Početna strana > Hronika > N1: Srbija, zemlja jeftine radne snage ili dobra adresa za investicije?
Hronika

N1: Srbija, zemlja jeftine radne snage ili dobra adresa za investicije?

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 16. decembar 2019.

 Šta su prednosti srpskog tržišta koje treba da privuku strane investitore? Prema sajtu Razvojne agencije, to je između ostalog jeftina, a kvalifikovana radna snaga. Međutim, predsednica Vlade tvrdi da Srbija više nije zemlja jeftine radne snage, a na pitanje zašto onda agencija poručuje suprotno, premijerka nema odgovor.

Nedelja. U Mašinskoj školi u Pančevu nema nastave, ali su učenici tu, dočekuju bitnu gošću, koja ima ohrabrujuću poruku za njih - buduću radnu snagu.

"Otvorena je fabrika CTF, potpisan je ugovor sa još jednim, velikim i važnim nemačkim investitorom Brose, samo između te dve investicije daju više od 2000 radnih mesta. Ova mašinska škola postaje sve važnija škola za sve nas", rekla je Brnabić.

Premijerka dodaje da nas je strana privreda prepoznala kao dobru investicionu destinaciju i zato je obrazovanje prioritet Vlade. A kad se stranci zanimaju za Srbiju, jedno od mesta gde mogu da se informišu je i Razvojna agencija Srbije.

Na sajtu te agencije, među ostalim prednostima je i jedna koja se tiče troškova radne snage. Kako se navodi, prosečne plate u Srbiji su dovoljno niske da poslovanje bude isplativo, a ukupni troškovi za poslodavce upola su niži od istočnoevropskog proseka.

Na pitanje koliko dugo će se jeftina radna snaga promovisati kao jedan od glavnih faktora srpske konkurentnosti, premijerka odgovara da Srbija već danas nije zemlja jeftine radne snage.

Investicije koje su došle u poslednje vreme, ali i koje su najavljene, uglavnom se odnose na tehnologije niskog nivoa, koje zapošljavaju nisko plaćene radnike, smatra izvršna direktorka Centra za istraživanje javnih politika Tanja Jakobi.

"Ocena da Srbija više nije zemlja jeftine radne snage je, pretpostavljam, više u skladu sa željama premijerke i sa pokušajima Srbije da napravi nešto drugo i da iskorači u nešto bolje", kaže Jakobi.

Dodaje da Srbija pokušava da pređe na ekonomiju zasnovanu na znanju, ali očigledno nisu svi koordinisani, pa se na sajtu Razvojne agencije predstavljamo kao jeftini radnici. Kako na to gledaju mladi?

"Oni pokušavaju da izbegnu to tržište bilo time što se sele, bilo time što ostaju, ali se zapošljavaju na nekim mestima koja zapravo nisu ovde u Srbiji", objašnjava Tanja Jakobi.

Isticanje niskoplaćenih radnika kako bi se motivisali strani ulagači potpuno je pogrešna investiciona politika, na koju sindikati godinama upozoravaju, kaže predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić.

"Sva ona kvalifikovana i visoko kvalifikovana radna snaga nije pristala i nije htela da pristane na tu politiku. Rekli su, nećemo da radimo bagatelno, zato napuštaju Srbiju, odlaze u zemlje Evropske unije i sveta gde se neuporedivo više vrednuje i njihova stručnost, kvalifikacija i znanje, nego što je to slučaj kod nas", smatra Savić.

Za zvaničnike je, dodaje, najbitnije da se otvori što više fabrika, bez obzira na to da li su ekonomski opravdane. Zaključuje da se iz budžeta se daju ogromne pare u te svrhe, a zaposleni za uzvrat ništa ne dobija.

(N1)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner