Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Kontrolori leta i „trinaesta plata“
Komentar dana

Kontrolori leta i „trinaesta plata“

PDF Štampa El. pošta
Slavoljub Nikolić   
petak, 27. decembar 2013.

SMATSA d.o.o. (Serbia and Montenegro Air Traffic Services) je kontrola letenja Srbije i Crne Gore, osnovana u decembru 2003. kao društvo sa ograničenom odgovornošću, odlukom Skupštine Republike Srbije i Republike Crne Gore. Njena osnovna delatnost je pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi. Dobijanjem sertifikata Direktorata za civilno vazduhoplovstvo, SMATSA je potvrdila da su usluge koje pruža u skladu sa zahtevima „Jedinstvenog evropskog neba“ i sa setom zahteva koji se odnose na radne procedure, sporazume o saradnji, sisteme upravljanja bezbednošću, kvalitetom i zaštitom, kao i na upravljanje ljudskim resursima.

Ovo bi ukratko bila lična karta SMATSA preuzeta sa sajta. Pitanje je kako su članstva u svetskim međunarodnim vazduhoplovnim organizacijama uticala na poslovanje kontrole letanja Srbije i Crne Gore. Jedna od novina je ta što se naplata preleta od avio-kompanija ne obavlja više u Srbiji, već iz jednog centra za sve evropske države. Tom promenom je mnogostruko povećana naplata preleta preko Srbije. Naime, svakoj avio-kompanija koja ne bi platila naknadu za prelet iznad Srbije automatski bi se uskraćivali preleti preko celog neba Evrope, što se nijednoj avio-kompaniji nikako ne isplati. Ranije je Srbija mogla svojim neplatišama da uskrati prelet samo iznad svoje teritorije, ali avio-kompanijama nije bio problem ni veliki trošak da promene svoju rutu i zaobiđu Srbiju.

Druga novina je plansko trošenje zarađenog novca u skladu sa propisima i standardima ovih vazduhoplovnih organizacija. Cena radnog sata kontrolora letenja određuje se na osnovu propisanih normi koje važe u svim državama potpisnicama ovih sporazuma, jer je i posao koji obavljaju podjednako odgovoran i težak, a nivo bezbednosti preleta mora biti isti kod svake države potpisnice sporazuma. Isto tako unapred se zna koliki deo zarađenih sredstava (u procentima) može ići za isplatu ličnih primanja, koliki deo se ulaže u modernizaciju tehničke opreme, održavanje nivoa znanja, proveru radnih sposobnosti kontrolora, održavanje potrebnog nivoa bezbednosti tehničke opreme... itd.

Jednostavno rečeno, ako nebo Srbije zaobilaze avio-kompanije zbog lošeg kvaliteta usluge, prihodi će biti smanjeni i biće manje para za zarade. I obrnuto, ako ima više preleta iznad Srbije, to je znak da je kvalitet usluga SMATSA visok, da zaposleni dobro obavljaju svoj posao, prihodi će biti veći, pa će biti para i za 13 platu.

Ukoliko se novčana sredstva koja su namenjena za zarade ne utroše za isplatu zarada zaposlenih u SMATSA, ta sredstva nikako neće završiti u budžetu Srbije, već će ostati u fondovima međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Kako će ih te organizacije preusmeriti, Srbija nema nikakvog uticaja, ali ostaje bez poreza i doprinosa koji bi bili uplaćeni državi da su isplaćene plate zaposlenima. Prosto rečeno, manje para u budžetu Srbije.

Zbog svega navedenog, ne vidim nijedan objektivan razlog da se SMATSA smatra „krvopijom“ srpske ekonomije i privrede, da se izjednačava sa agencijama koje žive od subvencija države ili od naplate svojih usluga privrednim objektima u Srbiji.

Oni koji vide samo platu oblasnog kontrolora letenja, treba da znaju i sledeće – kontrolor leta platu zarađuje pod stresom odgovornosti za broj putnika pomnožen sa brojem aviona koji su u njegovom sektoru (sektor je do 24 aviona). Ja nijedno zanimanje neću da omalovažavam, ali malo je zanimanja do kojih se dolazi bez prava na grešku i gde u toku školovanja nema obnove godine, već jedan nepoložen ispit znači prekid školovanja.

Ne znam čime su ovi ljudi zaslužili nečije naslađivanje što im se uskraćuje pošteno zarađen lični dohodak? Kakva je korist od toga? Da li je kontrolor kriv što neko drugi radi neki drugi posao za mnogo manju platu?