Početna strana > Hronika > Đorđe Vukadinović: Moskva ne priznaje nikakav „sveobuhvatni sporazum sa Prištinom“, kojim se derogira Rezolucija 1244 – i to sve otvorenije poručuje Aleksandru Vučiću
Hronika

Đorđe Vukadinović: Moskva ne priznaje nikakav „sveobuhvatni sporazum sa Prištinom“, kojim se derogira Rezolucija 1244 – i to sve otvorenije poručuje Aleksandru Vučiću

PDF Štampa El. pošta
utorak, 17. jul 2018.

Poslanik Đorđe Vukadinović izjavio je danas u Skupštini Srbije da smatra da bi javnost u Srbiji trebalo da zna da je zvanični stav Moskve - da ne priznaje potpisivanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Prištinom.

"U zvaničnim razgovorima sa članovima delegacije Pokreta Srba sa KiM 'Otadžbina' poslata je poruka, za razliku od onoga što se u ovde široko publikuje, da baza pregovora s Prištinom može da bude samo Rezolucija 1244 (saveta bezbednosti UN), a da nikavi 'sveobuhvatni sporazumi' i promene granica ne dolaze u obzir", rekao je Vukadinović u Parlamentu.

On je to naveo postavljajući pitanje Ministarstvu spoljnih poslova i generalnom sekretarijatu predsednika da li su upoznati sa takvim stavom ruske Dume.

Vukadinović je kazao da javnost u Srbiji ne zna ni šta su "crvene linije" vlasti kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine koji se vodi u Briselu.

On je ponovo upitao i predsednicu Skupštine Srbije Maju Gojković kada će biti zakazana posebna sednica o Kosovu i Metohiji.

Moje prvo pitanje ide na adresu Ministarstva za kulturu i informisanje u Vladi Srbije. Reč je o pritiscima na zrenjaninsku televiziju KTV i njenog vlasnika Danicu Radić.

Reč je o jednoj od malog broja TV stanica u Srbiji koje se koliko-toliko trude da objektivno informišu i koje daju šansu i vlasti i opoziciji da iznesu svoje stavove. Daleko od toga da je reč o nekakvoj opozicionoj televiziji. Naprotiv. Ali, mnogi od nas i vas ovde, i sa jedne i sa druge strane, gostovali smo u tim emisijama i znamo da su one relativno izbalansirane i objektivne.

Gospođa Radić, vlasnica i urednica te televizije iz Zrenjanina rekla je da se na nju vrši pritisak da proda svoju televiziju, odnosno da je taj zahtev stigao od strane visokog funkcionera vladajuće stranke i trenutnog šefa BIA gospodina Gašića, mada ne lično, već indirektno, preko posrednika iz lokalne gradske vlasti.

To je veoma loše. U svakom slučaju, zavređuje i treba da bude ispitano. Stoga, očekujem od Ministarstva da mi odgovori, odnosno da i samo istraži činjenice u vezi sa tim slučajem.

Ovo je, rekao bih, indikativno, i predstavlja uvod u moje drugo i glavno pitanje za danas. Medijska scena i medijski prostor u Srbiji danas su toliko zatvoreni da svi mi, i stariji i mlađi, koliko god da pamtimo zamerke koje smo s razlogom mogli imati na medijske slobode u ranijim vremenima, od onog jednopartijskog i „jednoumnog“ sistema, preko devedesetih, do dvehiljaditih godina, moramo primetiti i priznati da nikada stanje u medijima nije bilo gore nego što je danas. Na prste jedne ruke možete da prebrojite stanice, i to lokalne stanice, koje uopšte daju bilo kakvog prostora opoziciji.

Zašto je to tako, jeste posebna tema. Ali mislim da je jedan od važnijih razloga ovakvog medijskog „zatvaranja“ upravo to da javnost u Srbiji ne bi saznala neke činjenice koje su, kao što rekoh, u vezi sa mojim narednim pitanjem.

 Javnost u Srbiji praktično ne zna, ili je tek „na kašičicu“ obaveštena o tome kakav je stav Ruske Federacije i visokih predstavnika Dume po pitanju pregovora i potencijalnog potpisivanja navodnog „sveobuhvatnog sporazuma“ sa Prištinom

Naime, javnost u Srbiji praktično ne zna, ili je tek „na kašičicu“ obaveštena o tome kakav je stav Ruske Federacije i visokih predstavnika Dume po pitanju pregovora i potencijalnog potpisivanja navodnog „sveobuhvatnog sporazuma“ sa Prištinom. U više navrata su u poslednje vreme, diskretno i diplomatski obazrivo, ali ipak dovoljno jasno, visoki predstavnici i ruske Dume i ruske vladajuće stranke poslali poruku da stav Moskve donekle odudara od onoga što se ovde kod nas obično široko publikuje. Taj ruski stav je vrlo čvrst i principijelan po pitanju Kosova i Metohije i glasi da Rusija ne odustaje od svojih principijelnih pozicija, a to je da baza i razgovora i eventualnih dogovora može biti samo Rezolucija 1244, i da nikakvi „sveobuhvatni sporazumi“, nikakve podele,  „korekcije granica“ i slično ne dolaze u obzir.

Oni su taj svoj stav i prošle nedelje ponovili u razgovoru s delegacijom Srba sa KiM iz pokreta „Otadžbina“ i predstavnika nekih drugih organizacija, kada su jasno naglasili podršku i privrženost Srbiji, ali i privrženost Rezoluciji 1244 i poštovanju međunarodnog prava.

Oni su taj svoj stav i prošle nedelje ponovili u razgovoru s delegacijom Srba sa KiM iz pokreta „Otadžbina“ i predstavnika nekih drugih organizacija, kada su jasno naglasili podršku i privrženost Srbiji, ali i privrženost Rezoluciji 1244 i poštovanju međunarodnog prava.

Zato moje drugo pitanje ide na adresu Ministarstva spoljnih poslova i generalnog sekretarijata predsednika Republike. Zanima me da li su obavešteni i da li su upoznati sa ovim jasnim stavovima Ruske federacije, preciznije ruske Dume, i da li je politika koju vode i pregovori u koje ulaze u Briselu sa predstavnicima Prištine usklađena sa tim stavovima.

Mi smo pred ovu novu rundu pregovora imali priliku da se upoznamo sa time šta su „crvene linije“ Prištine. Vrlo jasno su to rekli njihovi predstavnici Tači, Haradinaj i ostali. No, mi, kao što sam već govorio, ne znamo šta su „crvene linije“ naše vlasti. Pa, evo, upravo bi ova poruka, poslata od strane najviših ruskih zvaničnika u razgovoru s predstavnicima Narodnog pokreta „Otadžbina“, našem državnom vrhu mogla da posluži kao primer, ilustracija ili baza tih „crvenih linija“, za koje mi ne znamo da li postoje – a plašim se da ih ni nema.

I, konačno, moje treće pitanje ide na adresu predsednice i rukovodstva Skupštine. Interesuje me kada će biti zakazana posebna sednica skupštine na temu Kosova i Metohije, jer smatram da je apsolutno krajnje vreme za to i jasno je da nema nikakvog opravdanja što takvog razgovora ovde, u Parlamentu Srbije, i dalje nema.

Hvala.

Isto pitanje postavio je i poslanik Narodne stranke Miroslav Aleksić, koji je zatražio posebnu sednicu kako bi se javnosti predstavilo o čemu se razgovara u Briselu i kakva je paltforma predsednika Aleksandra Vučića.

Poslanica Dveri Marija Janjušević upitala je da li je tačno da Odbor za spoljne poslove EU priprema dokument o saradnji Srbije i Kosova, koji bi se završio priznanjem.

Ona je zatražila odgovor od predsednika da li je tačno da je to prihvatio još 2014. godine prilikom otvaranja pregovora o članstvu.

"To što sada pokušava da svoju veleizdaju prebaci na građane putem referenduma je običan kukavičluk jer se nikada ni jedna država nije odrekla 15 odsto svoje teritorije", rekla je Janjušević.

Poslanici su iskoristili svoje pravo i postavljali su pitanja o dostupnosti institucija osobama sa invaliditetom, stečaju Azotare u Pančevu, o razlozima za neiskorišćavanje kredita dobijenih od stranih banaka zbog kojih je plaćeno 4,4 miliona evra, kao i o stanju u medijima, posebno zbog konkursa Ministarstva kulture i informisanja na kojem je produkcijska kuća GFC dobila 3,5 miliona dinarada iako je priložila netačnu dokumentaciju.

(Beta - NSPM)

Videti još: Sergej Železnjak i Petar Tolstoj sa delegacijom „Otadžbine“: Samo direktno poštovanje rezolucije 1244, bez bilo kakvih takozvanih „sveobuhvatnih sporazuma“, može da dovede do istinske normalizacije stanja na KiM

Dragana Trifković: Delegacija Srba sa KiM u poseti ruskoj Dumi - neprihvatljivo je bilo kakvo potpisivanje „Sporazuma o normalizaciji odnosa“ sa kosovsko-albanskim separatistima

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner