Početna strana > Hronika > Francuska: Održana vojna parada povodom Dana pada Bastilje u Parizu; dva incidenta, avion tokom nadletanja Trijumfalne kapije pustio crvenu umesto plave boje i sudar dva policajca na motociklima
Hronika

Francuska: Održana vojna parada povodom Dana pada Bastilje u Parizu; dva incidenta, avion tokom nadletanja Trijumfalne kapije pustio crvenu umesto plave boje i sudar dva policajca na motociklima

PDF Štampa El. pošta
subota, 14. jul 2018.

U Parizu je povodom državnog praznika, Dana pada Bastilje, održana tradicionalna vojna parada. U celoj Francuskoj za vikend je raspoređeno oko 110.000 pripadnika snaga bezbednosti u cilju sprečavanja nasilja i potencijalnih napada.

Parada je počela prolaskom predsednika Francuske Emanuela Makrona avenijom Jelijsejskih polja do tribine na trgu Konkord.

Pored Makrona u vojnom vozilu je bio i načelnik Generalštaba vojske Fransoa Lekoentr, kojem je to prva vojna parada jer je stupio na dužnost pre manje od godinu dana posle ostavke Pjera de Vilijea koji se tada s novim francuskim predsednikom sukobio oko vojnog budžeta.

Tokom parade zabeležene su dva incidenta. Prva je greška primećena u vazduhu, jer je jedan od aviona koji su nadletali Trijumfalnu kapiju s bojama francuske zastave, pustio crvenu umesto plavu boju.

Dva policajca sudarila su se na motorima tokom parade povodom Dana Bastilje u Parizu, i to pred očima francuskog predsednika Emanuela Makrona, prenose mediji.

Kako se vidi na video snimcima, jedan od vozača motocikla nije na vreme skrenuo iz avenije ka trgu:

Ovogodošinja parada obeležava se i u znak jačanja saradnje sa azijskim zemljama.

Glavni počasni gost, japanski premijer Šinzo Abe bio je primoran da otkaže svetsku turneju zbog nevremena u Japanu, dok su počasnoj loži premijer Singapura Li Hsjen Lung i šef japanske diplomatije Taro Kano.

​Na paradi je učestvovalo 4.290 vojnika, 220 vozila, 250 konja, 64 aviona i 30 helikoptera. Od gostiju učestvuju španski žandarmi, belgijska oklopna vozila i jedan avion nemačke vojne avijacije.​

Tokom dana su predviđeni vatrometi širom Francuske a glavni će biti na Marsovim poljima kod Ajfelove kule.

Pad Bastilje, 14. jula 1789. predstavlja simbol kraja apsolutističke monarhije i jedinstva nacije. Posle toga je 26. avgusta 1789. godine usvojena Deklaracija o ljudskim i građanskim pravima. Tom deklaracijom su kasnije utemeljene francuske nacionalne vrednosti - sloboda, jednakost i bratstvo (liberte, egalite, fraternite).

Ove godine u celoj zemlji biti raspoređen do sada najveći broj dodatnih snaga bezbednosti, oko 110.000 policajaca i žandarma.

​Ministar unutrašnjih poslova Žerar Kolomb opravdao je tu meru zbog i dalje visokog stepena terorističke pretnje ali i zbog sutrašnje finalne utakmice Mundijala u Rusiji gde se reprezentacija Francuske protiv Hrvatske bori za titulu prvaka.

Pored ​12.000 pripadnika ​snaga bezbednosti i oko 2.000 vojnika na širem području Pariza, biće rasporedjeno i oko 3.000 pripadnika ekipa vatrogasaca i medicinskog osoblja, prenela je agencija Frans pres.

U Parizu je danas tačno u 10 sati počela tradicionalna vojna parada povodom državnog praznika Dana pada Bastilje, dok je u celoj Francuskoj za vikend raspoređeno oko 110.000 pripadnika snaga bezbednosti u cilju sprečavanja nasilja i potencijalnih napada.

Parada je počela prolaskom predsednika Francuske Emanuela Makrona avenijom Jelijsejskih polja do tribine na trgu Konkord.

Pored Makrona u vojnom vozilu je bio i načelnik Generalštaba vojske Fransoa Lekoentr, kojem je to prva vojna parada jer je stupio na dužnost pre manje od godinu dana, posle ostavke Pjera de Vilijea koji se tada s novim francuskim predsednikom sukobio oko vojnog budžeta.

Ministar unutrašnjih poslova Žerar Kolomb opravdao je tu meru zbog i dalje visokog stepena terorističke pretnje ali i zbog sutrašnje finalne utakmice Mundijala u Rusiji gde se reprezentacija Francuske protiv Hrvatske bori za titulu prvaka.

Tokom parade zabeležene su dva incidenta. Prva je greška primećena u vazduhu, jer je jedan od aviona koji su nadletali Trijumfalnu kapiju s bojama francuske zastave, pustio crvenu umesto plavu boju.

Drugi incident je bio sudar dva motocikla, bez žrtava. Kako se vidi na video snimcima, jedan od vozača motocikla nije na vreme skrenuo iz avenije ka trgu.

Na paradi je učestvovalo 4.290 vojnika, 220 vozila, 250 konja, 64 aviona i 30 heikoptera. Od gostiju učestvuju španski žandarmi, belgijska oklopna vozila i jedan avion nemačke vojne avijacije.​

Tokom dana su predviđeni vatrometi širom Francuske a glavni će biti na Marsovim poljima kod Ajfelove kule.

U samom Parizu danas i sutra će biti više od 12.000 pripadnika snaga bezbednosti. U glavnom gradu pre podne će biti održana vojna parada koja se obično kreće od Trijumfalne kapije do trga Konkord preko avenije Jelijsejskih polja.

Program svečanosti

Parada počinje u 10.00 prolaskom Makrona vojnim vozilom Jelisejskim poljima do glavne tribine odakle će gledati paradu. Na paradi učestvuje 4.290 vojnika, 220 vozila, 250 konja, 64 aviona i 30 heikoptera. Od gostiju očekuju se španski žandarmi, belgijska oklopna vozila i jedan avion nemačke vojne avijacije.

Pored 12.000 pripadnika snaga bezbednosti i oko 2.000 vojnika na širem području Pariza, biće raspoređeno i oko 3.000 pripadnika ekipa vatrogasaca i medicinskog osoblja, prenela je agencija Frans pres.

U Francuskoj se tradicionalno za praznik priređuju vatrometi i ulična slavlja. Francuzi se još oporavljaju od niza terorističkih napada od 2015. godine, dok je u Nici pre tačno dve godine, dok je bio vatromet za državni praznik, napadač kamionom uleteo u masu ljudi u glavnoj ulici. Ubio je 86 i povredio više od 450 ljudi.

Ovogodišnji počasni gost parade japanski premijer Šinzo Abe otkazao je posetu Francuskoj kao i celu svetsku turneju predviđenu tokom nedelje zbog nevremena na zapadu Japana gde je stradalo više od 200 ljudi. Abe je bio pozvan kao gost jer Francuska i Japan ove godine obeležavaju 160 godina diplomatskih odnosa.

Prošlogodišnji počasni gost parade bio je američki predsednik Donald Tramp koji trenutno boravi u zvaničnoj poseti Velikoj Britaniji.

Pad Bastilje, 14. jula 1789. predstavlja simbol kraja apsolutističke monarhije i jedinstva nacije. Posle toga je 26. avgusta 1789. godine usvojena Deklaracija o ljudskim i građanskim pravima. Tom deklaracijom su kasnije utemeljene francuske nacionalne vrednosti sloboda, jednakost i bratstvo (liberte, egalite, fraternite).

(Beta)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner