Početna strana > Hronika > Patrijarh Porfirije: Kosovo je suštinski deo Srbije, referendum održan na Vidovdan 1389.
Hronika

Patrijarh Porfirije: Kosovo je suštinski deo Srbije, referendum održan na Vidovdan 1389.

PDF Štampa El. pošta
utorak, 02. mart 2021.

 Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije izjavio je danas da je Kosovo suštinski deo Srbije, a da je „referendum o Kosovu održan na Vidovdan 1389. godine“.

„Mislim da tu ne postoji nikakva dilema, fizički u ovom trenutku naša država nije prisutna na Kosovu u punom smislu te reči, a suštinski Kosovo je deo Srbije. Ono što je doživljaj i stav crkve toliko puta je izrečeno na Saboru da sve što bih ja rekao bilo bi suvišno“, kazao je Porfirije za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Porfirije je rekao da je siguran da bez obzira na „realpolitičke okolnosti“, za koje je ocenio da nisu „ni najmanje naklonjenje Srbiji“, država radi sve kako bi sačuvala mir i učinila najviše za srpski narod na Kosovu.

Kosovo nije samo kolevka našeg naroda, nego je i kivot prepun moštiju svetih. Kosovo nije samo geopolitičko pitanje za nas, već i tema našeg identiteta

„Kosovo nije samo kolevka našeg naroda, nego je i kivot prepun moštiju svetih. Kosovo nije samo geopolitičko pitanje za nas, već i tema našeg identiteta“, istakao je on.

On je naglasio da treba razgovarati o zajedničkom životu Srba i Albanaca, a da bi sve mimo toga bilo odricanje „od našeg bića“ i ocenio da je „Bog na strani Srbije“.

Na pitanje o položaju Srba u Hrvatskoj, gde je on bio mitropolit, patrijarh je odgovorio da bi trebalo popraviti uslove života Srba i učiniti sve da dođe do pomirenja.

Naglasio je da je potrebno o svemu razgovorati, a da „guranje stvari pod tepih“ Srbe i Hrvate neće osloboditi okova, uvređenosti, povređenosti i osvetoljubivosti.

Porfirije je ocenio je da je poglavar Katoličke crkve, papa Franja, učinio veliki gest osnivanjem Mešovite komisije SPC i Rimokatoličke crkve za ocenu uloge kardinala Alojzija Stepinca tokom Drugog svetskog rata, pro je papa odlučio pošto je pokojni patrijarh SPC Irinej „problematizovao“ kononizaciju Stepinca.

Niko ne može da utiče na izbor patrijarha, Crkva se ne poistovećuje ni sa kim

„Nije nam prijalo da se kroz medije i to ponekad fingirajući nekad suprotne strane, zapravo bave pokušajem da unesu podelu u Crkvu“, rekao je Porfirije za Radio-Televiziju Srbije.

Ocenio je da ne postoji mogućnost da na izbor patrijarah „utiče bilo ko od spolja“, navodeći da se episkopi jako dobro međusobno poznaju i da se patrijarh ne bira u medijima.

Crkva se ne poistovećuje s bilo kojom institucijom ovog sveta, i u tom smislu se ne poistovećuje ni sa bilo kojom partijom i strankom

On je rekao da se Crkva ne poistovećuje s „bilo kojom institucijom ovog sveta, i u tom smislu se ne poistovećuje ni sa bilo kojom partijom i strankom“.

„Oslanjajući se na principe koje je postavio Sveti Sava, shvatio sam da je uspostavio specifičnu ideju u pravoslavnom svetu: o harmoniji Crkve, naroda i države“, istakao je on.

„Crkva pokušava da gradi uvek najbolje moguće odnose sa svojom državom, vodeći računa o izgrađivanju hrićanskog etosa u narodu, doprinoseći utvrđivanju nezavisnosti i integriteta svoje države“, rekao je patrijarh.

Porfirije je rekao da „ni u snu nije pomislio“ da će jednog dana biti patrijarh, već je imao želju da je „uvek u tišini manastira“. Ali, rekli kako su mu ranije duhovnici i njegov „duhovni otac“, episkop bački Irijen, „mora da sluša Crkvu“, pa, kako je naveo, „neka bude po volji Božijoj“.

Ispričao je kako mu se u trenutku samog izbora učinilo da je izvučena koverta sa imenom drugog episkopa, a kada je shvatio da je njegovo ime, bio je to „šok“ uz „duboki strah“ zbog odgovornosti koje nisi zvanje poglavara.

„Video sam i druga dva kandidata – episkopa bačkog Irineja i banjalučko Jefrema, koji su takođe imali veliki broj glasova, da smo sva trojica bili izgubljeni pre no je počelo izvlačenje imena poglavara“, rekao je Porfirije.

"Moramo da negujemo sećanje, ali da se borimo protiv zlopamćenja, treba da gledamo u budućnost" 

Patrijarh Porfirije je od 2014. godine bio mitropolit zagrebačko-ljubljanski. Naveo je da mu je žao što će se fizički odvojiti od mnogih ljudi koje poznavao u Hrvatskoj, ali i od vernog pravoslavnog naroda s kojim je, kako kaže, tek započeo da pravi crkvenu zajednicu. 

Govoreći o Jasenovcu i drugim stratištima u Hrvatskoj, patrijarh srpski je naveo da su mnogi naši sunarodnici stradali zbog toga što su pravoslavne vere.

"Moramo da negujemo sećanje i da pamtimo, ali u isto vreme kao hrišćani da se borimo protiv zlopamćenja, jer moramo gledati u budućnost. Ne smemo dozvoliti ni na koji način u toj kulturi sećanja da budemo zarobljeni bilo kojom vrstom osvetoljubivosti i mržnje zato što ćemo ponovo sebe zarobiti. Ta spirala zla koja je počela nekada neće imati kraj".

Poručio je da se o svemu mora razgovarati i da je to jedini način da se ide dalje.

Naveo je da poseta pape Srbiji zavisi od mnogo faktora.

"Naročito važne i epohalne događaje vezane za crkvu ja neću promišljati sam i sve mora biti produkt sabornog promišljanja i molitvenog promišljanja i razgovora našeg Sabora čitave crkve", istakao je patrijarh.

Dodao je da do sada nikakva inicijativa nije bila od strane Vatikana, a ni obrnuto.

Govoreći o pitanju autokefalnosti pravoslavne crkve u Makedoniji, patrijarh Porfirije je naveo da neće imati više razumevanja u odnosu na svoje prethodnike.

"Svako od nas ostavlja neki svoji poseban pečat i dakako da mi je suštinski stalo da se prevaziđe raskol sa makedonskom crkvom. Ovog trenutka je naša crkva posle Niškog dogovora našla rešenje da za ohridskog arhiepiskopa postavi i izabere arhiepiskopa Jovana, tako da svi pravoslavni vernici imaju mogućnost učestvovanja u liturgijskom životu, ali ta tema ostaje otvorenom i ja verujem da će naš Sabor biti spreman da se dođe do rešenja koje je u skladu sa kanonima bez ikakvih političkih uticaja i pritisaka", istakao je patrijarh. 

"Poznavao sam i poznajem veliki broj političara" 

Patrijarh Porfirije je rekao da je poznavao i da poznaje veliki broj političara i izvan Srbije i da ni sa jednim nije imao probleme.

"Neko će reći, a ima takvih glasova, on je neko ko menja partije, kao da sam ja političar. Za mene je politika ambijent u kojem crkva između Scile i Haribde, poistovećenja sa politikom i sukobljavanja sa druge strane sa politikom, treba da pronese upravo reč o Hristu. Hristos je naša mera. Mi propovedamo život večni", naveo je patrijarh.

Podsetio je na reči Svetog Serafima Sarovskog, koji je rekao: "Steci mir u sebi i mnogi će naći mir u tebi".

"Ako neki političar, lekar, novinar, stekne mir Hristov u sebi, taj posao kojim se bude bavio biće obasjan i prožet njegovim mirom", istakao je patrijarh srpski.

Naveo je da se crkva ne može poistovetiti ni sa jednom politikom, ali da svedoči suštinsku sabornost u Hristu.

Istakao je da je sa svim političarima u Hrvatskoj imao jednako otvoreno raspoloženje i kako je naveo, "valjda je Bog hteo da ni sa jednim nije imao problem".

"Za sve što je trebalo za crkvu, za moj narod, u dve reči sam uspevao da realizujem. U Srbiji, ne moram navoditi imena. Nomina sunt odiosa, kako kažu Latini. Mnoge političare sam poznavao i to one koji su vodili državu i poznajem i imao bliske susrete sa njima, razgovore, ali nikad to svoje poznanstvo nisam zloupotrebio, čak ni u smislu manastira u kojem sam boravio, iako je moj manastir, dok sam živeo u Kovilju, prvi dobio u procesu restitucije svoju zemlju", naveo je patrijarh Porfirije.

Naveo je da su u manastir Kovilj, u kojem je boravio 30 godina, dolazili mnogi političari.

"Mogu da pomenem da je dolazio Đinđić. Njega mogu da pomenem, pošto, Bog da mu dušu prosti, otišao je nesrećno, Bogu na istinu, ali to malo ko zna. Čak ni oni koji su iz njegove partije i koji su njega nasledili to ne znaju, a ja sam i njih poznavao i nikada nisam govorio o tome", rekao je patrijarh.

"Nikada nećemo izdati pravoslavnu crkvu i svoj narod" 

Kazao je kako su mu neki poznanici iz sveta politike rekli kako je "izdao ove, a sada se priklonio ovima".

"Nikada nećemo dozvoliti, jer i takve glasine postoje, da ćemo na bilo koji način izneveriti predanje crkve i poredak crkve. Ako hoćete da upotrebim i tu reč, nikada nećemo izdati pravoslavnu crkvu i nikada nećemo izdati i svoj narod. Ja sam u Hrvatskoj ovako govorio. Spreman sam, sa Svetoga Duha, to je mesto na kom sam stanovao, na kolenima da idem do Jelačićevog trga znajući u dubini svoje duše šta činim, ako bi to rezultiralo dobrom za moj narod u pravom smislu te reči, šta god ko rekao", naglasio je patrijarh.

Rekao je da smatra da postoje mnogi vuci u jagnjećoj koži koji bi hteli da pošto poto unesu razdor u crkvu, ali da je potpuno siguran da se to ne može desiti zato što je srce crkve živi Bog koji se zove Isus Hristos.

Patrijarh je poručio da će on uvek apelovati na prevazilaženje sukoba i nesporazuma i da će apelovati na dijalog i razgovor.

"Iz toga, siguran sam, proisteći će, u najmanju ruku,  bolje upoznavanje, a iz toga onda bolje razumevanje, a kada postoji elementarno razumevanje među ljudima, pa makar eto i na političkoj sceni, verujem da može doći do mirnijih uslova života", kazao je patrijarh. 

Govoreći o istopolnim zajednicama kao zahtevu koji dolazi iz Brisela, patrijarh Porfirije je rekao da je brak pojam iz Starog zaveta i da Brisel vrši ne samo političke, već i društvene pritiske na države koje treba da postanu članice.

"U tom smislu, kada je reč o eventualnom zakonu, naravno da mi ne možemo biti za to da se istopolne zajednice nazovu istim imenom kao zajednice muškarca i žene, u najmanju ruku", istakao je patrijarh srpski.

Govoreći o epidemijskoj situaciji, patrijarh Porfirije je naveo da smo dužni da poštujemo lekare i slušamo sve epidemiološke mere, ali i da u razmišljanje o merama moraju biti uključeni i sociolozi i psiholozi i sveštenici.

"Duboko verujem da je moguće da i u ovim uslovima kakvi su danas organizovati bogosluženja i sve verske obrede tako da poštujemo epidemiloške mere i da čuvamo tako onog drugog od sebe", istakao je patrijarh.

(Beta-RTS)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner