Komentar dana

Kosmet danas

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 11. maj 2009.
Iako skrajnut u drugi plan, Kosmet je prethodnih dana bio tema mnogih vesti na našim medijima.

Da krenemo od najsvežije.

Prva vest

Kako prenosi TV B92, više od 20 osoba, Srba i pripadnika Kosovske policije, teže ili lakše je povređeno, a petoro Srba je privedeno, u sukobu kod kosovskog sela Donje Korminjane. Srbi su, zbog isključenja struje koja u tri sela oko Kosovske Kamenice traju oko mesec dana, pokušali da blokiraju magistralni put Gnjilane-Bujanovac. Sada je situacija, ipak, mirna, a put je prohodan.

Druga vest

Srbi iz Brđana, naselja kod severne Kosovske Mitrovice, prekinuli su u petak svoje višednevne demonstracije protiv izgradnje albanskih kuća bez njihove dozvole u tom naselju, sa najavom novih oštrijih protesta. Tokom skoro 2 nedelje Srbi su protestovali, nezadovoljni činjenicom da nije dozvoljeno da se uporedo sa obnavljanjem albanskih krene i sa obnovom porušenih srpskih kuća, a bili su „čašćavani“ od strane pripadnika KP šok bombama i suzavcem.

Treća vest

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda potvrdio je u petak glasanje svog Odbora guvernera da Kosovo bude primljeno u članstvo te svetske finansijske intitucije.

Prema saopštenju objavljenom na sajtu MMF-a, „Kosovo će postati član MMF-a kada ovlašćeni predstavnik Kosova potpiše u Vašingtonu Odredbe sporazuma“, prenosi Internet portal Ekonomy.

Iza vesti

Neki politički analitičari (kao Miroslav Lazanski u dnevnom listu Politika) smatraju da je ovo što se dešava u Brđanima samo probni balon, za buduće provokacije Srba na severnom Kosovu, koje bi posle dale za pravo tzv. kosovskim institucijama da intervenišu, kao što je npr. Hrvatska intervenisala u akciji Oluja pre 14 godina, kad kritična masa država prizna tzv. državu Kosovo. Povodi za njihovu akciju mogu biti opiranja Srba povratku Albanaca na sever Kosmeta bez istovremenog povratka Srba u druge krajeve pokrajine i njihovo neprihvatanje Ahtisarijevog plana za decentralizaciju Kosmeta. Doduše, povod mogu biti i blokade puteva nezadovoljnih Srba iz 14 sela kosovskog Pomoravlja zbog skoro jednomesečnog isključenja struje.

Iako se čini da su Srbi na Kosmetu jedinstveni u borbi protiv dogovora sa tzv. kosovskim institucijama oko struje, oni to nisu. Meštani sela Goraždevca, Prilužja i meštani drugih sela u centralnom Kosmetu, koji nisu imali struju danima, pristali su da plaćaju struju Kosovsko-elektroenergetskoj korporaciji. Potpisali su sporazum sa Kekom da za mart i april uplate paušal od 26 evra, a od meseca maja počnu da plaćaju iznos koji bude očitan na svakom brojilu, prenosi današnja Politika. Iako u kolektivnom ugovoru koji su meštani ovih sela potpisali nema obeležja tzv. nezavisnog Kosova, ipak je ovo prvi korak u priznavanju institucija te kvazi države. Oliver Ivanović, državni sekretar u Ministarstvu za KiM, rekao je nedavno da problem sa strujom treba da se rešava na lokalnom nivou, jer tu ne postoje političke implikacije, što drugim rečima znači, dato je pravo Srbima sa Kosmeta da oni sami odluče, iz čega se vidi da država nema dugoročnu strategiju za rešenje problema sa strujom i neće protestovati ako Srbi budu potpisali ugovor sa Kek-om.

Tako na delu vidimo i podele među Srbima na Kosmetu. Jedni sarađuju i potpisuju, a drugi ne potpisuju, protestuju i čekaju od države znak. A ona ne želi da se zameri Euleksu i zapadnim silama, pravi „trule“ kompromise. I kao da kaže onim ljudima što sad protestuju: -Zašto će vam sve to, sagnite glavu, prihvatajte naše kompromise, jer mi vam ne možemo dati više. Polako postajte deo kosovske države, ali nemojte to nikom da kažete u Srbiji jer po Ustavu mi treba da branimo celovitost Kosmeta. Nemojte nam praviti probleme! I možda ih čuju ovi nezadovoljnici. Pogotovu posle tajnog, ali još zvanično neobjavljenog pristupanja Kosmeta MMF-u i posle činjenice da isplata invalidnina Srbima na Kosmetu kasni od novembra prošle godine, prenosi Kurir. I možda prihvate Euleks i kosovske institucije. Ma kako Euleksovi pravnici „našminkali“ sporazume sa Srbima da izgleda kao da ih Srbi ne potpisuju sa tzv. državom Kosovo, faktički to će biti tako. Strani pravnici će za domaću javnost i osetljivu savest naših političara sročiti sve tako da bude kao da je Kosmet naš.

A šta sa prvim scenarijem? A šta ako demonstranti ne poslušaju vladu i Olivera Ivanovića? Onda slede dalji sukobi. I mogućnost intervenisanja kosovske policije na severu Kosmeta. I teško pitanje za našu vladu: da li braniti ono što je po Ustavu naše, neotuđivo? Ili zatvoriti oči na sve to, krenuti u susret brzim prugama evropskih integracija, po cenu novih hiljada raseljenih sa Kosova i Metohije?

I jedno i drugo rešenje je loše. Ali su oba moguća. Jedno na kratke, a drugo na duže staze. I kao da je došlo vreme da se probudimo iz bajkovitog sna u kome ćemo mi lepim rečima ubediti strance da su oni pogrešili i vratiti nam Kosmet pod upravu, a da će nas zbog naše kooperativnosti nagraditi brzim pristupanjem u EU.

Zapadne sile dovršavaju svoj posao na Kosmetu, posao stvaranja „države Kosovo“. Na nama Srbima je da se dogovorimo: da li da se u potpunosti odupremo tome ili da do kraja prihvatimo njihov angažman. A naša podeljenost i okretanje čas jednom čas drugom rešenju najgore je rešenje u ovom trenutku. I to nas i Srbe na Kosmetu može skupo koštati.