Početna strana > Hronika > U Helsinkiju održan samit Vladimira Putina i Donalda Trampa; Tramp: Odnosi SAD i Rusije nikad nisu bili gori, ali se to promenilo od pre četiri sata; Putin: Pitanje Krima za Rusiju je potpuno zatvoreno
Hronika

U Helsinkiju održan samit Vladimira Putina i Donalda Trampa; Tramp: Odnosi SAD i Rusije nikad nisu bili gori, ali se to promenilo od pre četiri sata; Putin: Pitanje Krima za Rusiju je potpuno zatvoreno

PDF Štampa El. pošta
utorak, 17. jul 2018.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio da su odnosi SAD i Rusije poboljšani tokom samita u Helsinkiju, dok je ruski predsednik Vladimir Putin izjavio da je sastanak s američkim predsednikom prvi korak ka poboljšanju odnosa dveju zemalja.

"Radije bih preuzeo politički rizik u potrazi za mirom, nego da rizikujem mir dok se bavim politikom", izjavio je između ostalog Tramp na konferenciji za novinare nakon sastanka s Putinom.

 

Tramp je rekao da odnosi dve zemlje nikad nisu bili gori, ali da se to promenilo od pre oko četiri sata. Dodao je da su razgovori bili "direktni, otvoreni, duboko produktivni".

"Neslaganja između naše dve zemlje dobro su poznata, i predsednik Putin i ja smo o tome danas naširoko razgovarali", rekao je Tramp.

Rekao je da SAD i Rusija moraju da nađu način da sarađuju u potrazi za zajedničkim interesima, i da je produktivni dijalog između njih dobar za obe zemlje i "dobar za svet".

Tramp je opravdao svoju odluku da razgovara s Putinom podsećanjem da su čak i za vreme Hladnog rata SAD i Rusija bili u stanju da održavaju jak dijalog.

Tramp je rekao da je direktno sa Putinom razgovarao o navodima o mešanju Rusije u američke izbore 2016. godine, da su na tom pitanju proveli jako puno vremena i da ruski predsednik ima "jako mišljenje o tome".

Američki predsednik je rekao da misli da je istraga o ruskom mešanju u američke izbore koja se vodi u SAD "katastrofa za našu zemlju". Tramp je ponovio da sa strane njegovog izbornog štaba nije bilo nikakvog dosluha.

Tramp je rekao i da bi saradnja Rusije u vezi s pitanjem Sirije mogla da spasi "stotine hiljada života".

"Predsednik Putin takođe pomaže Izraelu. Obojica smo razgovarali s Benjaminom Netanjahuom, a i oni takođe žele da urade određene stvari u vezi s pitanjem Sirije koje se tiču bezbednosti Izraela", rekao je Tramp.

Putin rekao da Rusija i SAD treba da ujedine snage u borbi sa zajedničkim pretnjama.

"Danas se i SAD i Rusija suočavaju sa potpuno različitim izazovima. Tu je opasna neravnoteža mehanizama međunarodne bezbednosti i stabilnosti, regionalne krize, sve šira pretnja terorizma i prekograničnog kriminala, sve veći problemi u svetskoj privredi, ekološke i druge opasnosti. U vezi sa svim tim je moguće udruživanje snaga. Nadam se da će i američki partneri to shvatiti", rekao je Putin.

On je pozitivno ocenio uticaj SAD na rešavanje krize u Koreji.

AP: Putinov i Trampov govor tela ukazuje na uzdržanost tokom susreta i da atmosfera nije bila nimalo srdačna

Sastanak predsednika SAD i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, u Helsinkiju počeo je kratkim susretom pred medijima, koji ocenjuju da njihov govor tela ukazuje na uzdržanost te da atmosfera nije bila nimalo srdačna.

Vladimir Putin je zauzeo opuštenu pozu dok je Tramp govorio, zavalivši se u svojoj stolici raširenih nogu i polužmureći. Klimnuo bi glavom povremeno dok je Tramp govorio i pre nego što je čuo prevod, pokazavši time poznavanje engleskog jezika.

Tramp je pak sedeo pomalo nagnut napred, spojenih šaka ispred sebe i često šaljući poglede ka Putinu. U jednom momentu, namignuo je ruskom predsedniku.

Pošto je Tramp završio svoje izlaganje, američki novinari su požurili da postave pitanja da li će tema razgovora biti i mešanje u izbore.

Tramp nije odgovorio, a AP primećuje da se činilo da se Putin "zlobno nasmešio".

Dvojica lidera potom su se kratko rukovala sedeći, bez osmeha, nakon čega su započeli sastanak u četiri oka.

Putin Trampu poklonio loptu, on je bacio Melaniji

Helsinki -- Predsednik Rusije Vladimir Putin poklonio je američkom lideru Donaldu Trampu loptu sa Svetskog prvenstva u fudbalu.

On je to učinio na zajedničkoj konferenciji za novinare koju su održali u Helsinkiju, gde je, između ostalog, bilo reči o prvenstvu i uspehu reprezentacije Rusije.

Tramp je prihvatio loptu i zahvalio se, a potom je bacio svojoj supruzi Melaniji koja je sedela u prvom redu.

Rusija se nikada nije mešala u unutrašnja pitanja SAD, uključujući i izborni proces, niti se želi mešati.

"Dobro je što je počelo postepeno rešavanje problema Korejskog poluostrva. U velikoj meri je to postalo moguće zahvaljujući tome što se predsednik Tramp lično uključio u rešavanje krize, gradeći dijalog u duhu saradnje, a ne konfrontacije", rekao je ruski lider.

Putin je, takođe, izrazio zabrinutost zbog istupanja SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom. On je rekao da je Trampu predao dokument s predlozima za neširenje nuklearnog oružja.

Putin je rekao da Rusija i SAD treba da preuzmu vođstvo i sarađuju na rešavanju rata u Siriji i humanitarne situacije u toj zemlji.

"Rusija i SAD, dez dileme, mogu da preuzmu liderstvo u tom pitanju i obezbede prevazilaženje humanitarne krize i pomoć povratku izbeglica kućama", rekao je Putin, a prenosi Tass.

Putin je naveo da je Rusija zainteresovana za očuvanje mira na Golanskoj visoravni i bezbednost Izraela.

Prema njegovim rečima, posle uništenja terorističkih grupa na jugu Sirije stanje na Golanu "treba da se vrati u potpunu saglasnost sa sporazumom iz 1974. o razdvajanju izraelske i sirijske vojske", što bi vratilo mir u region i obezbedilo sigurnost Izraela.

"Gospodin predsednik Tramp je tome danas posvetio posebnu pažnju. Želim da potvrdim da je Rusija zainteresovana za takav razvoj događaja i držaće se takvog stava", izjavio je Putin.

Putin je rekao da se stavovi Moskve i Vašingtona po pitanju Krima razlikuju, ali da je za Rusiju to "zatvoreno pitanje".

"Pozicija predsednika (SAD Donalda) Trampa oko Krima je poznata i on se nje drži. On govori o nezakonitosti prisajedinjenja Krima Rusiji", rekao je Putin.

Prema njegovim rečima, Rusija na to pitanje gleda drugačije.

"Podsećamo, sproveli smo referendum strogo u skladu s međunarodnim pravom, s Poveljom UN. Za nas, za Rusiju, to pitanje je zatvoreno. Potpuno", izjavio je ruski lider.

SAD su demokratska država? Ako je to tako, onda konačni zaključak o mešanju u američke izbore može da da jedino sud, a ne obaveštajne službe.

Ruski lider je rekao da optužbe na račun Rusije u vezi sa mešanjem u američke izbore nisu dobile potvrdu na sudu.

"Slušali smo optužbe na račun firme Konkord. Koliko ja znam, ta firma je angažovala američke advokate i sve optužbe su rasturene na američkom sudu", naveo je Putin.

U SAD su podignute optužnice protiv 12 navodnih ruskih obaveštajaca koji su rukovodili operacijom hakovanja servera Demokratske partije.

Putin je rekao da američki specijalni tužilac Robert Muler, koji vodi istragu o navodnom ruskom mešanju, može da zatraži da ispita optužene Ruse na osnovu sporazuma iz 1999. o uzajamnoj pomoći u kriminalnim procesima.

"Što se tiče tih 12 saradnika naših obaveštajnih službi, ja o tome ne znam ništa, treba da mi se pojasni o čemu je reč. Ali predsednik mi je postavio to pitanje. Postoji sporazum Rusije i SAD iz 1999 o uzajamnoj pomoći u kriminalnim slučajevima. Američka komisija može u okviru tog sporazuma poslati zvanični zahtev za ispitivanje tih ljudi koje smatra krivim za te prestupe", naveo je Putin.

Ruski predsednik je rekao da bi Rusija i SAD mogle da sarađuju na regulisanju svetskih tržišta nafte i gasa.

"Smatram da mi, kao velike naftne i gasne države, a SAD jesu takva zemlja, možemo konstruktivno da radimo na regulisanju međunarodnih tržišta, jer mi ne želimo vanredni pad cena ispod donje granice, zato što bi od toga naši proizvođači imali štetu, kao i oni u SAD koji proizvode naftu iz škriljaca i gas", rekao je Putin.

Prema njegovim rečima, "ispod određene granice nestaje profitabilnost". Putin je dodao i da Moskva i Vašington nisu zainteresovani ni za "preterano visoke cene" i da postoji prostor za saradnju.

Ruski lider je takođe rekao da je Rusija spremna da nastavi sa tranzitom gasa preko Ukrajine, ako se za to obezbede uslovi.

"Što se tiče 'Severnog toka 2', predsednik Tramp je izneo zabrinutost u vezi sa mogućim prekidom tranzita kroz Ukrajinu. Uverio sam predsednika da je Rusija spremna da zadrži taj tranzit. Takodje, spremni smo da obnovimo ugovor o tranzitu, koji ističe sledeće godine, ukoliko kompanije reše spor na Stokholmskom arbitražnom sudu", naveo je Putin.

 U Helsinkiju se održava samit Vladimira Putina i Donalda Trampa; Tramp: Slaganje s Rusijom je dobra, a ne loša stvar; Putin: Razgovaraćemo o svemu - od ekonomije, preko vojske, do odnosa sa Kinom

Samit američkog i ruskog predsednika Donalda Trampa i Vladimira Putina, održava se danas u finskoj Predsedničkoj palati.

Sastanak predsednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, na samitu u Helsinkiju trebalo bi da traje oko tri sata, a zbog Putinovog kašnjenja od dvadesetak minuta počeo je nešto posle 13 časova.

U toku sastanak Putina i Trampa

 17.59 - Američki predsednik Donald Tramp izjavio da su odnosi SAD i Rusije poboljšani tokom samita u Helsinkiju, dok je ruski predsednik Vladimir Putin izjavio da je sastanak s američkim predsednikom prvi korak ka poboljšanju odnosa dveju zemalja.

15.45 - Završen je tet-a-tet sastanak, javlja agencija Interfaks. Tramp kaže da on predstavlja "dobar početak". Usledio je radni ručak. Trampu su se na ručku pridružili državni sekretar Majk Pompeo, ambasador u Rusiji DŽon Hantsmen i drugi saradnici. Posle ručka, biće održana zajednička konferencija.

15.24 - Iako nema zvanične agende susreta, ambasada Rusije u Vašingtonu na Tviteru je navela koje su planirane teme razgovora. Kako su naveli biće reči o - normalizaciji bilateralnih odnosa, Ukrajini, Siriji, Korejskom poluostrvu i borbi protiv terorizma.

15.14 - Nekoliko demonstracija organizovano u Helsinkiju. Omladina vladajuće Partije nacionalne koalicije organizovala je skup u parku Esplanadi u blizini predsedničke palate. Aktivisti su pozvali američkog lidera da preispita svoju trgovinsku politiku, posebno odluku o uvođenju tarifa na uvoz čelika i aluminijuma.

Nevladina organizacija "Amnesti internešenel" organizovala je skup na glavnoj železničkoj stanici u Helsinkiju, gde je postavljen transprent na kome piše "Neka ljudska prava budu ponovo velika". 

 Aktivisti "Grinpisa" istakli su transparent na kome piše "Zagrejte naša srca, a ne našu planetu" i to na crkvenom tornju visine 64 metra.

13.33 - Svoje kratko obraćanje novinarima, Tramp i Putin su završili rukovanjem. Nastavak razgovora iza zatvorenih vrata.

13.28 -  Na samom početku sastanka Tramp je čestitao Putinu na uspešnom Svetskom prvenstvu u fudbalu.

"Želeo bih da vam čestitam na sjajnom prvenstvu, jednom od najboljih ikada", rekao je predsednik SAD.

Tramp, čije su reči prevedene predsedniku Putinu, je poručio da će razgovarati o svemu - od ekonomije, preko vojske do odnosa sa Kinom.

Predsednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država Vladimir Putin i Donald Tramp stigli su u Predsedničku palatu u Helsinkiju. Počeo sastanak dvojice lidera.

Predsednik Rusije Vladimir Putin stigao je kasnije nego što je bilo planirano na samit s američkim predsednikom Donaldom Trampom u Helsinkiju, i još jednom pokazao da je sklon kašnjenju.

Kako novinari sa lica mesta izveštavaju, dvojica predsednika neće davati izjave za javnost pre nego što sastanak bude završen.

U svom uvodnom izlaganju Donald Tramp je izjavio da je slaganje s Rusijom dobra, a ne loša stvar, kao i to da će njih dvojica do kraja sastanka uspostaviti odlične odnose.

Avion s Putinom sleteo je u Helsinki 30 minuta kasnije od očekivanog, zbog čega je morao da bude pomeren početak sastanka s Trampom, njihov prvi zvaničan. Putin je i ranije kasnio na sastanke - sa britanskom kraljicom Elizabetom II, poglavarom katoličke crkve papom Franjom, nemačkim kancelarom Angelom Merkel.

U Finskoj Putin po prvi put u inostranstvu koristi novu rusku limuzinu "Kortež", iz porodice automobila "Aurus". Putin je taj automobil prvi put koristio u maju, na svojoj četvrtoj predsedničkoj inauguraciji.

Posle razgovora predsednici će održati konferenciju za novinare. Ministri spoljnih poslova Majk Pompeo i Sergej Lavrov će odvojeno razgovarati pre sastanka dvojice predsednika.

Pred sam susret, Donald Tramp je na tviteru napisao da odnosi između SAD i Rusije nikad nisu bili gori, zahvaljujući budalastoj politici njegovih prethodnika.

Sa tom konstatacijom se, isto u tvitu, složilo i Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

Za susret Trampa i Putina vlada veliko medijsko interesovanje. Prema podacima finskog ministarstva, akreditovano je ukupno 1436 novinara iz 61 države. Najviše ih je iz Finske, 368, zatim iz Rusije 232 zatim iz SAD 195. Dodatno, u pratnji i Putina i Trampa će doći još nekoliko stotina novinara.

Donald Tramp stigao u Helsinki, sastao se Saulijem Ninisteom: Sastanak s Putinom će proći dobro

Tokom radnog doručka sa finskim predsednikom Saulijem Ninisteom u predsedničkoj rezidenciji Mentinijemi u Helsinkiju, američki predsednik Donald Tramp je naveo da će njegov sastanak sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom proći dobro.

Donald Tramp se sastao sa finskim predsednikom Saulijem Ninisteom u predsedničkoj rezidenciji Mentinijemi u Helsinkiju, gde će danas biti održan samit Trampa i predsednika Rusije Vladimira Putina.

Presednik SAD zahvalio je svom finskom kolegi na tome što je njegova zemlja domaćin samita, a govorio je i o svojoj posvećenosti NATO-u, navodi AP.

Finska državna televizija YLE javila je da je Tramp hvalio Finsku i nazvao je divnom zemljom, istovremeno zahvalivši predsedniku Ninisteu na pomoći vezanoj za ovaj samit i lepom dočeku.

Navodi se da je Tramp tokom razgovora takođe pohvalio prošlonedeljni samit NATO-a u Briselu, i ocenio da Alijansa nikada nije koherentnija i jača.

Pre početka samita Trampova supruga Melanija dobila je cveće od Ninistea i njegove supruge DŽeni Haukio.

Putin zakasnio, satnica sastanka se pomera

Ruski predsednik Vladimir Putin sleteo na aerodrom u Helsinkiju, sa zakašnjenjem od 20 minuta. Trenutno je na putu ka palati u kojoj će se sastati s Trampom.

Finska državna televizija YLE navodi da je prvobitno planirano da Putin u 11,30 časova po srednjeevropskom vremenu sleti u Helsinki, pola sata kasnije u dođe u predsedničku palatu u prestonici Finske, da Tramp tu stigne deset minuta potom i da njihov bilateralni sastanak počne 12:15 časova.

Kolona crnih automobila parkirana je na finskom aerodromu Helsinki-Vanta i čeka dolazak Putina Prethodnoje na erodrom u Helsinkiju sleteo avion s natpisom "Rusija" za koji se mislilo da je u njemu Putin.

Na Tviteru je objavljen snimak aviona sa natpisom "Rusija" koji se prizemljio na aerodromu Helsinki-Vanta.

Pompeo u Helsinkiju

Američki državni sekretar Majk Pompeo objavio je na Tviteru da se nalazi u Helsinkiju i da je spreman za sastanak sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim, u okviru samita predsednika SAD i Rusije Donalda Trampa i Vladimira Putina koji se danas održava u finskoj prestonici.

Tramp: Odnosi Moskve i Vašingtona nikada nisu bili gori

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je, uoči samita s ruskim liderom Vladimirom Putinom u Helsinkiju, da odnosi Vašingtona i Moskve nikad nisu bili gori.

"Naš odnos s Rusijom nikada nije bio gori zahvaljujući višegodišnjoj gluposti SAD, a sada i nameštenom lovu na veštice", naveo je Tramp na Tviteru.

Šef Bele kuće naziva "nameštenim lovom na veštice" istragu specijalnog savetnika Roberta Malera o mešanju Rusije u američke predsedničke izbore 2016. godine i o eventualnoj povezanosti Trampovog izbornog štaba s Moskvom.

U okviru te istrage do sada su podignute optužnice protiv tri kompanije i 32 osobe, među kojima je i 12 navodno ruskih obveštajaca, optuženih prošle nedelje.

Tramp je danas na Tviteru ponovo okrivio svog prethodnika Baraka Obamu da ništa nije učinio da spreči mešanje Rusije u izborni proces 2016. godine, kada je predsednik SAD pobedio kandidatkinju demokrata Hilari Klinton.

"Predsednik Obama je mislio da će pokvarena Hilari da pobedi na izborima, pa je, kada ga je FBI obavestio o mešanju Rusije, rekao da to ne može da se desi, da nije ništa bitno i ništa nije učinio povodom toga. Kada sam pobedio, to je postalo bitno, i počeo je namešteni lov na veštice na čelu sa Strakom", naveo je Tramp.

Specijalni agent Federalnog istražnog biroa (FBI) Piter Strak svedočio je u četvrtak u Kongresu SAD pošto je u nedavnom izveštaju Ministarstva pravde SAD navedena razmena poruka između njega i advokatice FBI Lize Pejdž s kojom je bio u vezi. Oboje su bili deo Malerove istrage.

Kada je Pejdž 2016. godine pitala u poruci Straka da li će Tramp pobediti na izborima, on joj je odgovorio: "Ne. Neće. Sprečićemo to".

Svedočeći pred Odborom Predstavničkog doma za pravna pitanja, Strak je prošle nedelje rekao da taj komentar ni u kom slučaju nije bio nagoveštaj da će on ili FBI preduzeti akciju u cilju uticanja na ishod izbora, već da je tom porukuom, napisanom posle Trampove "odvratne" uvrede na račun porodice poginulog američkog vojnika, samo izrazio stav da Amerikanci neće izabrati za predsednika nekoga ko "pokazuje takvo ponašanje".

Peskov: Kremlj brine Trampovo beskrupulozno nadmetanje

Uoči početka samita predsednika SAD i Rusije Donalda Trampa i Vladimira Putina u Helsinkiju, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je jutros da Trampove kritike ruskog gasovoda "Severni tok-2" ka Evropi predstavlja nečuveni primer beskrupuloznog nadmetanja i dodao da to brine Moskvu, prenosi "Rojters".

Navodi se da je Peskov takođe ocenio da će razgovori dvojice državnika o Siriji biti teški zbog stava SAD prema Iranu, savezniku Rusije koji je veliki faktor u sirijskom sukobu.

Aktivisti "Grinpisa" na tornju luteranske crkve u Helsinskiju, u toku protesti protiv obojice lidera

Organizacija za zaštitu životne sredine "Grinpis", postavila je na tornju luteranske crkve Kalio u Helsinskiju, ogroman transparent o borbi protiv klimatskih promena, uoči početka samita predsednika SAD i Rusije Donalda Trampa i Vladimira Putina u finskoj prestonici.

Na snimku finske državne televizije YLE vidi se da na transparentu piše "Ugrejte nam srca, a ne planetu".

YLE javlja i da su se "Grinpis", na nekoliko mesta okupili i drugi aktivisti, pa je tako grupa mladih kod parka Esplanada držala transparente na kojima piše "Učini da Amerika ponovo trguje!" (Make America Trade Again!) što je poruka Trampu u odnosu na njegov predizborni slogan "Učini Ameriku ponovo velikom!" (Make America Great Again!)

Na trgu Elielina održan je manji protest organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenel tokom kojeg su prolaznicima deljeni pamfleti.

AP je javio da su se noćas u finskoj prestonici okupile i desetine Trampovih pristalica koji su mahali američkim zastavama i zbog kojih je postavljen policijski kordon blizu hotela u kojem su odseli predsednik SAD i njegova supruga Melanija.

Deo pristalica bio je iz antiimigracione stranke Pravi Finci, a sa druge strane ulice bila je nekolicina protivnika Trampove politike.

Program susreta

Sastanak će biti održan u funskoj Predsedničkoj palati, zdanju iz 19. veka, sa pogledom na Baltičko more, koje je svojevremeno bilo rezidencija ruskih careva u Finskoj. Kao domaćin sastanka, finski predsednik Saili Niniste će imati bilateralne susrete sa oba gosta. Pre samita, on će zvanično pozdraviti Putina i Trampa.

Bilateralni razgovori Trampa i Putina će se održati u Gotskoj sali Predsedničke palate, nakon čega će u Sali ogledala biti priređen radni ručak sa više članova delegacija.

Šefovi diplomatija dveju zemalja - Sergej Lavrov i Majk Pompeo - će takođe imati bilateralni susret. Predviđeno je da, tokom popodneva, Tramp i Putin održe zajedničku konferenciju za štampu.

Lideri dve supersile imaju mnogo tema za razgovor - situacija na Bliskom istoku, pre svega u Siriji i uloga Irana, ali i Ukrajina, gde istok zemlje kontrolišu proruske snage. Očekuje se da će razgovarati i o nukelarnom sporazumu.

Američki predsednik je već rekao da nisu ni prijatelji ni neprijatelji, već suparnici.

"Idem na sastanak bez velikih očekivanja, ali možda stvarno nešto dobro - može da se desi", rekao je Donald Tramp.

Rusija je pokazala svetu prijateljsko lice organizacijom Fudbalskog prvenstva i u svetu popravila sliku o sebi. To je prednost za moguće približavanje dve zemlje. Ovo bi mogao da bude početak boljeg dijaloga.

"Ja ovde govorim pre svega o Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama, kako da se spreči mešanje u unutrašnje poslove drugih država. Nemam razloga da sumnjam u to", rekao je Vladimir Putin.

Samit u Helsinkiju biće četvrti susret predsednika Trampa i Putina od Trampove inauguracije u januaru 2017. Od kada su se prošli put sastali na samitu APEK-a u Vijetnamu u novembru 2017, Tramp je preduzeo mere odgovora na rusku agresiju, navodi Glas Amerike.

Na primer, dozvolio je prodaju smrtonosnog oružja Ukrajini, proterao 60 ruskih diplomata iz SAD posle napada nervnim agensom na ruskog špijuna u Britaniji i uveo dodatne sankcije ruskim zvaničnicima.

"Očigledno je došao trenutak kada je Trampa izdalo strpljenje i kada je odlučio da je vreme da postane čvršći prema Putinu. Taj trenutak je možda prošao, jer se sada čini da Tramp želi direktan susret sa Putinom, bio je rešen da ima ne samo neformalni susret na marginama nekog većeg skupa nego pravi samit jedan-na-jedan, što mu daje veću važnost. Zato mi se čini da se, posle perioda kada je bio spreman da bude čvrst prema Putinu, Tramp sada vraća jednom popustljivijem stavu", ističe Čarls Kapčan iz Saveta za spoljnopolitičke odnose.

I mada neki posmatrači vide prednosti mogućeg približavanja SAD i Rusije, drugi su i dalje pesimisti.

"Postoji mogućnost da bi odnos mogao da se blago unapredi, a to bi samo po sebi bilo dostignuće jer su se odnosi pogoršavali nekoliko godina - posebno od ruske aneksije Krima i invazije Istočne Ukrajine. Trampu će biti važno da postigne neku vrstu dogovora sa Rusima, koja će trajati duže od bilo kojih dosadašnjih rezultata samita sa Kim DŽong Unom", kaže Vilijam Kortni, izvršni direktor Foruma poslovnih lidera Rand.

Međutim, kako se navodi u tekstu, normalizacija odnosa će biti teška dok se ne razreše tri primarna pitanja: istraga specijalnog tužioca Roberta Malera o ruskom mešanju u američke izbore, nastavak sankcija Rusiji i pripajanje Krima Rusiji 2014 godine.

Ipak, samit bi potencijalno mogao da odredi ton buduće dinamike Moskve i Vašingtona. "Ovo bi mogao da bude početak boljeg dijaloga. Ne očekujem da će iz Helsinkija stići bilo kakve revolucionarno nove vesti. Tramp ima sposobnost da utiče na javno mnjenje i pokuša da dobije podršku Kongresa, ali mislim da će upravo zbog strahovanja koja postoje u vezi sa njegovim odnosom sa Putinom i Malerove istrage, zabrinutosti zbog mogućeg dosluha sa Rusijom i mešanja u izbore - morati da bude veoma oprezan", ističe Kapčan.

Međutim, ako se lideri dogovore da razreše - ili bar razmotre neka od najspornijih pitanja - odnos dve supersile bi još jednom mogao da počne da se poboljšava.

(Agencije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner