Početna strana > Hronika > Grejem Tarner: Evru u sadašnjem obliku došao je kraj
Hronika

Grejem Tarner: Evru u sadašnjem obliku došao je kraj

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 25. novembar 2010.

Nemačka i kriza u evrozoni

Merkel predlaže da se u operacije spasavanja evrozone uključe privatni investitori; može li evro da preživi u sadašnjem obliku

Nemački kancelar Angela Merkel ponovo je sugerisala da bi i privatni investitori, a ne samo poreski obveznici trebalo da učestvuju u budućim operacijama spasavanja posrnulih članica evrozone.

Obraćajući se poslanicima nemačkog parlamenta, Angela Merkel je rekla da oni koji zarađuju, treba sa drugima da podele rizik. Zadatak države je, prema njenim rečima, da tržištu postavi granice.

No, da li Nemačku treba žaliti zato što se, zarad evra, odrekla marke, najstabilnije valute na kontinentu?

U trenutku kada je postalo jasno da Irska mora da zatraži pomoć EU i MMF-a da bi izbegla stečaj, nemački ministar finansija Volfgang Šojble je zabrinuto upozorio:

"Naša zajednička valuta je ugrožena i mi moramo nešto da preduzmemo. Ako ne budemo u stanju da branimo zajedničku valutu, ako ne možemo da obezbedimo njenu dugoročnu stabilnost, ekonomske i socijalne posledice po našu zemlju i naše građane biće neprocenjive."

Centar i periferija

Uvođenje zajedničkog valutnog mehanizma, a potom i evra, donelo je Nemačkoj nesumnjive koristi - njen spoljnotrgovinski suficit je rastao, dok su Irska, Portugalija, Španija i Grčka tonule u sve veći minus.

Isto je bilo i sa privrednim rastom - dok zemlje sa periferije Evropske unije nikako da se izvuku iz recesije, Nemačka je, kako je upravo objavljeno, ove godine zabeležila rast od 3,9 odsto.

Mnogi misle da već sada postoje dve evrozone - središnja, koju, pored Nemačke čine Austrija, Finska i eventualno Holandija, i ostatak - koji bi morao da ide na devalvaciju, da bi se konkurentnošću izvukao iz krize.

Nepremostiv jaz

Ekonomski konsultant Grejem Tarner smatra da je evru u sadašnjem obliku došao kraj:

"Jaz je u evrozoni toliko dubok da bi bilo bolje da se formira takozvani blok nemačke marke, a da ostale zemlje zadrže evro, čija bi vrednost dramatično pala. Time bi se ubrzao njihov ekonomski oporavak, smanjio bi se deficit i predupredili neizbežni politički nemiri."

Za sada, evro opstaje, a cenu tog opstanka Irci su saznali u sredu - u naredne četiri godine moraće da uštede 20 milijardi dolara. Slične muke očekuju i Portugalce.

Mnogi smatraju da će od desetina milijardi evra koje će Evropa upumpati u irske banke, korist, u krajnjem ishodu imati Nemačka.

Ta zemlja ima dve opcije - prva je da počne više da uvozi i da podstakne građane da troše umesto što štede.

Pošto to neće da učini, preostaje druga opcija - da redom spasava zemlje sa periferije Evrope.

Ali, ni to se Nemcima ne dopada, objašnjava Markus Kerber, profesor Tehničkog fakulteta u Berlinu.

"Ne možemo da ugrozimo svoj visoki kreditni rejting i relativno solidnu privredu, spasavajući male zemlje koje su pravile velike ekonomske greške. Ako se tako nastavi, neizbežno će doći trenutak kada će se nemački poreski obveznici pobuniti i reći - sad je dosta, ne damo više."

Za sada, bune se samo ojađeni žitelji zemalja sa "periferije".

(BBC)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner