Na današnji dan: Ubijene beogradske dahije Aganlija, Kučuk Alija, Mula Jusuf i Mehmed-aga Fočić; Rođeni Simon Bolivar i Aleksandar Dima; 1923. Grčka i Turska potpisali konvenciju o međusobnom prinudnom iseljavanju hrišćana i muslimana

Na današnji dan 1804 - Srpska potera predvođena bimbašom (turski vojni čin u rangu komandanta bataljona), kasnije vojvodom, Milenkom Stojkovićem uhvatila je i pogubila na dunavskom ostrvu Ada Kale dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmed-agu Fočića, koji su prethodno "sečom knezova" zapalili iskru Prvog srpskog ustanka.

Namera dahija bila je da se dočepaju Vidina (danas Bugarska). Vlasti u Istanbulu su verovale da su Srbi osvetom nad dahijama dobili zadovoljenje, ali su se ustanici pod vođstvom Karađorđa sukobili 1805. sa sultanovom vojskom.

Na današnji dana 1991. godine preminuo je jevrejski pisac Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978, čija su dela inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u Istočnoj Evropi, preciznije Galiciji. Ova oblast je istorijski pripadala Poljskoj, sa čestim menama kroz istoriju. Danas je podeljena između Poljske i Ukrajine. Jevrejska zajednica u toj oblasti imala je brojne specifičnosti, i one su najčešća tema njegovih dela. Preselio se u SAD 1935. Dela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz Lublina", "Rob", "Imanje", "Posed", "Neprijatelji: ljubavna priča", "Šoša", zbirke priča "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijačne ulice", "Kratki petak", "Seansa i druge priče", "Strasti", "Stara ljubav", memoarske knjige "U sudnici mog oca", "Dečak u traganju za Bogom", "Mladić u traganju za ljubavlju", "Izgubljen u Americi".

1567 - Škotsku kraljicu Mariju Stjuart nezadovoljno plemstvo primoralo je da abdicira, zbog toga što je protestantskoj Škotskoj pokušala da nametne katolicizam.

1704 - Britanske snage pod komandom admirala DŽordža Ruka preotele su Gibraltar od Španaca.

1783 - Rođen je južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar, najznačajnija ličnost u borbi za nezavisnost Latinske Amerike od Španije. Posle niza vojnih pobeda nad Špancima nazvan je "El Libertador de la Patria" (Oslobodilac otadžbine). Oslobodio je Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru i izabran je za predsednika Kolumbije i Bolivije, koja je po njemu dobila ime. Njegovu životnu zamisao, osnivanje federacije južnoameričkih republika, omela su trvenja vladajućih krugova i otpor SAD i Velike Britanije. Optužen za nameru da se proglasi monarhom, povukao se s vlasti 1830. i ubrzo umro.

1799 - Francuske trupe generala Napoleona Bonaparte potukle su Turke (u stvari egipatske jedinice) kod Abukira u Egiptu.

1802 - Rođen je francuski pisac Aleksandar Dima Otac, jedan od začetnika feljtonističkog romana. Sam ili uz pomoć mnogobrojnih saradnika napisao je oko 300 dela, punih života i zanimljivih preokreta, čija kompozicija, živ dijalog i slikoviti opisi privlače i sada čitalačku publiku širom sveta. Najpre se istakao romantičnim dramama "Anri III i njegov dvor", "Antoni", "Kula Nel", "Kin". Pisao je i komedije, ali je svetsku slavu stekao mnogobrojnim slobodno obrađenim romanima s motivima iz francuske istorije: "Tri musketara", "Grof od Monte Krista", "Kraljica Margo", "Dvadeset godina posle", "Kraljičin đerdan", "Crna lala".

1828 - Rođena je srpska slikarka i pesnikinja Mina Karadžić, ćerka Vuka Karadžića i supruga Alekse Vukomanovića, prvog profesora književnosti na Liceju u Beogradu. Među njenih pedesetak sačuvanih slika, mahom portreta, ističu se "Autoportret", "Crnogorac sa kapom", "Mladi Crnogorac", "Devojka sa vinovom lozom". Prevodila je na nemački srpske narodne pripovetke i poslovice i objavila ih je u Berlinu 1854. Štampala je uspomene na Branka Radičevića i ostavila zabeleške s puta po Srbiji.

1828 - Rođen je ruski pisac, književni kritičar i estetičar Nikolaj Gavrilovič Černiševski, koji je stvorio sopstveni estetički sistem i snažno uticao na rusku književnost u 19. veku. Zbog propagiranja ideja seljačke revolucije i utopijskog socijalizma prognan je u Sibir. U disertaciji "Estetički odnos umetnosti prema stvarnosti" je insistirao na društvenoj ulozi književnosti, ne zanemarujući pritom analizu umetničkih elemenata književnog dela. U romanu "Šta da se radi" je vatreno propagirao socijalističko-utopijske poglede na probleme braka, porodice, emancipacije žene i društvenih ideala. Ostala dela: "Ogledi o Gogoljevom periodu ruske književnosti", "Književno-kritički članci", "Rus na randevuu".

1864 - Rođen je nemački pisac Benjamin Franklin Vedekind, poznat kao Frank Vedekind, koji je ekscentričnim ali snažnim dramama, punim ironije i cinizma, tragike i komike, grotesknih likova, drastičnih erotskih scena i uličnog žargona, provocirao građanski moral. Dela: drame "Prolećno buđenje", "Zemaljski duh", "Markiz fon Kajt", "Pandorina kutija", "Mrtvački ples", "Muzika", "Cenzura", pesme "Četiri godišnja doba".

1883 - U pokušaju da prepliva brzake reke iznad Nijagarinih vodopada, udavio se Metju Veb, koji je 1875. prvi preplivao kanal Lamanš.

1921 - Rođen je Đuzepe di Stefano, italijanski operski umetnik, tenor. Rođen u Kataniji, na Siciliji, pevanje je učio u Milanu, a debi je imao 1947. godine u milanskoj Skali. Zbog specifične boje glasa, od pedesetih 20. veka, Di Stefano je smatran jednim od najboljih svetskih pevača. Osvajač je zlatnog Orfeja, prestižne italijanske muzičke nagrade. Često je pevao u duetu sa operskom divom Marijom Kalas.

1923 - Grčka, Turska i sile pobednice u Prvom svetskom ratu potpisale su u Lozani konvenciju o prinudnom iseljavanju hrišćana iz Turske u Grčku i muslimanskog življa u suprotnom pravcu (svi muslimani Turske, nezavisno od etničkog porekla i jezika smatrani su Turcima u skladu sa islamskim pravom). Turska se odrekla svih prava na prethodno izgubljene teritorije u Prvom svetskom ratu, ali je zadržala Istočnu Trakiju uključujući i Jedrene, čime su definitivno određene granice turske države na evropskom kontinentu.

1943 - Savezničko vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu počelo operaciju "Gomora", usredsređeno teško bombardovanje nemačkog lučkog grada Hamburg.

1946 - SAD su izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskim atolima Bikini u sastavu Maršalskih ostrva u zapadnom delu Pacifika, čime je počela serija atomskih proba čuvana u tajnosti do 1958. Na istom području - čije je stanovništvo prisilno iseljeno - 1954. i 1956. isprobavane su hidrogenske bombe, a posledice visoke radijacije i sada osećaju žitelji pacifičkih ostrva.

1967 - Francuski predsednik Šarl de Gol završio je u Montrealu govor usklikom "Živeo slobodni Kvebek" (kanadska pokrajina sa francuskom etničkom većinom, nekada francuska kolonija), izazvavši skandal u kanadskoj javnosti i žestok protest premijera Lestera Pirsona, pa je šef francuske države bio primoran da skrati posetu Kanadi.

1974 - Konstantin Karamanlis je, posle sedmogodišnje vladavine vojne uprave, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i u toj zemlji je saopštena opšta amnestija za sve političke zatvorenike.

1974 - Umro je engleski fizičar DŽejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932. otkrio neutron. U Drugom svetskom ratu od 1943. do 1945. kao glavni britanski instruktor radio je na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

1976 - Američki svemirski brod "Viking 1" spustio se na Mars, čime je počelo ispitivanje mogućnosti života na toj planeti.

1980 - Umro je engleski filmski glumac Piter Selers, izuzetan komičar, majstor prerušavanja. Igrao je u seriji filmova o Pink Panteru. Ostali filmovi: "Dr Strendžlav", "Lolita", "Pucanj u tami", "Šta je novo, mačkice", "Zatvorenik Zende", "Dobrodošli, gospodine Čens".

1981 - U kineskoj provinciji Sečuan u poplavama je poginulo više od 700 ljudi, a milion i po je ostalo bez krova nad glavom.

1996 - U predgrađu glavnog grada Šri Lanke Kolomba poginulo je 57 i ranjeno više od 500 ljudi u eksploziji podmetnutoj u prigradski voz, za koju su optuženi tamilski pobunjenici.

2005 - Umro je britanski naučnik Ričard Dol, koji je prvi utvrdio vezu između duvana i raka pluća, kao i između alkohola i raka dojke i otkrio pozitivno dejstvo aspirina u lečenju srčanih oboljenja.

(Tanjug)