi južno od Ibra. Jedan od važnih argumenata protiv podele je i to što se najveći deo naših svetinja takođe nalazi južno od Ibra. Istovremeno, međunarodna zajednica suviše olako prelazi preko sve češćeg forsiranja ideja o stvaranju velike Albanije, dok bi nas na bilo kakvo pominjanje neke svesrpske države, ako ne ponovo bombardovala, onda osula drvlje i kamenje. Krajnje je vreme da se albanskim ekstremistima, piromanima na balkanskom buretu baruta, konačno oduzme omiljena igračka, šibica. Za početak i to bi bilo dovoljno. 

Šta imate da kažete o razlikama među strankama po pitanju Kosova, da li mislite da je Srbija jedinstvena kada je reč o Kosovu?

– Kosovo i Metohija su jedan od naših nacionalnih i državnih prioriteta, tu dileme nema. Činjenica je, što je i normalno, da se u javnosti pojavljuju određene teme koje potisnu Kosmet u drugi plan, ali to je samo u medijskom smislu, za državne organe ono je uvek primarni interes. Dešavanja na Kosmetu uvek javnost podsete da je ono državni prioritet. Sa manjim izuzecima, smatram da nema razlika između stranaka kad je u pitanju cilj a to je očuvanje Kosova i Metohije u granicama Srbije. Značajne razlike postoje, kao što sam već rekao, u načinu i putu do ostvarenja tog zajedničkog cilja.

Kako vidite rešenje sporova oko imovine RS na Kosovu (Trepča, Brezovica...)?

– Ministarstvo za KiM i Ministarstvo ekonomije zaustavili su privatizaciju Brezovice, a onda je ona nastavljena i to davanjem saglasnosti Skupštine opštine Štrpce, koja je izabrana na nelegalnim lokalnim izborima u režiji Prištine. To vam pokazuje i dokazuje šta želi Priština sa Srbima i šta očekuje od njih. Mi se protivimo otimačini imovine Srbije i takvoj nelegalnoj privatizaciji. U stalnom kontaktu smo sa međunarodnim legitimnim predstavnicima kako bismo zaustavili pljačku i otimačinu državne imovine, dobara i preduzeća države Srbije. U svakom slučaju mi ćemo tražiti međunarodnu arbitražu i pokrenuti tužbe pred Međunarodnim sudom za sva nasilno i nelegalno privatizovana preduzeća na Kosovu i Metohiji od 2003. godine.

Da li su tačne priče o neslaganjima u Ministarstvu za KiM i kakav biste vi odgovor dali na pitanje „čemu služi Ministarstvo za KiM“?

– Da Srbija može u punom kapacitetu da vrši vlast i u svojoj južnoj pokrajini, ne bi bilo potrebe za postojanjem ovog ministarstva. Lično ne robujem formi da li se telo koje se bavi Kosmetom zove ministarstvo ili već nekako drugačije. Najbitnije je da taj organ ili telo funkcioniše i ima rezultate. Ne bavimo se mi samo teritorijom kao prostorom. Tamo žive ljudi i to u veoma teškim uslovima, ne godinu dana, već više od deceniju. Naš prvorazredni zadatak je da obezbedimo održiv opstanak tih ljudi, ali i povratak koji u punoj meri ne zavisi samo od nas. To je težak, mukotrpan posao, koji zahteva sistematična rešenja, strpljiv rad a ponekad bolne i teške odluke. Možda ovo zvuči kao pravdanje. Ja sam sa Kosmeta, znam koliko dole problema postoji. Međutim, tek po dolasku u Ministarstvo sagledate pravu dimenziju svih teškoća, suočite se sa nizom objektivnih prepreka i sa odgovornošću za hiljade i hiljade ljudskih sudbina. U svakom timu ima različitih mišljenja, to je dobro i ima svojih prednosti. Gde vlada jednoumlje tu nema ideja, ni preispitivanja kod donošenja odluka. Kad imate koalicionu vlast, normalno je da se dogode iskakanja iz konteksta, a ponekad od ostatka tima. Neki put neko sebi dozvoli malu neodgovornost, iz želje za ličnim promoterstvom. Neslaganja nema, osim sporadičnih sujetnih istupa u javnosti koji se brzo razjasne.
(Razgovor vodila Ana Radmilović)