Početna strana > Hronika > Karla del Ponte: Serž Bramerc zna da je NATO uništio dokaze
Hronika

Karla del Ponte: Serž Bramerc zna da je NATO uništio dokaze

PDF Štampa El. pošta
petak, 03. februar 2012.

Ko je kriv? Bivša tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte odbacila je optužbe svog naslednika Serža Bramerca da je odgovorna za uništavanje dokaza u slučaju „Žuta kuća".

Bivša tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte odbacila je optužbe svog naslednika Serža Bramerca da je odgovorna za uništavanje dokaza u slučaju „Žuta kuća". 

Del Ponteova je za Press ponovila da zna ko je uništio dokaze u trgovini ljudskim organima kosovskih Srba, ali da ona nije imala nikakve veze sa tim.

Nakon što je Del Ponte u intervju za Pressov njuzmagazin Nedeljnik otkrila da su NATO i Unmik sprečili istragu o trgovini organima na Kosovu, ponovo su se uzburkale strasti ko je odgovoran za te zločine.

Karla je juče poručila da ne može da veruje da je iz Bramercove kancelarije optužuju za uništavanje dokaza.

Del Ponte: Bila je istraga

- Za to da su dokazi uništeni sam saznala u medijima, kada sam već bila na dužnosti ambasadora Švajcarske u Argentini. Nikako ranije. Sigurna sam da je kancelarija tužioca sprovela istragu o tome i da tačno znaju ko je doneo odluku da se unište dokazi, kao što znaju i da ja nisam bila obaveštena o tome - izričita je bila Del Ponte.

Ona je, naime, bila glavni tužilac Tribunala od 1999. do kraja 2007, a prikupljeni dokazi o „žutoj kući" uništeni su u Hagu 2005. i to, kako navodi Bramerc, po nalogu njenog tužilaštva.

Nebojša Čović, koji je bio na čelu Koordinacionog centra za KiM, kaže za Press da bi Tribunal, ako ima imalo pravosudnog i drugog morala, morao da povede istragu protiv svih onih u Unmiku i NATO-u , odnosno Kforu, koji su skrivali informacije i sprečavali da se rasvetle zločini.

On podseća da je Koordinacioni centar 2001. i 2002. sa ministarstvima Tribunalu dostavljao saznanja o otmicama na KiM, potencijalnim lokacijama za masovne grobnice i gde su oteti držani kako na KiM, tako i u Albaniji.

- Svi podaci nastali su na osnovu izveštaja vojnih i policijskih bezbednosnih struktura, kao i Ministarstva pravde. Taj materijal je sistematizovan i predat Haškom tužilaštvu i Del Ponteovoj, Unmiku i šefu Unmikove kancelarije za nestala lica i forenziku Hoze Pablu Baraibaru. Naša strana je tražila da Tribunal i međunarodna zajednica obezbede da se formira zajednička komisija za obilazak lokacija Kuks i Tropoja u Albaniji. Odgovor je bio da Albanija to ne dozvoljava - priča Čović, i napominje da su ti materijali podeljeni i SB UN i ambasadorima država UN u Beogradu.

Čović: Umešan i Kušner

- Takođe, dobili smo informacije da je prva misija Kfora, koja je ušla na Kosovo 1999. kada se dogodio najveći broj otmica, imala svoju arhivu o tim događajima. Tražili smo od Kfora i Unmika tu arhivu. Međutim, izgovori su bili: prvi - da je to Kfor odneo sa sobom, drugi - da je to predato nekom institutu u Varšavi ili Bartislavi, treći - da NATO treba da da saglasnost i četvrti - da je sve to kod tadašnjeg šefa Unmika Bernara Kušnera. Na kraju su rekli da NATO nije saglasan da nam se dostave podaci, kao i da NATO ne može da prihvati naše podatke koje smo dostavili Haškom tužilaštvu, jer to su tobože radile službe bezbednosti iz Miloševićevog vremena - otkriva Čović, i dodaje da je srpska strana očigledno bila u pravu.

Biljana Bojić, Marko Prelević

(Pres)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner