Početna strana > Hronika > Glas Rusije: Renesansa evroskepticizma u Britaniji
Hronika

Glas Rusije: Renesansa evroskepticizma u Britaniji

PDF Štampa El. pošta
petak, 27. januar 2012.

Glavna opasnost po svetsku ekonomiju potiče iz evrozone, smatra se u Banci Engleske. Članovi komiteta za monetarnu politiku ističu: rezultati aktivnosti ECB za izlazak iz krize zasad se mogu oceniti kao „neodređeni“.

Stručnjaci ističu pravu „renesansu“ evroskepticizma u Britaniji, koji jača srazmerno s tim kako se zemlja bliži recesiji. Antievropska raspoloženja podgreva i sam Brisel. Ovih dana je evropski komesar Mišel Barnije izjavio da je „upravo jedinstveno tržište omogućilo Londonu da postane finansijski centar EU“.

Zanimljivo je da je Barnije ovu izjavu dao u londonskom Sitiju. On je pozvao finansijere i premijera Dejvida Kemerona koji nije bio prisutan, da nauče da „igraju po evropskim pravilima“. Pri tom je Barnije pokušao da uveri okupljene da „u Briselu nema nikakve zavere s ciljem podrivanja moći londonskog Sitija“.

Od vremena poslednjeg samita EU na kojem je London odbio da preda kontrolu nad svojim finansijskim sektorom, protivrečnosti između Britanije i kontinenta samo rastu. Glavni predmet spora je jedinstveni porez na finansijske transakcije u zemljama saveza. Brisel ga smatra glavnim instrumentom u borbi protiv mešetara. London – otvorenom pljačkom koja će potkopati moć Sitija. I ove bojazni nisu slučajne, smatra ekonomista Stanislav Halizov:

- Jedinstveni imenilac poreskog sistema u EU uprošćava stvar s tačke gledišta integracije. Za zemlje koje nisu veliki investicioni centri i gde svakodnevno nema takvih obrta na trgovačkim poligonima kao što je to slučaj u Velikoj Britaniji, ovaj porez predstavlja dodatni ekonomski stimulans s tačke gledišta priliva dodatnih prihoda u budžet. A za Britaniju postoji rizik od pada ukupnog obima trgovine i poslova.

Početkom godine Kameron je još jednom izjavio da pridruživanja evru neće biti i uopšte „od veće nam je koristi da budemo van evrozone s našim niskim kamatnim stopama i našom sopstvenom valutom“. Ljutnja Britanaca prema susedima u EU raste s jačanjem krize u evrozoni.

Karakteristično je da se svaki broj magazina The Economist naslađuje problemima zemalja u krizi i ironiše povodom napora francusko-nemačkog dvojca „Merkozi“ za izvlačenje EU iz krize. Mediji koji se ne bave ekonomijom takođe raspredaju Britancima o „čarima“ evrointegracije. Ponovo se razmatra referat od pre pet godina koji je izradila kompanija Bruges Group. U njemu je izračunato da članstvo u EU zemlju košta 100 hiljada funti u minuti. I neka je počasni predsednik Bruges Group svojevremeno bila najdosledniji evropesimista Margaret Tačer. Ovakve cifre najočiglednije pokazuju običnim građanima ko je kriv za ekonomske probleme Britanije i da je najbolje nemati ništa zajedničko sa susedima iz EU.

Ujedno, sama Britanija se postepeno bliži recesiji, navode stručnjaci u zaključku. Pokazatelji nezaposlenosti su rekordni za poslednjih 16 godina – skoro 8,5%. I za ovo britanski analitičari takođe krive EU: navodno, napori Kameronove vlade su počeli da daju rezultate u drugom kvartalu 2011. godine, dok nije ojačala kriza u evrozoni.

Dodajmo da je na davoskom forumu koji se održava ovih dana, nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da je zasad rano sahranjivati evro i pozvala je na jačanje evrointegracije. London će se nesumnjivo ponovo uzdržati od pozitivnog odgovora.

(Glas Rusije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner