Početna strana > Hronika > SPONA: U Manastiru Sv. Joakima Osogovkog u Severnoj Makedoniji dogodio se nezabeleženi akt skrnavljenja i falsifikovanja istorije - preimenovana su imena srpskih vladara na freskama
Hronika

SPONA: U Manastiru Sv. Joakima Osogovkog u Severnoj Makedoniji dogodio se nezabeleženi akt skrnavljenja i falsifikovanja istorije - preimenovana su imena srpskih vladara na freskama

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 03. decembar 2020.

Srpski kulturno informativni centar SPONA iz Skoplja objavio je da se u Manastiru Sv. Joakima Osogovkog u Severnoj Makedoniji dogodio "nezabeleženi akt skrnavljenja i falsifikovanja" oštećenjem fresaka - tako što su srpski vladali na freskama preimenovani.

Umesto originalnih natpisa iznad likova svetitelja Sv. Car Uroš, Sv. Car Lazar, Sv. Kralj Milutin, Sv. Stefan Dečanski, Sv. Nikodim-arhiepiskop srpski i Sv. Stefan Prvovenčani, nalaze se novi natpisi: “Sv. Car Vladimir Kievski”, “Sv. Car Jovan Milostivi”,Sv. Car Konstantin Veliki, Sv. Nićifor Foka “Sv. Konstantin Kavasila, Arhiepiskop ohridski” i “Sv. Car Justinijan Prvi”

Preimenovanje imena srpskih vladara-svetitelja na freskama manastirskog hrama Svetog Joakima Osogovskog je neshvatljivo falsifikovanje i prekrajanje istorijskog nasleđa, navodi se na sajtu centra SPONA., kao i da je prilikom posete pomenutom manastiru, nekoliko članova centra SPONA bilo ” zatečeno primetnim oštećenjem dela fresaka”.

Umesto originalnih natpisa iznad likova svetitelja Sv. Car Uroš, Sv. Car Lazar, Sv. Kralj Milutin, Sv. Stefan Dečanski, Sv. Nikodim-arhiepiskop srpski i Sv. Stefan Prvovenčani, nalaze se novi natpisi: “Sv. Car Vladimir Kievski”, “Sv. Car Jovan Milostivi”,Sv. Car Konstantin Veliki, Sv. Nićifor Foka “Sv. Konstantin Kavasila, Arhiepiskop ohridski” i “Sv. Car Justinijan Prvi”

Pretpostavlja se da se ovo, kako se navodi, vandalizovanje fresaka u Osogovskom manastiru desilo u skorašnjem periodu. Na to navodi blistavo bela boja novih natpisa, kao i nevešto izbeljene plave pozadine fresaka prilikom nasilnog odstranjivanja starih-originalnih natpisa iznad likova svetitelja.

“Nama Srbima, građanima Severne Makedonije, pod gorkim utiskom zatečenog stanja neshvatljivo je da se neko ‘autorski’ drznuo da ciljano i sistematski promeni imena samo srpskih srednjevekovnih vladara i arhiepiskopa!!?? ‘Autorima’ i naručiocima ovog nedela i praktično vandalskog čina natpisi imena ostalih hrišćanskih svetaca nisu smetali, te ih nisu ‘osvežavali’ i preimenovali”, navodi se u saopštenju centra SPONA.

SPONA: Apel da se oskrnavljene freske u manastiru Sv. Joakima Osogovskog kod Krive Palanke vrate u prvobitno stanje

Uvidom nedela neprimerenog i u savremenim i uređenim društvima nezabeleženog akta skrnavljenja i falsifikovanja značenja i pomena istorijskih ličnosti i događaja, oštećenja spomeničkog i umetničkog dobra od nacionalnog značaja – Srpski kulturno informativn centar SPONA iz Skoplja obaveštava javnost i nadležne institucije, pre svih Upravu za zaštitu kulturnog nasleđa pri Ministarstvu kulture Republike Severne Makedonije na zatečeno stanje u Manastiru Sv. Joakima Osogovskog kod Krive Palanke.

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice (XIV)i Sv. Joakima Osogovskog(XIX vek)

Preimenovanje imena srpskih vladara-svetitelja na freskama manastirskog hrama Svetog Joakima Osogovskog – neshvatljivo falsifikovanje i prekrajanje istorijskog nasleđa.

Prilikom posete pomenutom manastiru, nekoliko članova centra SPONA bilo je zatečeno primetnim oštećenjem dela fresaka nastalih u periodu 1932- 1933. na južnom i severnom zidu glavnog manastirskog hrama, sazidanog u periodu 1847-1851. godine. od čuvenog graditelja crkava Andrije Damjanova iz Papradišta.

Južni zid

 

 Natpis na južnom zidu

Freskopis je u tri navrata (1885-1887, 1932-1933 i 1943-1945) izradio čuveni freskopisac Dimitrija Andonov „Popradiški“ (1859-1954), prvi makedonski svetovni (laički) slikar. Pre njega (1884) bili su angažovani freskopisci, Miron Iliev, Avram Dičov (sin Dimitrija Krstevića) i Grigorie Petrović iz rekanskog sela Tresonča.

 

Na ulazu u veliki manastirski hram, na južnom (desno od ulaza) i severnom zidu (levo) vide se impozantne figure svetitelja oslikanih po modelu srednjevekovnih uzora iz zadužbina srpskog kralja Milutina iz perioda XIV veka (crkva Sv. Đorđa kod Starog Nagoričana i Sv. Nikita su njegove najpoznatije zadužbine u S. Makedoniji). Na freskama se raspoznaju bogato ukrašene biserne haljine, carske i kraljevske insignije i lica prepoznatljivih vladara i arhiepiskopa. Umesto orginalnih natpisa iznad likova svetitelja:Sv. Car Uroš, Sv. CarLazar, Sv. Kralj Milutin, Sv. Stefan Dečanski na južnom zidu (izrađeni 1932. g. kao dar monaškog bratstva Sv. Joakima i Georgija Petrova iz s. Duračka Reka), te Sv. Nikodim-arhiepiskop srpski i Sv. Stefan Prvovenčani na severnom zidu (naslikanih 1933. g kao dar Ignjata Maneva-fotografa iz Krive Palanke, pekarskog esnafa iz Krive Palanke i trgovca Aleksandra Sande Kostića iz s. Kalin Kamen) nalaze se novi natpisi: „Sv. Car Vladimir Kievski“, „Sv. Car Jovan Milostivi“,Sv. Car Konstantin Veliki, Sv. Nićifor Foka (južni zid) „Sv. Konstantin Kavasila, Arhiepiskop ohridski“ i „Sv. Car Justinijan Prvi“ (severni zid), nevešto i verujemo bez dozvole nadležnog organa, Uprave za zaštitu kulturnog nasleđa Ministarstva kulture Republike Severne Makedonije, urađeni najverovatnije tokom ove 2020. godine.

 

Likovi svetitelja su ostali, ali je izvorni umetnički rad velikog slikara Dimitrija Andonova oskrnavljen i kompromitovan. Na pretpostavku da se čin falsifikovanja istorijiskih likova svetitelja i vandalizovanje fresaka u Osogovskom manastiru desio u skorašnjem periodu, navodi blistavo bela boja novih natpisa, koja tonalitetom, teksturom i samom (neveštom) kaligrafijom vidno odskače od ostalih originalnih natpisa ispisanih rukom zografa D. Andonova, kao i nevešto izbeljene plave pozadine fresaka prilikom nasilnog odstranjivanja starih-originalnih natpisa iznad likova svetitelja.

 

Naslovna strana knjige J. Mihailovskog, „Deset veka Sveti Joakim Osogovski“, Kumanovo 2005

Potvrdu ovih činjenica i možemo naći na stranicama 111-113. Knjige „Deset veka Sveti Joakim Osogovski“,autora Jordana Mihajlovskog, koju su zajednički 2005. godine izdali: Nastojatelstvo pri Manastirot „Sv. Joakim Osogovski“ i „Makedonska riznica“ iz Kumanova. U opisu freskopisa glavne manastirske crkve precizno su imenovani svetitelji čija su imena naknadno i pre kratkog vremena prepravljena i najgrubljim falsifikatom. Paradokasalno je da pomenutu knjigu prodaju u manastirskoj prodavnici, a u samom hramu su preimenovane freske.

 

Severni zid

Smatramo da je ovim vandalskim, neprimerenim i krajnje necivilizacijskim aktom skrnavljenja kulturnog spomenika svesno učinjeno krivično delo oštećenja nepokretnog kulturnog dobra, uz istovremeno grubo krivotvorenje i falsifikovanje suštine molitvenog pomena imena svetitelja, kao i želje zadužbinara – darodavaca da se te freske naslikaju.

 

Natpis na severnom zidu

To se jasno vidi pažljivijim analiziranjem članova Zakona o zaštiti kulturnog nasleđa (Zakon za zaštita na kulturno nasledstvo, „Služben vesnik na RM“ br. 20/04; 71/04; 115/07), tačnije Član 2,Član 5 (Stav 1), Član 4 (Stav 1, Tačka 1), Član 6 (Stav 1 i Stav 5),Član 12 (Stav 1), Član 14,Član 32 (Stav 2, Tačka 2 i Tačka 4). Član 50 („Zabrana oštećenja, uništavanja, prisvajanja, prikrivanja, utaje i uzurpacije kulturnog nasleđa“) (Stav 1), Član 87 (Stav 1),Člana 90(Stav 1, Tačka 2.), Deo 7 („Zaštita kulturnog nasleđa od nezakonitog delovanja“), Članu 102 („Bezbednosne mere“) (Stav 1, Tačke 1 i 2), Član 139 („Povratak u prethodno stanje“) (Stav 1, Stav 2 i Stav 3), Član 172 („Prekršajne odredbe“) (Tačka 7 i Tačka 16).

 

 Dokaz – 112. i 113. strana knjige  „Deset veka Sveti Joakim Osogovski“

Nama Srbima, građanima Severne Makedonije, pod gorkim utiskom zatečenog stanja neshvatljivo je da se neko „autorski“ drznuo da ciljano i sistematski promeni imena samo srpskih srednjevekovnih vladara i arhiepiskopa!!?? „Autorima“ i naručiocima ovog nedela i praktično vandalskog čina natpisi imena ostalih hrišćanskih svetaca nisu smetali, te ih nisu „osvežavali“ i preimenovali.

 

Freske na južnom zidu

Istorijsko-kulturna i duhovna vrednost manastira i svetitelja koji su naslikani pre punih 88 godina od strane poslednjeg velikog zografa Dimitrija Andonova Papradiškog su teško oskrnavljeni, a bezumni čin je istovremeno i duboko tendenciozno obojen srbofobnom notom. Ovim je pokazana jasna i nedvosmislena poruka falsifikatora i negatora kolektivnog istorijskog pamćenja srpskog i makedonskog naroda, te naneta uvreda svim pripadnicima srpskog naroda u celini, poštovaocima kulturnog i istorijskog nasleđa, a posebno nama, pripadnicima dela srpskog naroda u Republici Severnoj Makedoniji, njenim građanima.

Ovaj javni proglas ima za cilj, da ukaže širem okruženju i javnost upozna sa potrebama i ciljevima obnove koja se prepoznaje kao suštinska potreba za održanjem i očuvanjem kulturnog nasleđa naše države – Republike Severne Makedonije i kao takvo u izvornom obliku prenese budućim generacijama.

Kulturno informativni centar SPONA

Skoplje

(Nova.rs, SPONA)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner