Početna strana > Hronika > Tomislav Nikolić u Jerevanu: Ako iko može da razume jermensku tragediju iz 1915. onda je to srpski narod
Hronika

Tomislav Nikolić u Jerevanu: Ako iko može da razume jermensku tragediju iz 1915. onda je to srpski narod

PDF Štampa El. pošta
petak, 24. april 2015.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je danas u Jerevanu, na početku obeležavanja 100. godišnjice masakra nad Jermenima, da ta tragedija opominje sve i da Srbija zbog svojih žrtava može odlično da razume jermensko stradanje.

Tomislav Nikolić rame uz rame s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom na današnjoj ceremoniji u Jerevanu

- Došao sam u Jerevan da se u ime srpskog naroda i u ime države Srbije poklonim žrtvama strašne tragedije jermenskog naroda tokom Prvog velikog svetskog rata u 20. veku. Ako iko može da razume i oseti nesreću biblijskih razmera koja se 1915. godine obrušila na Jermene u Osmanskom carstvu, kao i njene trajne i nezalečive posledice, onda je to srpski narod, onda je to Srbija - rekao je Nikolić.

Dodao je da je Srbija u Prvom svetskom ratu imala procentualno najviše gubitaka od svih zemalja i naroda pogodjenih tim ratom.

- Ukupni gubici Srbije od 1915. do 1918. dosegli su zastrašujuću brojku od 1.247.435 žrtava, što je približno 28 odsto tadašnjeg ukupnog broja stanovnika, od čega je medju vojnicima bilo 402.435 poginulih i preminulih, a medju civilima 845.000. Posmrtni ostaci srpskih žrtava Velikog rata rasuti su u 1815 grobnica, u 18 država. Mnogima se grobno mesto nikada nije saznalo - rekao je Nikolić.

Nikolić je dodao da su jermenske žrtve "trajna opomena za žive" i da ih niko ne sme zaboraviti posebno danas "kada prema rečima pape Franje, teče 'Treći svetski rat na parče' i kada ponovo stotine i hiljade ljudi gube živote, dostojanstvo i imovinu".

Prema njegovim rečima, nespremnost i zaziranje od poštenog i celovitog suočavanja s najpotresnijim činjenicama prošlosti zakonito prozvodi nove tragedije u budućnosti.

Kako je naveo, živimo u vremenu kada se uvrežilo pogubno uverenje da se izbegavanjem istinitog imenovanja pojava iz stvarnosti, neretko i njihovim tendencioznim preimenovanjem, može trajno uticati na tok istorije.

- Svesni ove neporecive istine i kobnih posledica koje ogrešenje o nju donosi celom ljudskom rodu, nismo danas smerno, ali i odlučno, došli ovde, da budemo za ili protiv nekoga u našim žalosnim ovozemaljskim podelama, već da izrazimo poštu žrtvama jednog srazmerno malobrojnog, prijateljskog naroda kojima dugo nije bilo dato da se smire u opšteljudskom priznanju svoga stradanja - naveo je Nikolić.

Predsednik Srbije je kazao da predstavnici Srbije, u vreme kad se politikantski neosetljivo manipuliše i samim terminom "genocid", i kada se osvedočenim žrtvama ponovljenih pogroma i genocida nameće uloga počinilaca, nisu mogli izostati sa ceremonije u Jerevanu i izneveriti milione žrtava.

- Nismo smeli i nismo mogli izostati, kao što ne propuštamo i nećemo nikada dozvoliti da nas prizemne računice i nametnuta 'politička korektnost' navedu da propustimo svako dostojanstveno podsećanje na stradanja koja su ratovi i drugi sukobi nanosili ljudima širom sveta, da se poklonimo pred grobovima koji kriju nedosanjane snove starih i mladih, vojnika i civila, žena i dece, kojima su raspomamljene sile mržnje i zla surovo presekle životnu stazu - rekao je Nikolić.

Predsednik Nikolić je na marginama skupa posvećenom obeležavanju stogodišnjice pogroma nad Jermenima imao odvojene sastanke sa predsednicima Jermenije, Kipra, Francuske i Rusije.

Sa predsednikom Francuske Fransoa Olandom Nikolić je razgovarao o napretku Srbije na putu evropskih integracija.

Dva predsednika su se složila da je Srbija preduzela značajne i hrabre korake ka reformi svog sistema i da odlučno ide putem ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Nikolić je istakao da bi EU mogla kao znak dobre volje uskoro da otvori Srbiji nova poglavlja, kako bi je ohrabrila za sve što je preduzela do sad.

Predsednik Srbije i predsednik Rusije Vladimir Putin, kojima je ovo šesti susret, u dugom i srdačnom razgovoru su razmatrali napredak zajedničkih projekata.

Oni su razgovarali i o perspektivi buduće saradnje između srpskih i ruskih kompanija, kao i o zajedničkom obeležavanju Dana pobede nad fašizmom 9. maja u Moskvi.

Stradalo preko milion Jermena

Istoričari procenjuju da je u Otomanskom carstvu tokom i posle Prvog svetskog rata ubijeno 1,5 miliona Jermena što istoričari smatraju prvim genocidom 20. veka. Naslednica carstva, Turska Republika, proglašena 1923, negira da je to bio genocid, već da su to samo žrtve građanskog rata i nemira tokom raspada Otomanskog carstva, čiji je broj preuveličan, te da je pogibije bilo na obe strane.

Pogledati još:

Vladimir Putin u Jerevanu: Treba razmisliti o posledicama fašizma i rusofobije koji ponovo haraju u nekim zemljama

Nikolić i Putin - rame uz rame na ceremoniji u Jerevanu

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić doputovao je u Jerevan, gde prisustvuje obeležavanju stogodišnjice pogroma nad Jermenima. Na samoj ceremoniji, srpski predsednik je sedeo tik uz ruskog predsednika Vladimira Putina..

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je danas u Jerevanu, na početku obeležavanja 100. godišnjice masakra nad Jermenima, da ta tragedija opominje sve i da Srbija zbog svojih žrtava može odlično da razume jermensko stradanje.

Predsednik Srbije razgovaraće tokom popodneva u odvojenim susretima sa predsednicima Jermenije, Rusije i Francuske.

"Došao sam u Jerevan da se u ime srpskog naroda i u ime države Srbije poklonim žrtvama strašne tragedije jermenskog naroda tokom prvog velikog svetskog rata u 20. veku. Ako iko može da razume i oseti nesreću biblijskih razmera koja se 1915. godine obrušila na Jermene u Osmanskom carstvu, kao i njene trajne i nezalečive posledice, onda je to srpski narod, onda je to Srbija", rekao je Nikolić.

Francuski predsednik Fransoa Oland izrazio je danas nadu da će odnosi između Turske i Jermenije biti normalizovani.

"Istoričari procenjuju da je u Otomanskom carstvu tokom i posle Prvog svetskog rata ubijeno 1,5 miliona Jermena što istoričari smatraju prvim genocidom 20. veka.

Naslednica carstva, Turska Republika, proglašena 1923, negira da je to bio genocid, već da su to samo žrtve građanskog rata i nemira tokom raspada Otomanskog carstva, čiji je broj preuveličan, te da je pogibije bilo na obe strane.

Komemoracijom u Jerevanu, danas je obeležena 100. godišnjica pogroma nad 1,5 milion Jermena za vreme propadanja Otomanskog carstva 1915, a svečanosti je prisustvovalo 60 delegacija raznih zemalja, među njima i predsednici Srbije, Rusije, Francuske i Kipra.

Svaki od lidera je došao do memorijalnog kompleksa "Cicernakaberd" noseći po jednu žutu ružu, kao simbol sećanja, u centar venca "ne zaboravi me".

Jermenski predsednik Serž Sargsjan obratio se okupljenima, izrazivši nadu "da će nedavni koraci da se masakr prepozna kao genocid, biti od pomoći da se razbije tama od 100 godina poricanja".

On je pozdravio i Jermene u Turskoj koji se pripremaju da na trgu Taksim u Istanbulu odaju počast mrtvima, nazivajući ih "jakim ljudima koji rade važnu stvar za svoju domovinu."

Novosti" pišu da će se u Moskvu uskoro uputiti i premijer Srbije Aleksandar Vučić, kome je ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin juče uručio poziv ruskog premijera Dmitrija Medvedova da poseti Rusiju. Prilikom te posete, koja je planirana početkom jula, Vučić bi trebalo da se sastane i sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

(Beta-Tanjug)