Početna strana > Hronika > Sarajevo: "Pripadnici Zelenih beretki odali počast svojim stradalim saborcima u Dobrovoljačkoj ulici"
Hronika

Sarajevo: "Pripadnici Zelenih beretki odali počast svojim stradalim saborcima u Dobrovoljačkoj ulici"

PDF Štampa El. pošta
sreda, 03. maj 2017.

 Pripadnici Zelenih beretki okupili su se danas u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, u sadašnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića, kako bi odali počast svojim stradalim saborcima, koji su stradali 2. maja 1992.godine, kako su naveli “u odbrani Sarajeva”. U istoj ovoj ulici, pripadnici Zelenih beretki, Patriotske lige, MUP i Teritorijalne odbrane RBiH napali su kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici 2. maja 1992. godine i ubili 42 vojnika JNA.

Istovremeno, služenjem parastosa u Hramu Svetog velikomučenika Georgija i polaganjem venaca na Spomen-krst na Vojničkom groblju u Miljevićima, predstavnici vlasti i udruženja iz RS obeležili su 25 godina od zločina nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Ovom događaju prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, delegacija Narodne skupštine u kojoj su bili potpredsjednik parlamenta Sonja Karadžić Jovičević, te poslanici Marko Vidaković i Miroslav Brčkalo, kao i drugi zvaničnici, članovi porodica žrtava i gosti.

Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova odlučio je da pomen poginulim u Dobrovoljačkoj ulici ove godine bude organizovan samo u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, a ne i u Sarajevu u Federaciji BiH zbog ponašanja kantonalnih i federalnih vlasti.

I dok se predstavnici RS u srpskom delu Sarajeva sećaju stradalih vojnika JNA, veterani Zelenih beretki  i predstavnici vlasti Sarajeva i FBiH položili venac pored spomen ploče stadalim saborcima kod mosta Dervenija.

- Ovo je jedan od najznačajnijih datuma za odbranu RBiH. Momci u patikama su izašli da odbrane grad ne znajući o čemu se radi i o kakvoj se sili radi. Naši heroji i sinovi zaslužuju našu pažnju, zaslužuju da se svake godine ovde dođe kako bi se obeležja presudna bitka za Sarajevo i BiH – kazao je ministar Fišo, dodajući da niko ne spori predstavnicima entiteta RS da dođu na ovo mesto kako bi obeležili ovaj dan.

I Ratni komandant bataljona Vojne policije DŽevad Topić Topa kazao je kako ljudi iz RS koji ove godine nisu došli na obeležavanje godišnjice stradanja u Dobrovoljačkoj ulici nemaju razlog da se plaše.

- Mi svake godine obeležavamo kako obeležavamo, ne interesuje nas kako rade u RS. Što se nas tiče, nemaju razloga da se plaše da dođu ovde, uostalom tolike godine su dolazili i nikada nije bio nijedan mali incident – kazao je Topić.

U napadu na kolonu JNA 2. maja 1992. godine život su izgubila 42 pripadnika JNA, od kojih su 32 bili Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci.

Tom prilikom zarobljeno je 207 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a dan kasnije devetorica zarobljenih su ubijeni.

Zločin u Dorovoljačkoj još nema sudski epilog.

Međunarodni tužilac u Tužilaštvu BiH DŽud Romano početkom 2012. godine doneo je odluku o obustavi istrage protiv 14 osoba, smatrajući da nisu učinili krivična dela za koja se terete.

Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine je predmet "Dobrovoljačka" preuzelo od Vojnog suda u Beogradu pokrenutog još 1992. godine protiv 19 državljana BiH osumnjičenih za napad na kasarnu u Sarajevu i kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine.

Među optuženima za ove ratne zločine bili su Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Hasan Efendić tada komandant Teritorijalne odbrane, Sefer Halilović, Mustafa Hajrulahović, Zaim Backović, Jovan Divjak, Fikret Muslimović, Kerim Lončarević, Ivo Komšić, Stjepan Kljujić.

Predmet "Dobrovoljačka" ustupljen je Haškom tribunalu koji je 2003. godine zaključio da nema nikakvog razloga za krivičnu prijavu protiv Jovana Divjaka.

Po srpskoj poternici u Londonu u martu 2010. godine uhapšen je Ejup Ganić, ali ga je engleski sudija pustio, smatrajući da je postupak "politički motivisan".

Jovan Divjak je 2011. godine priveden u Beču zbog identične poternice, ali je Austrija odbila da ga preda Srbiji sa obrazloženjem da se "ne bi moglo očekivati pošteno suđenje u Beogradu"

(Blic)