Početna strana > Hronika > "Faktor plus": Gej parada – događaj godine u Srbiji
Hronika

"Faktor plus": Gej parada – događaj godine u Srbiji

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 03. januar 2011.

Prema istraživanju javnog mnjenja koje je uradio "Faktor plus" za "Politiku" događaj 2010. godine bila je Parada ponosa.

Dva najbitnija događaja u protekloj godini, prema istraživanju agencije "Faktor plus" za "Politiku", bili su Parada ponosa i neredi u Beogradu koji su je pratili (34,5 odsto ispitanika), kao i izveštaj Dika Martija koji optužuje Hašima Tačija za trgovinu ljudskim organima (26,3).

Presuda Međunarodnog suda pravde za Kosovo je najbitniji događaj tek za svakog desetog ispitanika, a dogovor EU i Srbije o rezoluciji o Kosovu i poseta predsednika Srbije Borisu Tadiću prema ovom istraživanju su najbitniji događaji protekle godine za po 6,3 odsto ispitanika.

U političkoj sferi, u istraživanju obavljenom od 20. do 28. decembra, od 1.500 ispitanika najviše njih očekuje da ove godine dođe do rekonstrukcije vlade (60%) i da Srbija dobije status kandidata za članstvo u EU (55 odsto).

Tek na trećem mestu je očekivanje da bude uhapšen Ratko Mladić (37), a samo njih 28 odsto očekuje prevremene parlamentarne izbore.

Da su izbori sledeće nedelje, najviše glasova bi dobila Demokratska stranka (31,2 odsto), naprednajci (30,7), socijalisti Ivice Dačića (7,4), Liberalnodemokratska partija (6,8), Demokratska stranka Srbije (6,3).

Građani Srbije bi najviše voleli da vide Vladimira Putina ove godine, a iza njega su Barak Obama i Fidel Kastro.

Najbolje ocenjeni ministri u Vladi Srbije su Ivica Dačić (prosečna ocena 3,7), Rasim Ljajić (3,2) i Jovan Krkobabić (3,0).

Najuticajnije ličnosti u nevladinom sektoru prema ovom istraživanju su tri žene: Nataša Kandić, Sonja Liht i Sonja Biserko.

Direktor agencije "Faktor plus" Vladimir Pejić kaže da ubedljiva "pobeda" Parada ponosa u ovom istraživanju može da se objasni pre svega velikim "prisustvom" tog događaja u medijima i time što se ono što se tog dana dešavalo u Beogradu, na različite načine, ticalo velikog broja ljudi.

On kaže za "Politiku" da veliki broj ljudi ne razume suštinu dobijanja upitnika Evropske komisije, da Vikiliks nije doneo nikakve senzacionalne informacije s našeg prostora, a presudu MPS-a bi svi valjda što pre da zaborave.

Takođe, on objašnjava da, inače, kada se rade ankete na kraju godine, građani češće navode skorije događaje, nego one s početka godine.

Najviše poverenja građani Srbije imaju u instituciju predsednika Republike, a najmanje u Narodnu skupštinu, dok su među političarima i najpozitivniji i najnegativniji utisak na građane ostavili lideri dve i u ovoj anketi najbolje rangirane stranke – Boris Tadić i Tomislav Nikolić.

Vladimir Pejić kaže da je takav rezultat očekivan jer su njih dvojica na suprotnim stranama, pa je tako za veliki deo onih za koje je Tadić "najpozitivniji", logično, Nikolić "najnegativniji". I obrnuto.

On kaže da "razloga za zabrinutost imaju oni koji izazivaju više negativnih nego pozitivnih reakcija, poput Mlađana Dinkića ili Čedomira Jovanovića".

Međutim, ono što bi sve zajedno trebalo da ih brine jeste to što samo 37 odsto građana zna za koga bi glasalo kad bi izbori bili naredne nedelje.

"Zbog toga i rejtinzi stranaka koje smo dobili ovom anketom nisu realna slika raspoloženja građana jer je broj apstinenata u ovom trenutku veoma veliki. Naravno, taj broj uvek poraste kad počne izborna kampanja, ali sada je vrlo prisutna apatija i razočaranost građana u sve stranke", ističe direktor "Faktora plus".

Uprkos velikom broju neopredeljenih, malo ispitanika želi da u politici vidi poznate ličnosti iz drugih sfera.

"Anketiranima su ponuđena određena imena, pa su se i za njih veoma retko opredeljivali, a sami nisu navodili nikoga. Mislim da je i recimo prvo mesto Novaka Đokovića na ovoj listi više 'zaslužio' time što je veoma poznat i što je su teniseri 'aktuelni' zbog pobede u Dejvis kupu, nego što građani stvarno veruju da on treba da uđe u politiku", objašnjava Pejić.

On kaže da razlog za ovako nisko kotiranje poznatih na listi "poželjnih u politici" treba tražiti u tome što građani njihovo učešće u stranačkim aktivnostima i promocijama uglavnom percipiraju kao marketinški potez i ne misle da oni zaista imaju neki uticaj.

Kad je reč o političkom uticaju biznismena i stranih ambasadora, čini se, nema mnogo iznenađenja.

"Pošto je pitanje bilo ko je najuticajniji, a ne ko je sve uticajan, ne treba da čudi što više od polovine veruje da niko nema veći politički uticaj od Miroslava Miškovića i što su svi ostali znatno ispod njega", ističe Pejić.

Uticaj stranih ambasadora, anketirani su, kaže, procenjivali uglavnom na osnovu toga iz koje zemlje dolaze, dok su se, kad je reč o ličnostima iz nevladinog sektora više opredeljivali za one koji su im poznati iz medija, nego zato što zaista veruju u njihov uticaj.

(Mondo)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner