Početna strana > Hronika > Dejan Šoškić: Rast plata uz fiksni kurs vodi u ranjivost zemlje i dodatni dug
Hronika

Dejan Šoškić: Rast plata uz fiksni kurs vodi u ranjivost zemlje i dodatni dug

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 26. oktobar 2020.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić rekao je da nova vlada mora "konačno" razumeti da politika rasta plata uz fiksni kurs, a bez značajnog rasta produktivnosti, vodi u eksternu ranjivost zemlje, dodatni rast duga i pad ekonomske aktivnosti.

Najavljeni razvojni planovi i politika plata u javnom sektoru ne uvažavaju realna makroekonomska ograničenja

Šoškić ističe da najavljeni razvojni planovi i politika plata u javnom sektoru, o kojima se čuje iz državnog vrha, kao da ne uvažavaju realna makroekonomska ograničenja, ključne društvene probleme zemlje i održive pravce privrednog razvoja.

Podsetio je da je predsednica vlade Ana Brnabić započela svoj prethodni mandat sredinom 2017. godine kada su već počeli da se osećaju pozitivni pomaci u pogledu fiskalne konsolidacije. "Srbija je tada postepeno počela da dovodi svoje javne finansije u red, ali godine slabih rezultata u domenu privrednog rasta su još uvek bile tu.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Srbija je u grupi od 16 evropskih zemalja u razvoju u periodu 2002–2011 bila na šestom mestu po prosečnoj stopi rasta BDP-a.

Nakon 2012. Srbija je ušla u period stagnacije i 2017. godinu je dočekala na četrnaestom mestu u istoj grupi zemalja, tj. iza nas su bile samo dve zemlje sa lošijim rezultatima u Evropi", rekao je Šoškić.

Bivši guverner je naveo da je u naredne dve godine Srbija zabeležila značajnije stope rasta BDP-a od 4,4 odsto i 4,2 odsto i to je bitno popravilo fiskalnu poziciju zemlje.

"Kriminalne grupe umešane u krijumčarenje narkotika izazov za pranje novca"

Organizovane kriminalne grupe umešane u krijumčarenje narkotika i ljudi predstavljaju značajan izazov za pranje novca u Srbiji

"Međutim, već 2016. od strane FATF (Međunarodne organizacije za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma) i u Moneyval izveštaju Saveta Evrope za Srbiju je rečeno, među ključnim nalazima, citiram, '...da se Srbija suočava sa značajnim izazovima i slabostima u domenu pranja novca', da '...organizovane kriminalne grupe umešane u krijumčarenje narkotika i ljudi predstavljaju značajan izazov za pranje novca u Srbiji', da se smatra da 'izbegavanje poreza i korupcija generišu značajne kriminalne prihode...' i da je 'zemlja značajno izložena prekograničnim nelegalnim novčanim tokovima'", istakao je Šoškić.

Početkom 2018. godine Srbija stavljena na crnu listu FATF i bila na njoj do juna 2019. kao jedina evropska zemlja

Profesor navodi da smo početkom 2018. godine stavljeni na crnu listu FATF i bili na njoj do juna 2019. kao jedina evropska zemlja, "ali smo i dalje ostali na režimu pojačanog nadzora ove međunarodne organizacije". "Istovremeno, Srbija je na listi Transparency Ineternational, 2018. godine pala za dodatnih 10 mesta, a trend pada se nastavio i naredne 2019. (za četri mesta) i Srbija je po prvi put dospela u donju polovinu ove međunarodne liste.

Najnoviji izveštaj Evropske komisije o Srbiji, direktno ukazuje na odsustvo napretka zemlje po pitanju vladavine prava, izbornog procesa i fiskalnih reformi", kazao je profesor Šoškić. Prema njegovim rečima, i u izveštaju Evropske komisije je naglašeno da dolazi do rasta deficita u tekućem delu platnog bilansa poslednjih godina, "što je zapravo sasvim očekivano u zemlji koja nema značajnijeg rasta produktivnosti, a sprovodi politiku rasta plata i fiksnog kursa dinara".

Na pitanje Bete da li je fiskalna pozicija zemlje unapređena tokom poslednje dve godine viših stopa p

(Beta, N1) 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner