Početna strana > Hronika > Romi: Evropljani koji nisu postali Evropljani
Hronika

Romi: Evropljani koji nisu postali Evropljani

PDF Štampa El. pošta
petak, 18. februar 2011.

Cigani samo truju život, oni kradu, siluju. Sa njihovim slatkim životom treba okončati – izjavio je nedavno šef lokalne administracije gradića Novi Bidžov u Češkoj Pavel Louda. Kolegu je istog trenutka podržao gradonačelnik susednog Hlumice nad cidlinoj Miroslav Uhitil. Nema sumnje da su češki činovnici izrazili raspoloženje ne samo sopstvenih meštana, već i mnogih Evropljana. Uz to i stanovnika portugalskog grada Beža, gde je podignut i zakonodavno utvrđen stometarski zid koji ograđuje ciganski kvart. Istomišljenici odlučnih Čeha naći će se danas i u Slovačkoj, gde ciganska manjina preti da postane većina, kao i u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Grčkoj, u Francuskoj, Italiji i drugih zemljama starog sveta.

Situacijom oko Romi u Novom bidžovu ozbiljno se pozabavila Parlamentarna skupština SE, na uzbunu poziva Vrhovni komesar UN za ljudska prava, pa i vlada same Češke Republike požurila je da se umeša i da otrezni državnog činovnika. Razlozi i povod za njegovu izjavu su sledeći. Romsko stanovništvo gradića nije stabilno, njegov deo čine nomadi. Zabeleženi su slučajevi ne samo krađe, već i napada, silovanja od strane Roma... Nezadovoljstvo tim stanjem je preplavilo i Internet. Češki forumi na tu temu preplavljeni su burnim reagovanjima. Navešćemo dve izjave:

„Takozvana politička korektnost uništava zapadnu civilizaciju. To je totalitarizam, samo sa suprotnim znakom.“

„Nekoliko vekova Cigani žive među nama, ali nisu navikli da se pridržavaju naših zakona. Šta rasizam ima sa tim?“

Stavove učesnika češkog internet-foruma komentariše politikolog i zamenik šefa Centra za političke tehnologije, Aleksej Makarkin:

„Sukobljavaju se dve sasvim različite kulture, dva suprotna mentalna prilaza. Česi instistiraju ne na asimilaciji Roma, već na tome da se prihvataju određena pravila suživota, standardi ponašanja. Ali Romi nisu emigranti, nisu Vijetnamci ili Marokanci. Oni su duboko ukorenjeni na toj teritoriji, smatraju da imaju pravo da žive ovde po sopstvenim pravilima. Zvanična politika EU, Saveta Evrope podržava u prvom redu nacionalne manjine, njihovo pravo na samoizražavanje, na samosvojnost, pošto su oni slabiji. Ali kako da se objasni običnom Čehu, Francuzu ili Bugarinu da kriminal nije nacionalna crta Cigana, već rezultat toga što na tržištu rada oni jednostavno nisu konkurentni.

Šta da se radi? U sovjetsko vreme izdvajali su velika sredstva kako bi privikli slobodno pleme načinu života na jednom mestu, nasilno su ih terali u kolhoze. I ništa nije uspevalo. Oni su dobri konjušari, kovači, ali nisu zemljoradnici. Treba im dati mogućnost da realizuju svoje naklonosti. I što je najvažnije - ako je prekršen zakon, treba suditi kriminalcu, a ne etnosu.“

U Novom bidžovu ubrzo predstoje izbori za šefa lokalne administracije. Kažu da je na anticiganskoj retorici skandalozni gradonačelnik samo zaradio poene kod lokalnog stanovništva. I to je, smatra Aleksej Makarkin, zajednička evropska nevolja.

Zašto je ona tako akutna upravo u Češkoj i kako se prema Romima odnose u Rusiji? U narednom programu razgovaraćemo o tome sa potpredsednikom Međunarodnog saveza Roma, doktorom istorijskih nauka Nadeždom Demetr.

(Glas Rusije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner