Početna strana > Hronika > Sonja Biserko: Srbija glavna prepreka za napredak regiona ka EU
Hronika

Sonja Biserko: Srbija glavna prepreka za napredak regiona ka EU

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 14. april 2011.

BRISEL - Na juče otvorenom susretu parlamentaraca Evropske unije i Zapadnog Balkana, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonja Biserko je iznela tvrdnju da je težnja Srbije za prevlašću nad susedima glavna kočnica za napredak zemalja regiona ka Evropskoj uniji.

Sonja Biserko je to rekla u uvodnom izlaganju, sedeći pored predsedavajućeg, šefa Evropskog parlamenta Ježija Buzeka, koji ju je pre skupa posebno primio.

Buzek je prethodno posebno primio i predsednika parlamenta Kosova Jakupa Krasnićija, ali je Krasnići na skupu sedeo iza table na kojoj je bilo jedino njegovo ime.

Predstavnici Skupštine Srbije su iz tehničkih razloga otkazali učešće na ovom skupu, kako su rekli izvori EP.

Uvodna izlaganja su podneli i predsednici mađarskog i hrvatskog parlamenta, a Buzek je naglasio podršku EP uključivanju zemalja Zapadnog Balkan u EU.

Sonja Biserko je takođe rekla da je "Bosna i Hercegovina suočena sa stalnim unutrašnjim krizama, poglavito zbog politike Beograda", dok je "savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde potvrdilo zakonitost nezavisnosti Kosova, što nije izmenilo stav Srbije prema Kosovu".

Ona je ukazala i na to da je "izveštaj Dika Martija o trgovini ljudskim organima naneo ozbiljan udarac kredibilitetu Kosova".

"Crnoj Gori se i dalje poriče identitet, ali demokratska konsolidacija napreduje bolje nego kod nekih drugih, a brže od Srbije odmiče ka EU i NATO", dodala je ona.

A, po njenim rečima, Makedonija nije dovoljno snažna da pokrene ozbiljan dijalog s Grčkom, a to podriva i njene veze s EU.

Šefica srpske nevladine organizacije je upozorila da "sadašnja situacija u regionu izaziva mnogo zabrinutosti zato što neke zemlje u regionu nemaju bitne pretpostavke za istinsku demokratsku konsolidaciju i istinsko sređivanje odnosa sa susedima".

Kazala je da su slaba politička konsolidacija i loše uvreženje tržišne privrede praćeni i stalnim etničkim razmiricama.

Sonja Biserko se založila za novi angažman Evropske komisije i Evropske unije u podršci zemljama Zapadnog Balkana koje se niz godina bore za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU, rekavši da to treba odobriti što pre.

A, po njenom mišljenju, "jedna od najvećih prepreka za bitan napredak u regionu je stav Srbije prema susedima i posebno stalna želja Srbije da ima preovlađujući upliv nad njima".

To, kako je to rekla predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, "narušava bržu demokratsku konsolidaciju njenih suseda, razvoj istinske saradnje u regionu i njihov napredak u pristupanju Evropskoj uniji i NATO".

"Preovlađujuće mišljenje u Beogradu je da granice i dalje nisu konačne", a tu je posebno na udaru Bosna i Hercegovina, "jer Beograd zvanično ohrabruje i podupire ne samo postojeće stanje, već i secesionističku politiku vođstva entiteta bosanskih Srba", bilo je mišljenje predsednice Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije .

Srbija, po tvrdnji Sonje Biserko, "još nije razlučila da li je njena budućnost u Evropskoj uniji ili takozvanom Istoku".

Ona zamerila srpskim vlastima i kako pokreću sudske postupke oko ratnih zločina, što pokazuje i kako Beograd vidi "ratne istorijske događaje koji su svi izazvani delovanjem jugoslovenske armije i srpskih snaga".

Beograd, smatra Sonja Biserko, koristi popis stanovništva u susedstvu za "novu strategiju za očuvanje odnosa takozvane srpske dijaspore s maticom".

"U tom kontekstu se Crna Gora smatra kao privremeni entitet", kako je zaključila predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije.

U raspravi je izvestilac za Srbiju u EP Jelko Kacin pohvalio "brz dogovor na Kosovu oko izbora novog predsednika" i izrazio zadovoljstvo što su danas u EP primljeni predsednici tri opštine s srpskom većinom na Kosovu.

Poslanik Čarls Tanok se založio da se pitanje podele Kosova uključi u dijalog Beograd - Priština, primetivši da to treba učiniti da bi se našlo pravedno rešenje i imajući u vidu da je u Evropskoj uniji prihvaćen i dijalog Izraelaca i Palestinaca o teritorijalnoj podeli pod geslom "teritorije za mir".

(Blic)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner