Hronika | |||
Na današnji dan: Petar Karađorđević postao kralj Srbije; Dobrica Ćosić izabran za predsednika SRJ; Usvojena Magna Carta Libertatum; Turski vojnik ubio srpskog dečaka na Čukur-česmi |
petak, 15. jun 2018. | |
Na današnji dan 1903 - Nakon ubistva Aleksandra Obrenovića u Majskom prevratu, Skupština Srbije izabrala je Petra Karađorđevića za kralja Srbije. Tokom njegove vladavine učvršćen je parlamentarizam i ubrzan privredni i kulturni razvoj zemlje. Takođe, ojačao je uticaj vojne elite, okupljene u organizaciji Crna ruka. Srbije je u dva balkanska rata oslobodila Staru Srbiju (Kosovo i Metohiju, Rašku i Makedoniju), i izašla kao pobednik iz Prvog svetskog rata. Zbog starosti je 22. juna 1914, kraljevska ovlašećenja preneo na sina Aleksandra, koji je postao regent. U Prvom svetskom ratu kralj Petar se povlačio sa vojskom preko Albanije. Pošto je bio kralj Srbije tokom perioda velikih srpskih vojnih uspeha, u srpskom narodu ostao je zapamćen kao kralj Petar Oslobodilac. 1992 - Književnik Dobrica Ćosić izabran je za prvog predsednika SR Jugoslavije. Za prvog premijera novoformirane države dan ranije je izabran američki biznismen Milan Panić. 1215 - Engleski kralj DŽon prihvatio je, pod pritiskom plemstva, dokument Magna Carta Libertatum (Velika povelja slobode) temelj državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne istorije. 1467 - Umro je vojvoda od Burgundije Filip Dobri , osnivač Burgundije, države koja je u 15. veku bila rival Francuske, a od 1678. pripada Francuskoj.
1520 - Papa Lav X ekskomunicirao je Martina Lutera bulom u kojoj je osudio kao jeres Luterove teze o indulgencijama, o dogmama i uređenju katoličke crkve. Ideje o reformi crkve sistematizovane u 95 teza Luter je 1517. prikovao na vrata Dvorske crkve u Vitembergu, označivši početak raskola katoličke Evrope. 1843 - Rođen je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig, koji je, inspirišući se nacionalnim folklorom, afirmisao norvešku muziku u svetu ("Per Gint", "Lirski komadi"). 1862 - Na Čukur-česmi u Beogradu turski vojnik je ubio srpskog dečaka što je izazvalo sukobe u gradu. Turci su potom sa beogradske tvrđave, gde je bio smešten njihov garnizon, bombardovali Beograd. 1882 - Rođen je rumunski general i državnik Jon Antonesku, diktator pronemačke vlade u Drugom svetskom ratu. Uveo je zemlju u Trojni pakt i priključio se napadu na SSSR 1941. Osuđen je 1946. na smrt kao ratni zločinac i streljan. 1904 - Više od hiljadu ljudi, većinom žena i dece, poginulo je blizu Njujorka u požaru koji je zahvatio brod "General Slokam". 1907 - Počela je Druga haška mirovna konferencija, na kojoj su 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru, usvojile 13 konvencija o zakonima i običajima ratovanja ("Haške konvencije"). Četvrtom konvencijom osnovan je Stalni arbitražni sud u Hagu. 1919 - Engleski piloti Artur Braun i DŽon Olkok okončali su prvi direktni let preko Atlantika. 1920 - Jedan od osnivača bežične telegrafije, italijanski inženjer Đulielmo Markoni emitovao je u Engleskoj prvi muzički radio-prenos. Bila je to muzička numera čuvene australijske operske pevačice Neli Melba. 1940 - Nemačke trupe su probile Mažino liniju kod Sedana. Sistem utvrđenja dugačak 360 kilometara koji su Francuzi izgradili duž granice prema Nemačkoj između dva svetska rata, smatran je remek-delom građevinarstva i fortifikacije. 1969 - Po povlačenju Šarla de Gola s političke scene, za predsednika Francuske izabran je Žorž Pompidu. 1975 - Košarkaši Jugoslavije postali su šampioni Evrope pobedom nad reprezentacijom SSSR u Beogradu. 1977 - Adolfo Suares i njegova koalicija Demokratskog centra pobedili su na prvim slobodnim izborima u Španiji posle smrti Franciska Franka koji je diktatorski vladao od 1939. 1982 - Argentinske snage na Foklandskim ostrvima predale su se Britancima. Time je okončan rat u kojem je poginulo oko 1.000 ljudi. 1988 - Predsednik Pakistana, Zija ul Hak objavio je da će islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu. 1992 - Parlament Japana je, prvi put od Drugog svetskog rata, odobrio angažovanje vojnika u inostranstvu. 1994 - Izrael i Vatikan uspostavili su pune diplomatske odnose, potvrđujući dogovor o međusobnom priznanju i pomirenju posle viševekovnih sukoba Jevreja i katolika. 1995 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o proširenju snaga UN u Bosni trupama za brza dejstva, sastavljenih od 12.000 francuskih, britanskih i holandskih vojnika. Rusija i Kina su se uzdržale od glasanja. 1996 - Umrla je američka pevačica Ela Ficdžerald, "kraljica džeza", čuvena po muzičkim "skat" dijalozima s velikim džez muzičarima Armstrongom, Elingtonom i Bejzijem . 2000 - U pokušaju atentata u Budvi, u Crnoj Gori, lakše je ranjen Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, u to vreme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji. 2000 - Rimsko-katolički biskup, Augustin Misago pušten je na slobodu, pošto je oslobođen optužbe za saučesništvo u masakru više od pola miliona stanovnika Ruande 1994. i za genocid. 2001 - Šangajska petorka - Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan su tu grupu, po prijemu Uzbekistana, nazvali Šangajska Organizacija za saradnju (SCO) - regionalna organizacija za borbu protiv islamskog militarizma. 2003 - Vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Sloveniji. 2003 - Umro je američki glumac Hjum Kronin čija je karijera na Brodveju i u Holivudu trajala više od šest decenija. Na filmu je debitovao ulogom u Hičkokovom filmu "Senka sumnje" 1943, a igrao je i u filmovima "Poštar uvek zvoni dvaput", "Dvanaest ljutih muškaraca" i "Čaura". 2006 - Vlada Republike Srbije priznala je Republiku Crnu Goru, dvanaest dana ; nakon proglašenja njene nezavisnosti. 2008 - Predsednik Kosova Fatmir Sejdiju zvanično je proglasio novi ustav ; potpisivanjem Ukaza o proglašenju 41 zakona. Republika Srbija nije ; prihvatila Ustav Kosova kao pravnu činjenicu. 2010. - Umro glumac Bekim Fehmiu, zvezda jugoslovenskog filma, poznat po ulozi u filmu „Skupljači perja”. Glumom je prestao da se bavi 1987. godine u znak protesta zbog „antialbanske histerije“. 2012 - Sud za ratne zločine u Sarajevu osudio je četvoricu bivših pripadnika Vojske bosanskih Srba Stanka Kojića, Franca Kosa, Zorana Goronju i Vlastimira Golijana na 142 godine zatvora zbog učešća u masovnom pogubljenju Bošnjaka iz Srebrenice. 2013 - Na Tjentištu je obeležena 70-godišnjica Bitke na Sutjesci u prisustvu boračkih i antifašističkih organizacija iz Srbije, Crne Gore, BiH, Hrvatske i Slovenije. 2014 – Zvanično je stupio na dužnost novi predsednik Slovačke Andrej Kiska, 51-godišnji milioner i filantrop bez političkog iskustva. Kiska je četvrti predsednik Slovačke od raspada Čehoslovačke početkom 90-ih godina prošlog veka. (Beta) |