Početna strana > Hronika > Poslanici nemačkog Bundestaga: „Na kraju pregovora o pridruživanju EU, Srbija mora da prizna Kosovo“
Hronika

Poslanici nemačkog Bundestaga: „Na kraju pregovora o pridruživanju EU, Srbija mora da prizna Kosovo“

PDF Štampa El. pošta
sreda, 22. jun 2011.

Beograd - Srbija će na kraju pregovora o pridruživanju EU morati da prizna Kosovo ili poslanici nemačke skupštine neće odobriti njeno članstvo.

Početak pregovora o prijemu Srbije u EU neće biti ugrožen zahtevom za priznanje Kosova, rekli su poslanici nemačkog Bundestaga.

"Srbija će 15. decembra dobiti status kandidata, ali najverovatnije ne i datum za početak pregovora", poručili su poslanici navodeći da će proces pristupanja Srbije trajati najmanje osam godina, koliko je i Hrvatskoj bilo potrebno.

Oni su dodali da na kraju pregovora "na stolu mora biti faktičko priznanje Kosova"

"Na kraju pregovora o priključenju faktičko priznanje Kosova mora biti na stolu, a ako to izostane, nemački parlament neće podržati članstvo Srbije u EU", rekli su poslanici Bundestaga na neformalnom sastanku u Beogradu novinarima i urednicima beogradskih redakcija.

Oni su rekli da će pregovori o prijemu Srbije u EU početi i biti završeni i bez formalno pravnog (de iure) priznanja nezavisnosti Kosova koje jeste poželjno, ali u svakom slučaju moraju biti prihvaćena neka rešenja koja će značiti faktičko priznanje kosovske nezavisnosti.

Prema njihovim rečima, faktičko priznanje nezavisnosti Kosova podrazumevalo bi pored ostalog prihvatanje članstva Kosova u Ujedinjenim nacijama i međunarodnim organizacijama, i to je ono što će Srbija do završetka pregovora o članstvu u EU morati da ispuni.

Naveli su da je pitanje priznanja nezavisnosti Kosova ključno i ukazali da se članice EU u svojim procenama pridržavaju stava Međunarodnog suda pravde u Hagu čija je odluka o zakonitosti jednostranog proglašenja nezavisnosti podstakla priznanja Kosova.

"Razgovori (Prištine i Beograda) moraju da se nastave, a na kraju tih razgovora moraće da stoji i priznanje. To se podrazumeva", rečeno je novinarima uz ocenu da je jasno da se sporna pitanja ne mogu rešiti preko noći, već da je za to neophodno nekoliko godina.

Po mišljenju nemačkih poslanika, najteža prepreka koja bi mogla da ugrozi početak pregovora Srbije o prijemu u EU je hapšenje haškog optuženika Gorana Hadžića, jer to pre svega neće dozvoliti holandski parlament.

Na pitanje da li bi nesuglasice unutar EU o daljem širenju Unije mogle da ugroze nove kandidature, rečeno je da za Srbiju neće biti dodatnih prepreka ni odugovlačenja, ako budu ispunjeni svi uslovi.

Poslanici su ukazali i da je "poželjno" da se Srbija založi za ulazak u NATO jer između tog vojnog saveza i EU postoji bliska veza koja se ogleda u zajedničkoj bezbednosnoj i odbrambenoj politici.

"Treba biti obazriv sa izjavama 'Nikad u NATO'. Srbija ne mora da bude članica NATO, ali onaj ko želi u EU, mora da sarađuje i sa NATO", rekli su poslanici.

Poslanici nemačkog Bundestaga razgovarali su u Beogradu sa predstavnicima Vlade Srbije i političkih stranaka o pristupanju Srbije EU i ispunjenju kriterijuma za to.

Ocenjeno je da je u pogledu uspostavljanja pravne države, borbe protiv korupcije, regionalnoj saradnji, dijalogu Prištine i Beograda i saradnji s haškim Tribunalom uočen napredak, ali da je neophodno da je preostalo još posla koji mora biti obavljen.

(Beta)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner