Početna strana > Hronika > Rekordan deficit američkog budžeta u fiskalnoj 2009.
Hronika

Rekordan deficit američkog budžeta u fiskalnoj 2009.

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 08. oktobar 2009.

VAŠINGTON – Vlada SAD je u fiskalnoj 2009. godini, okončanoj 30. septembra, potrošila rekordnih 1,4 biliona dolara više nego što je pribavila u budžet, navedeno je u saopštenju Uprave za budžet američkog Kongresa (CBO), pripremljenom na osnovu podataka ministarstva finansija te zemlje.

Ogromni izdaci za spasavanje banaka, stimulativni troškovi i smanjenje poreskog prihoda usled duboke recesije doveli su do budžetskog deficita koji je u fiskalnoj 2009. dostigao 9,9 odsto američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je njegov najviši nivo od 1945. godine, ukazala je CBO.

Američko ministarstvo finansija će kasnije ovog meseca zvanično objaviti tačan iznos budžetskog deficita u fiskalnoj 2009.

Manjak je u fiskalnoj 2008. iznosio 459 milijardi dolara, ili 3,2 odsto BDP, podsetila je agencija Rojters.

Procenjeni deficit od 1,4 biliona dolara manji je od 1,58 biliona dolara, koliko je CBO prognozirala u avgustu, ali je do te razlike došlo usled drugačijeg obračuna troškova za spasavanje hipotekarnih džinova „Fani Mej” i „Fredi Mek”, a ne zbog iznenadne promene ekonomske situacije u zemlji, objasnila je CBO.

Prihod američke vlade je u prošloj finansijskoj godini iznosio 2,106 biliona dolara, što je 16,6 odsto manje nego godinu dana ranije, kao posledica velikog smanjenje poreza na lični i korporativni prihod usled recesije.

Istovremeno su budžetski rashodi porasli 17,8 odsto, na 3,515 biliona dolara. Neki od najvećih troškova su bili izdaci od 154 milijarde dolara za spasavanje banaka u okviru programa TARP, 91 milijarda dolara za spasavanje kompanija „Fani” i „Fredi” i 100 milijardi dolara u okviru obimnog stimulativnog paketa, odobrenog u februaru.

Isključujući troškove za stimulanse, izdaci za isplate nadoknada za nezaposlene su u fiskalnoj 2009. više nego udvostručeni - na 120 milijardi dolara, ukazala je CBO.

Svetla tačka u prošloj fiskalnoj godini je ta što su vladine isplate kamata na državni dug smanjene 23 odsto, na 199 milijardi dolara, zahvaljujući nižim kamatnim stopama, saopštila je Uprava za budžet.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner