Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Notarijanstvo kao sistem višestepene pljačke - režim, tašta i maska
Komentar dana

Notarijanstvo kao sistem višestepene pljačke - režim, tašta i maska

PDF Štampa El. pošta
Svetlana Nikolić   
utorak, 25. novembar 2014.

U nastupima tokom kampanje 2012. sada prvi čovek najmoćnije stranke obećavao je radikalan rez rasipništvu. Predstavljajući buduću vladavinu kao stožer politike štedljivosti, tadašnji prvi potpredsednik Vlade najavljivao je niz najoštrijih mera, od ukidanja agencija i strukturnih promena javnih firmi, do redukovanja državne administracije i privilegija.

Danas, nakon dve i po godine od dolaska na vlast, od reformi ni traga. Umesto iščekivanih, nagoveštavanih mera štednje, za koje postoji opšti konsenzus, u koje se premijer gromoglasno zaklinjao pred kamerama, u potaji, za tren oka, bez naznaka i najave, izvršen je upad u državnu kasu Srbije. Milijarde dinara koje su se po osnovu overe pred sudovima slivale na račun budžeta, preko noći su postale deo partijskog plena.

Prema podacima do kojih je došla Advokatska komora Srbije, prosečna mesečna zarada sudova u Beogradu  do uvođenja notaskog sistema iznosila je 20,7 miliona. Shodno ovoj računici, šteta koju su samo beogradski sudovi pretpeli od uvođenja notarskog sistema, prosečno na mesečnom nivou, prelazi cifru od 55 miliona dinara, što je više od pola miliona evra. Ista je situacija sa sudovima u unutrašnjosti.

Zakonski osnov za organizovanu pljačku stoleća stupio je na snagu uvođenjem javno-beležničkog sistema, odnosno novim Zakonom o prometu nepokretnostima, izglasanim krajem avgusta u parlamentu, tiho, voljom vladajuće većine, u dane vikenda.

Notarijanstvo u Srbiji zapravo je sistem za isisavanje sredstava iz budžeta koji su suvereno pripadali državi, a koja se sada odlivaju na račune javnih beležnika, dakle fizičkih lica, a odatle kanalima vlasti u stranačku kasu, i džepove pojedinaca.

U ovome leže razlozi monopola koji je država dodelila novopečenom esnafu. Upućeni zapravo kažu da je reč o eshumiranom sistemu iz srednjeg veka, kada su sudije naplaćivale taksu od parničara. Zauzvrat, za privilegiju da baš oni budu izabrani plaćali su određenu sumu novca monarhu kao nosiocu suvereniteta.

Uloga aktuelnog ministra pravde, tvrde advokati, bila je samo u razradi sistema ubiranja kajmaka.

- Za izbor notara bila je zadužena nekakva komisija ministarstva, koja je pod direktnom kontrolom ministra, odnosno osobe koja se javnosti već oglašava kao ministrova tašta. Reč je o državnom sekretaru Biljani Pavlović, koja je jedan od ukupno tri člana Komisije. Osim ove gospođe, članovi te komisije su profesor Pravnog fakulteta Dejan Đurđević i zamenik republičkog javnog tužioca Snežana Marković. Ista grupa koja činila je Komisiju za polaganje notarskog ispita kasnije je i birala beležnike. Uzgred taj ispit polagali su i brojni funkcioneri Ministarstva pravde i nekih drugih državnih agencija, čime su definitivno probijeni svi moralni obziri i direktno se ušlo u sukob interesa - ističe član UO Beogradske advokatske komore Aleksandar Cvejić, uz opasku da je osnovni kriterijum za izbor javnih beležnika bio „utisak komisije“.

U komori inače novi zakon označavaju kao “mutant”, kojim se degradiraju temeljni zakoni prvosuđa, poput Zakona o vanparničnom postupku, Zakona o nasleđivanju i Zakona o obligacionim odnosima.

Zabrinjavajuće su tvrdnje ministra pravde da notarima treba više verovati nego sudovima, kao i nastojanja dezavuisanja uloge suda i stvaranje nekakvog nadsuda u vidu javnih beležnika, ukazuju u komori, uz zaključak sve je urađeno preko noći, bez mnogo znanja i bez dobre namere.

S obzirom na višestruko uvećane troškove sastava i overe ugovora, od cifre koja se uplaćivala pred šalterom sudova, nema sumnje da je uvođenjem beležničkog monopola, izvršen udar na džep građana, oduzeta slobodna volja, i poslovna sposobnost punoletnih građana.

Imamo neverovatnu situaciju da majka, recimo penzionisani sudija Vrhovnog suda Srbije i sin advokat, ne mogu sami da zaključe ugovor o doživotnom izdržavanju ili ugovor o poklonu nepokretnosti,  već moraju da angažuju i skupo plate javnog beležnika, primera radi, bivšeg direktora Infostana, a sve to „da bi bili pravno sigurniji nego do sada“! Ne nastojimo mi kao struka da posredujemo. Pitanje je samo smatra li ova vlast da su njeni punoletni građani toliko nepismeni, i poslovno nesposobni, da ne mogu sami da sastave ugovor, i overe ga pred sudom?!

U BAK odbacuju glasine da je uvođenju ovakvog notarskog sistema u Srbiji, kumovala Nemačka agencija GIZ, ukazujući da je u Srbiji napravljen modifikovani sistem, koji otvara nesagledivu korupciju, i izvesno je da iza takvog kriminalnog projekta ne stoji nemačka agencija. Kažu da je u zemljama regiona bilo pokušaja eksperimentisanja sa uvođenjem notarskog sistema, ali se od toga odmah odustalo, i navode primer Slovenije, gde je samo najava advokata da će stupiti u štrajk bila dovoljna da se od eksperimenta odustane.

Posledice notarijanskog mutanta zasad je teško sagledati! Srbija je ušla u treći mesec suspenzije zakona i ustavnih prava. Građanima nije dostupna pravda, ukinuto je pravno sredstvo. Umesto vladavine prava, imamo samovolju vlasti, paralizu pravosuđa, i eldorado kriminala. Vreme odmiče, maske padaju. Ovaj režim biće upamćen po uvođenju jednog od najkoruptivnijih zakona.