Početna strana > Hronika > Udruženje Prebilovci: Skupština Srbije da usvoji deklaraciju o genocidu nad Srbima u NDH
Hronika

Udruženje Prebilovci: Skupština Srbije da usvoji deklaraciju o genocidu nad Srbima u NDH

PDF Štampa El. pošta
petak, 12. februar 2016.

Srpsko nacionalno društvo Prebilovci zatražilo je od Vlade i Skupštine Srbije da se u ovoj godini usvoji deklaracija o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) 1941–1945. godine i o genocidnom etničkom čišćenju nad srpskim narodom u Hrvatskoj i u delu BiH za vreme rata 1991–1995. godine, kao i posle njega.

U obrazloženju za ovakav zahtev navodi se da Srbija ima moralni dug i obavezu prema žrtvama svoga naroda i sadašnjim i budućim srpskim generacijama da učini sve da se uspostavi i trajno sačuva sećanje na žrtve genocida, kao što to čine jevrejski i jermenski narod.

"Početak ispravljanja nepravde prema žrtvama i spiranje sramote treba da bude zvanično usvajanje deklaracije o genocidu u ovoj 2016. godini, koju bi trebalo posvetiti žrtvama kao 75. godini od početka genocidnog stradanja Srba u NDH, koju treba proglasiti za genocidnu tvorevinu", navodi se u tekstu.

U obrazloženju se navodi da na osnovu te deklaracije treba doneti i odgovarajuće pozitivne propise koji bi obezbedili poštovanje žrtava genocida, uspostavljanje kulture sećanja na njih sa jasnim obavezama države u tome.

"Svakako treba zaustaviti i dalji progon ćirilice, jedinog pisma srpskog jezika, koja je bila prva žrtva okupacionog režima Austrougarske 1915. godine i prva žrtva genocidnog režima NDH u aprilu 1941. godine", navodi se u obrazloženju zahteva.

Ističe se da bi trebalo, pre svega, obezbediti da tema genocida nad Srbima uđe u školske programe istorije i opštu kulturu sećanja, te da srpske žrtve genocida dobiju svoj poseban spomenik u Beogradu.

Navodi se da bi trebalo odrediti poseban dan sećanja na Srbe stradale u ovom genocidu, a kao predlog se pominje početak avgusta, kako bi se time spojilo sećanje na Ilindanski pokolj i žrtve "Oluje".

Ovo udruženje navodi da bi Srbija trebalo da diplomatski i materijalno pomogne da se obezbedi poštovanje žrtava genocida svoga naroda i na prostoru Hrvatske i BiH.

"Bez uspostavljanja kulture sećanja na žrtve genocida mi se ne možemo smatrati ozbiljnim narodom i društvom, niti možemo očekivati da sa nas spadnu pritisci i ucene, koji su doveli da nas – žrtve proglase izvršiteljima genocida", navodi se u zahtevu.

Podseća se da je stradanje srpskog naroda u NDH najtraumatičniji događaj u srpskoj istoriji koji ima obeležje genocida - i po nameri, i po pravnim aktima, i retorički kroz mržnju, i masovnim, i pojedinačnim svirepim ubistvima Srba, i pokatoličavanjem, i prisilnim preseljavanjem, čemu je bilo izloženo celokupno srpsko stanovništvo na većem delu današnje teritorije Hrvatske, cele BiH i na području Srema.

"Smatramo da su pomenute genocidne radnje sprovedene nad više od polovine ili nad više od milion Srba u toj zločinačkoj državnoj tvorevini", navodi se u tekstu, uz napomenu da je genocid u NDH izvršen i nad Jevrejima i Romima.

U tekstu se napominje da su u NDH počinjena etnička masovna mučenja, ubistva, progoni i odvođenja u koncentracione logore, u kojima je od Gospića, preko Jadovnog, Paga, u ličkim i dalmatinskim jamama, Jasenovcu ubijeno više od 600.000 Srba, a postojali su logori i za srpske sveštenike kao Danica u Koprivnici, kao i logori za decu - Jastrebarsko, Sisak, Livno.

"Genocid je ostavio trajne i tragične posledice na srpskom narodu, koje će se osećati vekovima - društvene, državno-istorijske, demografske, socijalne, privredne... On ostaje trajno i bitno obeležje srpske istorije i budućnosti", navodi se u tekstu.

Dodaje se da je jedna od najtežih posledica ovog genocida i način raspada jugoslovenske države, 1991/1992. godine, na štetu srpskog naroda, te ocenjuje da je genocidno etničko čišćenje Srba sa područja Hrvatske i dela BiH, u ratu 1991-1995. godine i posle tog rata, u uzročno-posledičnoj vezi sa genocidom u NDH.

Ocenjuje se da komunistička vlast nije dozvolila ekshumacije i dostojnu sahranu srpskih žrtava, kao ni ostalih žrtava, iz Drugog svetskog rata i da na većini mesta stradanja nema spomen-obeležja, a da su u toku poslednjeg rata ona koja su postojala u Federaciji BiH uništena namerno, što je slučaj sa Prebilovcima.

(Blic)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner