Početna strana > Hronika > Politika: U Sloveniji sve više đaka uči srpski jezik
Hronika

Politika: U Sloveniji sve više đaka uči srpski jezik

PDF Štampa El. pošta
petak, 15. januar 2021.

  U nepredvidivim okolnostima koje diktira pandemija uspeh merljiv neupitnim vrednostima, ravan obrazovnom podvigu, postigla je jedna dopunska škola, najmlađa – srpska. Od ove školske godine ona postoji i radi širom Slovenije. Njeni su đaci osnovci slovenačkih osmoletki. I njih je iz klasičnih u virtuelne učionice izmestila pretnja virusa korona javnom zdravlju, ispostavilo se – nemoćna pred željom učenika da uz redovne školske obaveze i srpski jezik kao maternji bude deo njihovog obrazovanja. Interesovanje je ogromno. Osam nastavnika, koliko ih je iz Srbije otputovalo u Sloveniju da obistini dogovor resornih ministarstava dve države da srpski jezik i kultura i zvanično budu deo školskog sistema zemlje domaćina, ni uz rad preko norme nije bilo dovoljno da se od početka nastava omogući za svih 1.500 zainteresovanih školaraca.

U prvom polugodištu uspeli su da oforme 63 grupe s ukupno 896 učenika iz 75 osmoletki u Kopru, Kranju, Ljubljani, Novoj Gorici, Postojni, Mariboru, Kamniku... Porodice čija su deca na „listi čekanja” na mesto u srpskoj dopunskoj školi obradovaće vest da je ovdašnje ministarstvo nedavno donelo odluku o angažovanju još šest honorarnih saradnika, nastavnika koji ispunjavaju kriterijume za rad pod kapom ove kuće znanja, a već žive u Sloveniji. Da to znači da će nastava na srpskom do kraja janura početi i u Novom Mestu, Celju, Velenju, Koruški, otkriva za naš list Blaženka Trivunčić, koordinator Srpske dopunske škole za Francusku, Italiju i Sloveniju. I potvrđuje da u slovenačkom ogranku ima više učenika nego u francuskom i italijanskom zajedno.

Obrazovno-vaspitni rad na srpskom jeziku za osnovce u inostranstvu ostvaruje se po posebnom programu našeg Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Švajcarskoj, Nemačkoj, Francuskoj, Sloveniji, Italiji, Velikoj Britaniji, Grčkoj, Norveškoj, Belgiji, Danskoj i Južnoafričkoj Republici. Nastava se realizuje iz tri predmeta: srpski jezik, moja otadžbina i osnovi kulture srpskog naroda. Ovi su časovi za učenike i nastavnike ušće entuzijazma, znatiželje i iskrene namere da se osvoje nova i nadgrade stečena znanja. Na njima se utvrđuju nejaki bedemi poslednje odbrane života srpskog kao maternjeg jezika, razvijanja svesti o nacionalnom i kulturnom identitetu i održavanja trajnih veza s otadžbinom, koji su neretko nepoznanica već za treću generaciju iseljenika iz domovine Srbije.

– Najvažniji zadatak dopunske nastave na srpskom jeziku jeste jačanje svesti srpskih porodica u dijaspori o značaju pohađanja časova maternjeg jezika, istorije i kulture. Školovanje je za decu besplatno. Za odabir nastavnika kriterijumi su zahtevni. Nije dovoljno da budu izuzetni stručnjaci sa iskustvom u obrazovanju. Entuzijazam, kreativnost, posvećenost i timski, saradnički rad u kome se nesebično razmenjuju nastavni materijali, podrška i ideje su ključni. Rezultati se postižu udruženim delovanjem, u saradnji s porodicama i institucijama, izgradnjom i učvršćivanjem veza s maticom – ukazuje Trivunčićeva.

Težnja je da se poveća obuhvat učenika. A za ovu kuću znanja nema bolje promocije od bogatstva programa koje realizuje i dečjeg rada, uspeha i zadovoljstva.

– Uz učenje slova, čitanje i pisanje, bavimo se istorijom, tradicijom i umetnošću. Pravimo kvizove, kreiramo odeću, pišemo pesme, recitujemo, sviramo i pevamo skupa. S uspehom učestvujemo na takmičenjima iz istorije, u muzičkim projektima, likovnim i literarnim konkursima i smotrama. Gradimo nacionalni ponos, podižemo ugled svoje zajednice, dokazujemo se kvalitetom. Zato nas je sve više. Javljaju nam se novi učenici, koji su se ranije premišljali, a sad su sigurni da hoće da uče srpski jezik jer vide kako njihovi drugari već postižu zapažene rezultate i lepo govore o nastavi – dočarava za naš list Danilo Spasojević, predsednik aktiva nastavnika srpskog jezika u Sloveniji, predavač u školama u Ljubljani i Kamniku.

Odluka da se posle 12 godina priznanjima ovenčanog nastavničkog rada u Kraljevu otisne u inostranstvo za njega znači napredovanje i šansu da i van matice stvara inspirativne nastavne situacije.

– Svi su đaci za nešto talentovani. Nastavnik je tu da usmerava, organizuje i podstiče, učenici grabe napred. Tako sam radio u Srbiji, samo nastavljam u Sloveniji. Učenici su divni, komunikativni, kulturni, ambiciozni. Korelativno-integrativni pristup nastavi omogućava da jednoj temi priđemo sa stanovišta lingvistike, geografije, istorije i umetnosti. Ako ste dobro planirali i realizovali aktivnosti, različiti pristupi na kraju časa će se spojiti u funkcionalnu celinu i desiće se učenje, i onda ste uspeli kao nastavnik. Kada dobijete osmeh učenika, kao potvrdu zadovoljstva nakon rešenog zadatka, širite pozitivnu energiju na celu grupu, motivišete i druge da budu uspešni – zvuči lako kad Spasojević objašnjava.

(Politika)