Početna strana > Hronika > Sulejman Tihić: SAD i EU samo našminkali Butmirski paket
Hronika

Sulejman Tihić: SAD i EU samo našminkali Butmirski paket

PDF Štampa El. pošta
subota, 21. novembar 2009.

- Zaista mislim da zvanični Beograd nema uticaj na stavove premijera Republike Srpske Milorada Dodika u vezi s pronalaženjem načina za rešenje aktuelne političke krize u Bosni i Hercegovini. To što se možda čini da predstavnici Srbije šalju dvosmislene signale i da imaju nekakve skrivene namere uprkos tome što tvrde da je za njih prihvatljivo svako rešenje koje je plod dogovora lidera u BiH, mislim da je samo privid.

Pretpostavljam da zvaničnici Srbije ostavljaju prostora za sumnju u svoje namere zbog ostvarenja unutrašnjopolitičkih ciljeva, odnosno da se oni obraćaju pre svega svojim građanima. Dodik se oseća dovoljno jakim da mu podrška iz Srbije za odugovlačenje krize, čini mi se, uopšte nije ni potrebna - ističe u intervjuu za Danas Sulejman Tihić, predsednik vodeće bošnjačke partije u BiH, Stranke demokratske akcije, na čijem je čelu 2001. godine nasledio Aliju Izetbegovića.

Premijer Republike Srpske je izjavio da su butmirski predlog napravili Amerikanci u dogovoru s vama i Harisom Silajdžićem i da ste računali da će EU naterati Dodika da prihvati ustavne promene. Da li je istina da je volja međunarodne zajednice zasnovana na dogovoru s bošnjačkim političarima?

- To što Milorad Dodik govori uvredljivo je i neistinito. Svi koji znaju Dodika ne čude se kada iznese u javnost potpuno netačne činjenice. Demantujem odlučno da je paket napravljen na takav način. To je potpuno domaći proizvod, koji su Amerikanci i Evropljani samo našminkali.

U čemu Dodik pronalazi uporište da tako nešto izjavi?

- Po sadržaju, reč je o dokumentu koji je 29. aprila 2006. Milorad Dodik podržao i glasao za njega. Dokaz za to pruža jednostavna pravnička analiza ili poređenje dva dokumenta.

Zbog čega je onda, po vašem mišljenju, Dodik tako drastično promenio mišljenje?

- Sada je drugo vreme i drugačije su prilike. Dodik je tada bio u opoziciji i trebala mu je podrška međunarodne zajednice. Sada ima čvrstu poziciju na vlasti i izborni je pobednik. Politički je mnogo jači nego pre tri godine.

Premijer RS protivi se izmenama Ustava BiH, navodeći da će to „od Srba u BiH napraviti manjinu“ ali istovremeno tvrdeći da on nije antievropski raspoložen i da to nije razlog za njegovo protivljenje.

- Nisam protiv etničkog glasanja, ali jesam protiv zloupotreba. Izmenama Ustava se ne ukida etničko glasanje. Sada se nalazimo u paradoksalnoj situaciji da manjina preglasava većinu, jer jedan glas RS važi kao dva u ostalim entitetima. Mi smo za to da premijer BiH bude iz jednog naroda, predsednik iz drugog, a da je predsednik parlamenta predstavnik trećeg naroda u BiH. Tako ćemo izbeći situaciju u kojoj se trenutno nalazimo, a to je da jedan narod preglasa druga dva. To ne znači, međutim, ukidanje RS.

Kako onda objašnjavate kritike iz Republike Srpske?

- Jedno je izvesno i to je nemoguće da nije poznato široj javnosti u RS. Meni su zamerali kada sam tamošnjim poslanicima objašnjavao da su strahovi takve vrste neutemeljeni u potpunosti, budući da niko ne može ukinuti RS bez volje njenih političkih predstavnika, odnosno njih samih. Jasno je da dokle god je BiH biće i entiteta. Problem je što se, međutim, iza etničkog uvek krije neki pojedinačni, lični interes, a funkcionalna BiH je u opštem interesu, dakle i građana BiH.

Kakvim interesom se, prema vašem mišljenju, povodi Dodik?

- Siguran sam da nije nacionalni. Iza pojedinačnog uglavnom se krije kriminalni ili nekakav njegov drugi oblik, koji već samim tim što je skriven otvara prostor sumnjama te vrste.

Odnosi BiH i Srbije nisu dovoljno dobri. To je konstatacija i jedne i druge strane. Zbog čega je to tako?

- Hrvatski i bošnjački članovi Predsedništva BiH ne insistiraju na sređivanju odnosa sa Srbijom i s njihove strane nema nikakve inicijative. Još ni pitanje postavljanja ambasadora u Srbiji nismo rešili. S druge strane, zvaničnici Srbije su u svakodnevnoj komunikaciji sa RS bez kontakta sa ostatkom BiH. Oni ne komuniciraju sa Sarajevom.

Kako ocenjujete ulogu međunarodne zajednice u rešavanju ustavne krize?

- Međunarodna zajednica nema dovoljno odlučnosti da stane na put krizi i reši situaciju na način koji će odgovarati svima. U EU nema čak ni jasne politike odnosa prema BiH. Od najmanje pomoći je reći - neka se sami dogovore. Ne možemo se mi sami dogovarati ako smo u neravnopravnom položaju. Glas u RS vredi dva glasa u ostatku BiH. Zahvaljujući tome imamo mir. Ali, to je nepravedni mir koji je nametnula međunarodna zajednica.

Kakav ishod predviđate?

- U interesu RS nije radikalizacija prilika. Republika Srpska se ne može odvojiti od BiH, jer je svima jasno da je svaka podela praćena ratnim sukobima. Zbog toga smatram da će se kriza okončati rešenjem koje je u interesu svih, a to je funkcionalna i celovita BiH.

Slažete li se sa ocenama javnog mnjenja u BiH da su građani žrtva nepravde kada je reč o neukidanju šengenskih viza?

- Istina je da ovdašnja javnost tako doživljava činjenicu da će njima koji su najviše stradali u ratnim sukobima biti zabranjeno slobodno putovanje u Evropu, a onima koji su najviše odgovorni se otvaraju granice. Ne mogu da poverujem u to što međunarodna zajednica ističe kao razlog o tehničkoj nespremnosti za ukidanje viza.

(Danas)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner