Početna strana > Hronika > "Bild": Turke u Nemačkoj špijunira turska obaveštajna služba MIT
Hronika

"Bild": Turke u Nemačkoj špijunira turska obaveštajna služba MIT

PDF Štampa El. pošta
utorak, 28. mart 2017.

Turke koji žive u Nemačkoj špijunira turska obaveštajna služba MIT, prenosi nemački "Bild", pozivajući se na izveštaje "Zidojče cajtunga" i TV-mreža NDR i WDR.

Kako se navodi, postoji tajna lista, na kojoj se nalazi 300 pojedinaca i 200 udruženja, škola i drugih ustanova, koje se dovode u vezu s pokretom Fetulaha Gulena, uključujući i njihove adrese, brojeve telefona, a često i fotografije.

Šef turske obaveštajne službe Hakan Fidan navodno je predao listu predsedniku Nemačke obaveštajne službe (BND) Brunu Kalu u vreme minhenske Konferencije o bezbednosti, verovatno misleći da će im Nemci pomoći u progonu Gulenovih pristalica, navodi "Zidojče cajtung".

Šef BND-a je, međutim, postupio upravo suprotno i prosledio spisak saveznoj vladi i Službi za zaštitu ustavnog poretka, osim toga, obavestio je Saveznu kriminalističku službu i Glavnog tužioca.

Nemačka Savezna kriminalistička služba u načelu dopušta drugim zemljama da špijuniraju svoje državljane u Nemačkoj, piše "Zidojče cajtung".

- Kada je reč o pravom islamskom teroru, BND sarađuje sa svim mogućim režimima - navodi se u članku.

Špijunaža se smatra krivičnim delom samo ako je obaveštajna delatnost usmerena protiv interesa Nemačke, a tu spada i zaštita osnovnih prava stranaca, koji mirno žive u Nemačkoj, navodi se u članku.

Ministar unutrašnjih poslova Donje Saksonije Boris Pistorijus (SPD) izjavio je u utorak da je špijuniranje iza koga stoji MIT "nepodnošljivo i neprihvatljivo". U ovoj pokrajini je MIT otkrio 15 pristalica i organizacija koje pripadaju Gulenovom pokretu.

Kako je rekao, "neophodno" je da vlast upozori Turke koji su na udaru špijunaže, jer prilikom odlaska u Tursku moraju biti spremni na represalije, uključujući i hapšenje.

"Posle referenduma - još jedan, ali o EU"

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da bi Turska, nakon ustavnog referenduma, mogla da organizuje još jedan referendum na kojem bi se odlučivalo o tome da li treba da nastavi razgovore o pristupanju Evropskoj uniji.

- Održaćemo referendum 16. aprila, a nakon toga bismo mogli imati referendum o pregovorima za članstvo u EU. Mi bismo se pridržavali onoga što narod odluči - rekao je Erdogan novinarima u Antaliji.

Ovakav prijedlog dolazi u trenutku vrlo zategnutih odnosa između Turske i nekih članica EU, navodi Kliks.ba

- Turska ispred vrata EU čeka već 54 godine. Šta će se desiti ukoliko Turci na referendumu 16. aprila glasaju za ustavne promene? Onda nas ne bi ni primili. Kada bi barem doneli takvu odluku i olakšali nam posao. Stavićemo pregovore na sto, jer Turska nije ničije žrtveno jagnje - poručio je Erdogan.

(Blic - Maja Anastasijević, Tanjug)