Početna strana > Hronika > Saša Obradović: Hrvatska nije imala nijednu lepu reč za našu politiku
Hronika

Saša Obradović: Hrvatska nije imala nijednu lepu reč za našu politiku

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 13. decembar 2009.
Suštinsko pitanje na koje će sud morati da odgovori jeste da li međunarodno pravo zabranjuje, odnosno ograničava secesiju na tačno određene situacije ili je, pak, neutralno u pogledu secesije, kako tvrde naši oponenti. Ako bi sud našao da je neutralno, onda bi bilo teško razumeti zaključke Badinterove komisije iz 1992. godine, kojima je osporeno pravo otcepljenja od republika bivše SFRJ, ili zaključke komisije eksperata EU u vezi sa situacijom u Gruziji od pre samo dva meseca, koji takođe kažu da međunarodno pravo ne priznaje secesiju, kaže u razgovoru za „Politiku” Saša Obradović, zamenik šefa pravnog tima Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

„Nema sumnje da Rezolucija 1244 reafirmiše teritorijalni integritet SRJ, čiji je međunarodnopravni subjektivitet nastavila Srbija. Istovremeno, ova rezolucija SB predviđa mehanizam za određenje budućeg statusa Kosova, ne i sam status. Jednostranom deklaracijom o nezavisnosti povređena je uloga Saveta bezbednosti, administrativni režim u pokrajini i pravila savesnog pregovaranja. Takođe, međunarodno pravo ne poznaje secesiju kao sankciju za represiju. Odgovor UN na represiju 1999. godine bila je upravo Rezolucija 1244 kojom je ustanovljen međunarodni administrativni režim. Nikakve represije prema Albancima nije bilo 2008. godine kada je taj režim jednostrano narušen”, kaže Obradović.

Da li su se u javnoj raspravi čuli neki argumenti kojih nije bilo u pismenim podnescima, ima li nečega što je iznenadilo naš pravni tim?

Ovo nije bio postupak u kome bi neka posebna taktika mogla da donese prevagu. Sve činjenice i pravni argumenti bili su poznati još pre nego što je postupak pokrenut od strane Generalne skupštine UN.

Za Srbiju je, čini se, bilo najspornije izlaganje Hrvatske čiji istup ste vi ocenili kao „obnovu svjetonazora Tuđmanovog doba”?

Sigurno sam reagovao prejako, ali je činjenica da predstavnica Hrvatske nije imala baš nijednu lepu reč za našu politiku, za razliku od, na primer, predstavnika SAD koji je naglasio težnju ka prijateljskim odnosima sa Srbijom, uprkos neslaganju u vezi sa statusom Kosova.

Koliko nas istup Hrvatske može ugroziti?

Neće nas ugroziti. Autonomija Kosova je ograničena 1989. godine, u vreme kada su u radu saveznih organa još uvek učestvovali i predstavnici Hrvatske. Dan pre usvajanja amandmana na Ustav Srbije u Skupštini Kosova, održana je sednica Predsedništva SFRJ u čijem radu su učestvovali Josip Vrhovec, Stipe Šuvar i Ante Marković. Niko od njih se tada nije bunio, iako je na Kosovu već bilo uvedeno vanredno stanje. Zaključci sa te sednice nalaze se pred sudom. Teško je dokazati tvrdnju da su pokrajine u SFRJ imale isti status kao republike, a predstavnica Hrvatske nije ni ponudila nikakav dokaz za to, osim svoje slobodne interpretacije. S druge strane, koliko je sve to sada relevantno: Kosovo ne teži da se otcepi od SFRJ, već od Srbije, što su s pravom ukazali predstavnici Rumunije.

Da li je duel SAD i Rusije ispunio očekivanja?

Predstavnici Rusije su se trudili da pruže pregled relevantnih normi međunarodnog prava i u tom pogledu su nam zaista dosta pomogli, dok se izlaganje SAD fokusiralo na političke aspekte slučaja, s tvrdnjom da je nezavisnost Kosova najbolje rešenje za sve u našem regionu.

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner