Početna strana > Hronika > Čedomir Antić: Srbija nije vojskom okupirala Crnu Goru
Hronika

Čedomir Antić: Srbija nije vojskom okupirala Crnu Goru

PDF Štampa El. pošta
subota, 16. jul 2011.

Crna Gora je proglasila prisajedinjenje Srbiji, pošto je za takvu odluku glasala velika većina poslanika okupljenih na Podgoričkoj skupštini. Srbija nije poslala vojsku da okupira Crnu Goru, niti je učestvovala u sukobima koji su usledili posle skupštinske odluke.

Crnu Goru 1918. godine nisu oslobodile (ni okupirale) snage srpske vojske. Na ovom strateški sporednom kraju srpskih i jugoslovenskih zemalja narod se, u vreme kada je srpska vojska zajedno sa saveznicima probila Solunski front, digao na oružje.

Srpska vojska je za to vreme hitala da zaštiti Dalmaciju, Rijeku, Maribor i Temišvar i da ih, ako je moguće, zadrži u granicama buduće Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U vreme zasedanja Podgoričke skupštine, oko 30.000 četnika i komita iz redova naroda Crne Gore organizovalo je vlast na teritoriji Crne Gore, ali više na ugroženom primorju - dakle, pre svega, u oblasti Boke, koja nije bila deo Kraljevine Crne Gore - bilo je stacionirano oko 700 vojnika Drugog jugoslovenskog dobrovoljačkog puka, dakle dobrovoljaca iz krajeva izvan granica Kraljevine Srbije.

Podgorička skupština je izabrana u teškim i nemirnim vremenima, ali je i takva predstavljala napredak i demokratizaciju u odnosu na vreme vladavine kralja Nikole I Petrovića. Ona je bila legitimna i njene odluke su nastavak politike koja je od vremena uspostavljanja ustava i nekakvog parlamentarizma, 1905. godine, imala podršku velike većine naroda Crne Gore.

Nesumnjivo je da je pobunu pristalica kralja Nikole podržavala Italija. Oni su imali podršku u delu Crne Gore. Ova struja, „zelenaši“, poražena je prvo politički, a zatim i vojno. Prema njima je kasnije postupano surovo i Srbija nije baš promišljeno i uspešno integrisala novonastalu državu. 

Stav prema ujedinjenju je kod većine naroda ipak bio pozitivan i tako je, bez obzira na teške godine i gubitak statusa države, ostalo u narednim decenijama. Dovoljno je samo napomenuti da je narodni ustanak 13. jula 1941. izbio svega jedan dan nakon što je, uz pomoć italijanskih fašista, „obnovljena“ nezavisnost Crne Gore. Prisetimo se samo kako su 1988. i 1989. pripadnici sadašnjeg crnogorskog režima kritikovali vlasti Hrvatske i Slovenije zato što nisu slavili Dan ujedinjenja iz 1918. godine.

Sada je došlo novo vreme i nove su političke i ekonomske potrebe. Korisno je buditi etničku mržnju među sopstvenim građanima i unosno je satanizovati Srbiju.

(Blic)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner