Početna strana > Hronika > Na današnji dan 1907. kralj Petar I Karađorđević položio kamen temeljac Narodne skupštine; Rođeni Hegel, Vrangel, i Drajzer; Ubijen Hajle Selasije; Umrli patrijarh German i Petar Kočić
Hronika

Na današnji dan 1907. kralj Petar I Karađorđević položio kamen temeljac Narodne skupštine; Rođeni Hegel, Vrangel, i Drajzer; Ubijen Hajle Selasije; Umrli patrijarh German i Petar Kočić

PDF Štampa El. pošta
utorak, 27. avgust 2019.

Na današnji dan 1866. godine na skupštini 16 studentskih, đačkih i pevačkih društava iz Vojvodine i tadašnje Srbije i istaknutih političkih i javnih radnika iz gotovo svih srpskih zemalja, u Novom Sadu je osnovana Ujedinjena omladina srpska. Organizacija stvorena radi prosvetnog, kulturnog i naučnog uzdizanja srpskog naroda. Delovala je u Srbiji i drugim srpskim krajevima kao i pod vlašću Austrije i Turske. Rad Ujedinjene omladine srpske obustavljen je 1872.

55. p.n.e. - Rimski konzul Gaj Julije Cezar otpočeo je invaziju Britanskog ostrva sa 10.000 vojnika Sedme i Desete legije.

1576 - Umro je italijanski slikar Ticijan Večeli, jedan od najvećih majstora renesanse. Imao je izrazit smisao za čulnost, lepotu ljudskog tela i toplinu boja. Dela: kompozicije iz antičke mitologije "Bahanal", "Jupiter i Antiopa", "Venera", slike inspirisane religijom "Vaznesenje Bogorodičino", "Polaganje Hristovo u grob", mnogobrojne "Bogorodice", portreti "Karlo V na konju", "Čovek s plavim očima", "La Bela", "Papa Pavle III".

1635 - Umro je španski pisac Feliks Lope de Vega Karpio, najznačajniji španski dramski pisac, koji je prema predanju napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i utvrđeno da su njegove oko 500, nekoliko hiljada stihova, više romana, hronika i istorijskih zapisa. Njegova dela sjajan su prikaz društvene klime Španije kraja 16. i početka 17. veka. Dela: komedije i drame "Peribanjes", "Kazna bez osvete", "Seviljska zvezda", "Madridski čelik", "Cveće Don Huana", "Nagrada za dobro govorništvo", "Preko mosta", "Dovitljiva devojka", "Baštovanov pas", "Budalasta vlastelinka", "Fuente Ovehuna", roman "Doroteja", epske, didaktičke, religiozne i mitološke pesme, burleske, ode, poslanice, soneti, balade.

1664 - Umro je španski slikar Francisko de Surbaran, jedan od najznačajnijih umetnika 17. veka, koji je snažnim, gotovo brutalnim realističkim postupkom obrađivao religijske teme. Slikajući u baroknom maniru koristio je oštar kontrast svetlosti i tame s ciljem postizanja dramatskog izraza.

1770 - Rođen je nemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel, najistaknutiji predstavnik klasične nemačke idealističke filozofije. Njegov rad sinteza je nemačke filozofske misli. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma. Dela: "Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije", "Enciklopedija filozofskih nauka", "Filozofska propedevtika", "Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama".

1789 - Skupština Francuske usvojila je Deklaraciju o pravima čoveka i građanina, inspirisana sličnom američkom deklaracijom.

1813 - Francuski car Napoleon I porazio je kod Drezdena sa 130.000 vojnika udružene austrijske, ruske i pruske snage u jačini od 200.000 ljudi.

1828 - Urugvaj je zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru posle okončanja rata između Brazila i Argentine.

1871 - Rođen je američki pisac Teodor Drajzer, beskompromisan kritičar američkog društva. Njegov prvi roman "Sestra Kari" zabranjen je 1900, pa je potom desetak godina bio prinuđen da se izdržava pisanjem za ilustrovane, zabavne i modne listove. Smatrao je da spasenje sveta leži u socijalizmu i pred kraj života postao je član Komunističke partije SAD. Ostala dela: romani "DŽeni Gerhard", "Finansijer", "Titan", "Stoik", "Genije", "Američka tragedija", "Tragična Amerika", "Vredi li Amerika da se spase".

1878 - Rođen je ruski baron Petar Nikolajevič Vrangel, jedan od najpoznatijih belogardejskih generala, koji se posle Oktobarske revolucije borio u Ukrajini protiv sovjetske vlasti. Posle poraza u novembru 1920, kada je Crvena armija zauzela utvrđenje na Perekopu, sa ostatkom snaga napustio je Rusiju i kao izbeglica našao je utočište u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kao i desetine hiljade drugih belogardejaca. Posle smrti 1928. sahranjen je, po sopstvenoj želji, u ruskoj crkvi u Beogradu, iako je umro u Briselu.

1883 - Počela je trodnevna erupcija vulkana Krakatau na istoimenom indonežanskom (tada Holandska Istočna Indija) ostrvu između Jave i Sumatre u kojoj je dve trećine ostrva odletelo u vazduh. U erupciji koja se čula na udaljenosti od 5.000 kilometara i pod ogromnim talasima na zapadu Jave, poginulo je 36.000 ljudi.

1884 - Rođen je američki filmski producent Semjuel Goldvin, jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin Prodakšns", koja se 1924. udružila sa još dve filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer", ali je potom ponovo postao samostalni producent. Filmovi: "Stela Dalas", "Tamni anđeo", "Ćorsokak", "Zapadnjak", "Male lisice", "Najbolje godine našeg života", "Tajni život Voltera Mitija", "Momci i devojke", "Porgi i Bes".

1890 - Rođen je američki slikar, fotograf i filmski režiser Emanuel Radinski, poznat kao Men Rej, koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom osnovao dadaizam. Režirao je niz avangardnih filmova u nadrealističkom maniru, koji se odlikuju izuzetno inventivnom fotografijom, uključujući filmove "Povratak razumu", "Emak Bakia", "Morska zvezda".

1907 - Kralj Srbije Petar I Karađorđević položio je kamen temeljac za zdanje Narodne skupštine u Beogradu. Gradnja je okončana posle 30 godina. Prvo zasedanje Skupštine Kraljevine Jugoslavije u njoj održano je 20. oktobra 1936. Na konkursu raspisanom 1901. pobedio je projekat arhitekte Jovana Ilkića, a završni radovi i unutrašnja arhitektura izvedeni su pod nadzorom njegovog sina Pavla.

1908 - Rođen je američki državnik Lindon DŽonson, upamćen po tome što je kao predsednik SAD Amerikance gurnuo dublje u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu 1975. ponižavajućim porazom. Bio je potpredsednik od 1960. u vreme mandata DŽona Kenedija. Kada je Kenedi ubijen u Dalasu 1963. postao je predsednik, što je ostao do 1969, pošto je na izborima 1964. kao kandidat demokratske stranke pobedio republikanca Barija Goldvotera.

1910 - u Skoplju rođena Agnesa Gondža Bojadži, časna sestra poznatija kao Majka Tereza. Osnovala red Misionarke milosrđa i 1979. godine dobila Nobelovu nagradu za mir  za svoj humanitarni rad. Uprkos brojnim kontroverzama koje su pratile njen rad, papa Franja ju je kanonizovao 4. septembra 2016. godine

1916 - Umro je srpski pisac Petar Kočić, jedan od najistaknutijih u srpskom realizmu, nacionalni borac protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Po povratku sa studija slavistike u Beču i službovanja u Srbiji bio je dugo bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banja Luci i Tuzli. U Banja Luci je pokrenuo list "Otadžbina" koji je često zabranjivan. Opisivao je svoj planinski zavičaj i sudbine malih ljudi, a u satirama je oštro kritikovao prilike u Bosni pod austrougarskom. Dela: satire "Jazavac pred sudom", "Sudanija", zbirke pripovedaka "S planine i ispod planine", "Jauci sa Zmijanja".

1916 - Italija je u Prvom svetskom ratu objavila rat Nemačkoj a Rumunija Austro-Ugarskoj.

1929 - Rođen je američki pisac Ajra Levin, autor čuvenog romana "Rozmarina beba". Levin je bio pisac trilera i horor priča a pisao je i za televiziju i za Brodvej. Na osnovu njegovih knjiga snimljeno je više filmova kao što su "Rozmarina beba" sa Miom Farou, "Momci iz Brazila" sa Gregorijem Pekom i Lorensom Olivijeom i "Sliver" sa Šeron Stoun i Tomom Berindžerom u glavnim ulogama.

1936 - Postignut je sporazum o okončanju britanske okupacije Egipta, izuzev zone Sueckog kanala u kojoj su ostale trupe Velike Britanije. Egipat je ranije bio sastavni deo Turske, više formalno, što je okončano Prvim svetskim ratom. Zvanično je postao nezavisan 1922. ali je britanski uticaj bio sveprisutan.

1946 - Francuska i Laos zaključili su sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom (u sastavu Francuske Indokine, ali sa značajnim posebnostima).

1960 - Umro je srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Filozofski fakultet završio je u Beogradu, bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu, uređivao je više časopisa, od kojih je najznačajniji "Misao" - koji je sam i objavljivao. Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pesama "Posmrtne počasti", prožetu pesimizmom. Kasniji stihovi misaono su složeniji, ali i u njima preovladava rezignacija. Ispevao je i niz rodoljubivih pesama. Prevodio je s francuskog i engleskog - posebno uspešno Šekspira. Svojim sveukupnim radom ostavio je veliki trag u srpskoj kulturi. Ostala dela: zbirke pesama "Dani i noći", "Okovani slogovi", "Stihovi", "Pesme", knjige eseja "Razgovor o književnosti", "Ogledi iz estetike".

1975 - U zatočeništvu je ubijen zbačeni car Etiopije Haile Selasije I, koji je 1928, posle smrti Menelika II, imenovan za regenta, a za cara krunisan 1930. Iz zemlje je izbegao 1936. nakon okupacije njegove zemlje od strane fašističke Italije. Vratio se 1941. na čelu oslobodilačkih jedinica, i vladao je do 1974, kada su ga zbacili prokomunistički oficiri, koji su posle njegove smrti izdali saopštenje da je bivši monarh umro prirodnom smrću. Stari vladar je uživao izvesnu popularnost, kao simbol uspešne borbe za slobodu. Iza prevrata najverovatnije je stajala istočnonemačka tajna služba "Štazi".

1990 - SAD su proterale 36 od 55 članova osoblja ambasade Iraka u Vašingtonu.

1991 - Umro je patrijarh srpski, arhiepiskop pećki i mitropolit beogradsko-karlovački German (svetovno ime Hranislav Đorić). Zamonašio se 1951. u Studenici, prethodno je bio sveštenik. Bogoslovski fakultet studirao je u Beogradu, a prava u Parizu. Posle smrti patrijarha Vikentija, 1958. izabran je za poglavara Srpske pravoslavne crkve. Vodio je Srpsku pravoslavnu crkvu u veoma teškim vremenima neobično vešto i mudro. Pošto je teško oboleo, 2. decembra 1990. za patrijarha srpskog izabran je Pavle, dotadašnji episkop raško-prizrenski.

1991 - Moldavija je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

1992 - U Londonu je završena dvodnevna međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici Srba u Bosni i Hercegovini prihvatili da pod kontrolu Ujedinjenih nacija stave teško naoružanje i načelno su prihvatili da se povuku sa dela teritorije BiH koji su kontrolisali.

1995 - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali su u Kairu sporazum o proširenju palestinske autonomije, do tada predviđene samo za oblast Gaza, i na Zapadnu obalu.

2000 - Izgoreo je jedan od simbola ruske prestonice, najviši objekat u Evropi sagrađen ljudskom rukom, televizijski toranj Ostankino, zdanje više od 500 metara, sagrađeno 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina. Požar je usmrtio troje ljudi i izazvao prekid televizijskog programa širom Rusije.

2002 - Japanski sud prvi put je potvrdio da je Japan koristio sredstva za vođenje biološkog rata u Kini tokom Drugog svetskog rata, što japanska vlada nikada nije zvanično priznala.

2003 - Mars je prošao pored Zemlje na udaljenosti od 55,76 miliona kilometara, najbliže od Kamenog doba.

2009 - Umro je Sergej Mihalkov, ruski pisac, akademik. Najpoznatiji kao klasik ruske dečje književnosti, autor je i teksta himne negdašnjeg Sovjetskog Saveza kao i himne Rusije. Književnik izuzetnog ugleda, kao literata pojavio se poznih tridesetih. U više navrata bio je deputat Vrhovnog sovjeta i Ruske republike, predsednik Saveza pisaca. Veliku popularnost imale su i njegove basne iz svakodnevice, njih oko 250. Dobitnik je najviših ruskih (i sovjetskih) priznanja. Njegove knjige štampane su na više jezika u tiražu većem od čak 400 miliona primeraka.

(Tanjug)