Hronika | |||
Ginter Krihbaum: Nema zatvaranja poglavlja sa Srbijom dok se ne reši slučaj napada na nemačku ambasadu u Beogradu 2008. godine |
ponedeljak, 01. avgust 2016. | |
Brisel - Iako je od sedam nemačkih uslova Srbiji, koji su ispostavljeni pre par godina, većina ispunjena, nema zatvaranja pregovaračkih poglavlja bez sudskog epiloga napada na nemačku ambasadu u Beogradu u februaru 2008. godine, kaže Ginter Krihbaum. "Nećemo tolerisati nikakve lažne kompromise. Ovo je pitanje vladavine prava", naglasio je Krihbaum, predsedavajući Odbora za evropske poslove nemačkog Bundestaga za portal EVVB. Nemački parlamentarac je objasnio da je "sedam uslova Bundestaga", koji su pre nekoliko godina postavljeni Srbiji na inicijativu njegove parlamentarne grupe, uglavnom ispunjeno, zbog čega je Bundestag prošle godine odobrio otvaranje prvih poglavlja u pregovorima Srbije i Evropske unije. "Međutim, u rezoluciji od 27. juna 2013. godine, Bundestag je utvrdio da pristupni pregovori neće moći biti zaključeni pre nego što napad na nemačku ambasadu iz februara 2008. bude u potpunosti istražen, a počinioci privedeni pravdi", rekao je Krihbaum za portal EWB. Na opasku da ima ocena da Nemačka ne prepoznaje dovoljno važnost pitanja poput smanjenja vladavine prava i medijskih i političkih sloboda u Srbiji, Krihbaum odgovara da je reč o nesporazumu. Jasno je, kaže, da "Srbija tek treba da sprovede mnoge reforme u političkoj sferi, administraciji, pravosuđu i ekonomiji, pre nego što zemlja bude mogla da se priključi Evropskoj uniji". "Ipak, napori i učinjeni napredak koje je premijer Vučić uveliko postigao moraju biti priznati", izjavio je Krihbaum i primetio da je Srbija "uveliko na putu ka EU", iako će pregovori sigurno trajati još nekoliko godina. Nemačka, istakao je, podržava ovaj put Srbije veoma aktivno, što se može videti i u Berlinskom procesu, koji ije inicirala nemačka vlada. Krihbaum je kao apsurdne odbacio optužbe o umešanosti EU i SAD u pokušaj rušenja vlade Aleksandra Vučića, u vezi s protestima u Beogradu. Prema njegovim rečima: "Protesti protiv slobodno izabrane vlade predstavljaju izraz slobode izražavanja i potpuno su prirodni u jednoj demokratskoj državi", ali, istakao je, "niko u Nemačkoj nema interesa da ruši nedavno reizabranog premijera Srbije ili destabilizuje njegovu vladu". "Bilateralni sporovi treba da se rešavaju bilateralno. Za ove stvari postoje tela za međunarodnu arbitražu, ali su i EU i Nemačka spremni da budu medijatori u određenim slučajevima. Ovi sporovi ne smeju postati problem za EU. Iskreno se nadam da će ova neprijatnost postati stvar prošlosti nakon izbora u Hrvatskoj. Na kraju krajeva, vlada je već artikulisala promenu politike po ovom pitanju." Na pitanje da li "sveobuhvatna normalizacija odnosa" između Beograda i Prištine koja se zahteva od Srbije kroz pregovaračko poglavlje 35 nužno podrazumeva priznavanje nezavisnosti Kosova ili postoje alternativna rešenja, Krihbaum kaže da je poslednjih godina došlo do velikog napretka, za šta je u velikoj meri zaslužan premijer Aleksandar Vučić. "Međutim, dve zemlje su daleko od dobrosusedskih odnosa poput onih koje, na primer, Nemačka ima sa svojim susedima. Prema tome, pregovori o poglavlju 35 će svakako biti među najtežim i najmučnijim. Pretpostavlja se da će ovo poglavlje biti zatvoreno na samom kraju procesa pregovora", rekao je on. On je rekao i da nema ništa loše u tome što Srbija održava bliske ekonomske odnose sa Rusijom čak i nakon što postane član EU, ali je naglasio da EU nije samo ekonomska zajednica, već pre svega politička unija koja deli određene vrednosti. "Prema tome, bilo je prirodno za EU da oštro osudi nelegalnu aneksiju Krima i uvede sankcije Rusiji. Da li će Srbija jednog dana želeti da poput svojih suseda postane član NATO ili neće to želeti u potpunosti zavisi od Srbije", zaključio je Krihbaum. (Tanjug) Sedam nemačkih uslova - Ukinuti srpske "paralelne strukture" na severu Kosova, nastaviti dijalog sa Prištinom... Među sedam nemačkih uslova Srbiji, koji su saopšteni 2012, nalazilo se i ukidanje "paralelnih struktura" (legalnih srpskih institucija) na Kosovu, nastavak dijaloga sa Prištinom i rešavanje svih otvorenih pitanja, određivanje prema "genocidu u Srebrenici", politika pomirenja u regionu, što je Vučić ispunio. Sedma tačka odnosi se na "punu pravno obavezujuću normalizaciju odnosa sa Kosovom, kao drugim kandidatom za članstvo u EU". (NSPM) |