Početna strana > Hronika > Gabrijel Eskobar: Crna Gora je napravila ogroman napredak. Dodikovu platformu niko u regionu ne podržava, pa čak ni Srbija sa kojom razvijamo partnerstvo
Hronika

Gabrijel Eskobar: Crna Gora je napravila ogroman napredak. Dodikovu platformu niko u regionu ne podržava, pa čak ni Srbija sa kojom razvijamo partnerstvo

PDF Štampa El. pošta
petak, 05. novembar 2021.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RFE), Gabrijel Eskobar, zamenik pomoćnika sekretara u Birou Stejt departmenta za evropska i evroazijska pitanja, rekao je da želi da poruči građanima Bosne i Hercegovine (BiH) da neće biti novog rata.

Eskobar, dva dana pre dolaska u BiH 7. novembra, navodi da će prvo razgovarati sa ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Sarajevu, pre nego što najavi eventualne sankcije, ne precizirajući o kojim sankcijama bi moglo biti reč.

RSE: Gospodine Eskobar, u nedelju dolazite u BiH. Da li je vaša posjeta dio pritiska o kojem ste govorili, a koji SAD i Evropska unija (EU) vrše u cilju ubrzanja reformi na putu evropskih integracija u BiH?

Eskobar: Ne bih to nazvao pritiskom, pre bih rekao da je to partnerstvo. Dejton [Dejtonski mirovni sporazum] čuva mir već 25 godina i naša je namera da dođemo i izrazimo našu podršku suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu. Pored toga, želimo da održimo niz sastanaka i razgovaramo o potencijalima za ekonomski razvoj regiona i o tome kako Amerika može pomoći u stvaranju prilika koje bi Balkan zaista iskoristio.

RSE: O kakvoj pomoći govorite?

Eskobar: Postoji mnogo načina da se pomogne. Pre svega, moja poruka EU je da je Balkan područje koje nudi mogućnosti. Voleo bih da se proces proširenja ubrza. Takođe bih želeo da ohrabrim američke i evropske kompanije da vide Balkan kakav jeste – tržište u razvoju, tržište koje se brzo razvija, sa ogromnim brojem talentovanih ljudi, dobrim univerzitetima i izvanrednim geografskim položajem.

Radujem se susretu sa modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciji unutar Zapadnog Balkana.

Dakle, da, to je ta početna pomoć, da se podigne svest o mogućnostima. Drugo, da istražimo kako još možemo pomoći u ubrzavanju rasta, trgovinske misije, podršku USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj), potencijalno DFC-a (Američka razvojna finansijska korporacija). Sve je na stolu i radujem se susretu sa modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciji unutar Zapadnog Balkana. Sastaću se, ne samo sa političarima, već i sa integracionim političarima i poslovnim liderima.

RSE: Da li ćete se sastati sa gospodinom Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)?

Eskobar: To će biti odlučeno kasnije u konsultaciji sa našim ambasadorom u Sarajevu

RSE: Sastali ste se sa predsjednicom Republike Srpske (RS) Željkom Cvijanović. Čuli smo da je tražila uravnoteženiji pristup, ali ne i ono što ste joj rekli.

Eskobar: Moja poruka njoj bila je kao poruka svim drugim liderima u regionu. Dejton je čuvao mir već 25 godina. On je osnova naše politike. Svaki korak ka potkopavanju Dejtona, uključujući i ono što sada radi Milorad Dodik, veoma je štetan i veoma destabilizujući po region.

RSE: Kako zaustaviti prijetnje secesijom, prenosom nadležnosti i slabljenjem države za koje se zalaže Milorad Dodik? Ljudi se plaše novog rata, a za one koji prete nema konkretnih sankcija.

Želim poručiti građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata.

Eskobar: Prvo bih želeo da razgovaram sa ambasadorom pre nego što objavimo nove sankcije. To je na stolu. Ali želim poručiti građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata. Mi u međunarodnoj zajednici, i u tome smo ujedinjeni sa našim partnerima u Evropi, želimo da osiguramo da se sve naše obaveze za mir i bezbednost ljudi u regionu sprovedu.

Što se tiče slabljenja centralnih institucija, biću vrlo iskren. Razlozi za ovo su korupcija. Ono što Milorad Dodik radi jeste da pokušava da zaštiti svoju vlast i svoj novac. Molim ljude da ne nasedaju na to, da mu to ne dozvole.

RSE: Verujete li da ste vi ti koji mogu presudno uticati na zaustavljanje ne samo antibosanske retorike, već i konkretnih poteza Dodika?

Agendu koju zagovara Dodik ne podržava niko drugi u regionu, pa ni u Srbiji, sa kojom razvijamo partnerstvo.

Eskobar: Da budem iskren, agendu koju zagovara Dodik ne podržava niko drugi u regionu, pa ni u Srbiji, sa kojom razvijamo partnerstvo. Ne pokušavam da delim Srbe. Zapravo, ako pogledate šta trenutno radimo u Srbiji – podržavamo inicijativu Otvoreni Balkan, što smatramo veoma pozitivnim razvojem u regionu, potpisali smo „teški“ razvojni paket od skoro milijardu dolara između Ministarstva Finansije i DFC; potpisali smo novo partnerstvo između Univerziteta u Beogradu, koji je jedan od najboljih univerziteta, između Budimpešte i Atine, od Jadrana do Crnog mora; imamo obuku američkih marinaca i zelenih beretki sa srpskim specijalnim snagama.

Isto možemo učiniti i sa Srbima u Republici Srpskoj, ali alternativna poruka koju Dodik gura je da bi radije vidio da Republika Srpska postane Pridnjestrovlje [Pridnjestrovlje, separatistički region u Moldaviji koji podržava Rusija] ili Južna Osetija samo da bi zaštitio svoje bogatstvo.

RSE: Kako prenosi britanski Gardijan, izveštaj novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Kristijana Šmita u Ujedinjenim nacijama govori o „stvarnoj opasnosti“ od rata. Autentičnost izveštaja nije poricana. Kako ste doživeli tu poruku koja je zaista odjeknula na Balkanu i van njega?

Eskobar: Zaista želim da ljudi u BiH znaju da smo posvećeni sprečavanju novog rata. I verujte da su sve zemlje u regionu, uključujući i potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma među kojima su i Hrvatska i Srbija, opredeljene da ne gledaju novi rat u regionu.

Ako pogledate šta se dešava u ostatku regiona, samo u BiH imate ovakav rast tenzija. Svi ostali su usmereni na evropske integracije i ekonomski razvoj. Nakon posjete BiH, posjetit ću Crnu Goru da razgovaram o svim mogućnostima koje ova zemlja nudi. Sastaću se sa vladom koja je fokusirana na kreiranje pravih razvojnih puteva, uključujući ministra finansija da razgovaramo o stvaranju centra za e-trgovinu. Potpredsednik Vlade je govorio o stvaranju pomorskog, energetskog i turističkog čvorišta za južnu Evropu.

Sve je to moguće i o svemu tome ćemo razgovarati. Umjesto toga, Milorad Dodik govori o istim temama o kojima je govorio prije 25 godina.

RSE: Izjavili ste da vjerujem da uz ograničene ustavne reforme, praćene reformama izbornog i pravosudnog sistema, BiH može postati mnogo funkcionalnija država. Kako to postići, ako nema dogovora?

Eskobar: Postoji mnogo primera u istoriji zemalja u kojima imate zajedničku saveznu vladu i jake entitete. Belgija je jedan primer. Unutar Evrope BiH se može oblikovati na ovaj način. I dalje imamo veoma jaku Federaciju BiH i veoma jaku Republiku Srpsku. Niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske. Ona je u Dejtonu. Ono o čemu govorimo je da ljudi preduzimaju sve eskalirajuće korake da naškode i Dejtonu i centralnoj vladi. Moram još jednom da naglasim da on to radi zbog svoje lične agende.

RSE: Da li je mešanje Srbije, Hrvatske i Turske u unutrašnje stvari BiH korisno ili štetno?

Eskobar: Rekao bih da u kontekstu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, Hrvatska i Srbija imaju pravo glasa, one su potpisnice Dejtona. Pozdravljamo naše razgovore sa oba glavna grada kao i sa Turskom u kontekstu Balkana, oni su bili deo SFOR-a (operacija NATO Stabilizacionih snaga), pomogli su ekonomski razvoj. Kao država članica, takođe pozdravljamo angažman Turske na Balkanu.

RSE: Šta su to žarišta na Zapadnom Balkanu, odnosno ta žarišta sada?

Eskobar: Sa velikom sigurnošću bih rekao da ih nemamo. Ako pogledate naše odnose sa Albanijom i Severnom Makedonijom, oni su, po mom mišljenju, spremni za razgovore o članstvu u EU. I nadamo se da EU to prepoznaje i da će te razgovore započeti ove kalendarske godine. Naše bilateralno partnerstvo sa obe ove zemlje članice NATO-a je izuzetno. Oni su dobri saveznici, dobri partneri, veliki prijatelji, i to je ono što ja kažem EU, to mogu da očekujem od ove dve zemlje.

Nakon njih, Crna Gora je napravila ogroman napredak na svom putu ka Evropi. To je snažan saveznik NATO-a.

Blisko sarađujemo sa EU na dijalogu između Srbije i Kosova koji vodi EU. Srećan sam što mogu da kažem da nemamo nijednu oblast u kojoj se ne slažemo sa EU, po ovim pitanjima. Pored toga, imamo ovo rastuće partnerstvo sa Srbijom koje koristi obema zemljama.

Nedavno smo proslavili 140. godišnjicu diplomatskih odnosa sa Srbijom, a putanja koju imamo vek i po nadamo se da će se nastaviti. U BiH imamo veoma dobre izglede za integraciju u EU, ako ljudi prepoznaju da BiH mora ostati suverena, nezavisna, teritorijalno integrisana zemlja u kojoj će se Dejton u potpunosti poštovati.

RSE: Dakle, vaši prioriteti na Zapadnom Balkanu se nisu promenili, sudeći po ovome što ste rekli?

Eskobar: Tako je. Nisu se promenili. Kada pogledam, gledam 20 godina unapred, ljude koji se sada rađaju na Balkanu, moraju da pronađu mogućnosti da žive normalan, ekonomski održiv život u zemljama u kojima su rođeni, ako tako žele. Jer sada se ljudi veoma teško odlučuju da ostanu na Balkanu zbog ekonomske situacije. Po mom ličnom mišljenju, a to sam i sam bio svedok, ljudi na Balkanu su svuda veoma vredni i poštovani.

Ljudi na Balkanu su svuda veoma cenjeni i cenjeni.

Ljudi sa Balkana, a govorim o Albancima, Bosancima, Hrvatima, Srbima i bilo kome, oni grade moju državu, grade Evropu. Oni su nam potrebni za izgradnju Balkana. Želimo da budemo partneri toj generaciji kako bismo iskoristili mogućnosti.

RSE: Da li bi EU trebalo više da se uključi u situaciju u BiH? Čini se da se na neki način povlačimo iz problema koje imamo ovde.

Eskobar: To nije istina. Visoki predstavnik je Evropljanin. Mirovne snage EUFOR, kojima je nedavno produžen mandat, u potpunosti su evropske. Mnoge međunarodne strukture u BiH su evropske. Sve što radimo radimo u konsultaciji sa evropskim kolegama. U stvari, sve od Dejtona do rešavanja krize registarskih tablica između Srbije i Kosova urađeno je u saradnji sa Evropskom unijom. Planiramo da to nastavimo.

RSE: Blisko sarađujete sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Metjuom Palmerom na Izbornom zakonu BiH. Mislite li da se može postići dogovor s obzirom da Hrvati u BiH imaju potpuno različite ideje o tome kako bi trebao izgledati izborni proces i kako bi izgledala BiH?

Eskobar: Ne mislim da su toliko različiti. Mislim da i jedni i drugi razumiju da nam je potrebna jaka Federacija BiH, funkcionalna Federacija BiH. O detaljima se razgovara. A Metju Palmer ponovo dolazi u region, kasnije ovog meseca, dok se ti razgovori nastavljaju. Ovi razgovori su prozor u ogromne mogućnosti i ohrabrujemo sve naše partnere da na to gledaju kao na nešto u čemu ćemo svi biti pobednici.

(Radio Slobodna Evropa)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner