Bernar-Anri Levi: Neka od glavnih institucija EU treba da bude premeštena iz Brisela u Sarajevo; Dodik, Orban i Marin le Pen su male bebe Putina

 Francuski filozof, pisac i novinar Bernard Anri Levi, jedan od najutjecajnjih i najangažiranijih intelektualaca današnjice, u ekskluzivnom intervjuu za N1 govori je o svom odnosu prema Bosni i Hercegovini, dešavanjima iz ’90-tih, ali i budućnosti Evrope i Bosne i Hercegovine.

Sa svojom predstavom “Looking for Europe” Levy je krenuo iz Milana početkom marta, a turneju završava u Parizu ili zbog dešavanja oko Brexita, u Britaniji. U Sarajevu, za koje Levi kaže da nosi nasljeđe evropske civilizacije i multietničnosti, predstava će biti igrana 13. aprila u Narodnom pozorištu.

Manifesto kojeg je Levi napisao početkom januara ove godine a kojeg je potpisalo još 29 pisaca među kojima su Orhan Pamuk, Milan Kundera, Salman Rušdi, Abdulah Sidran, upozorava da se Evropa nalazi u opasnosti i da je sada potrebno boriti se za ideju Evrope prije no što nestane u valovima populizma, jedan je od alata Levyeve ‘borbe’ za opstanak Evrope jednakosti i demokratije.

Vi svojom predstavom šaljete jasnu poruku da Evropa ne smije izdati samu sebe u 21. vijeku kao što je to učinila u Sarajevu na početku i na kraju 20. vijeka. Sudeći prema reakcijama publike večeras u Pragu, kao i reakcijama publike u drugim gradovima, čini se da obični ljudi razumiju tu poruku. Ali hoće li vas razumijeti oni koji odlučuju, pitao je uredik emisije Presing Amir Zukić

“Oni koji su donijeli loše odluke, većina ih nije danas s nama, umrli su. Kod ovih koji danas odlučuju, mislim da postoji početak razumijevanja velike greške koju smo počinili i protiv sebe, a ne samo protiv Bosne i Hercegovine, kad smo odlučili napustiti je, izdati, ne braniti Sarajevo. Čini mi se da ova poruka koju želim prenijeti kroz svoje nastupe počinje nalaziti put do javnosti, ali i do vladajućih krugova u Evropi. Rađa se osjećanje krivnje, barem osjećaj žaljenja, ideje, da prema Bosni nismo ispravno postupili u to doba”.

Puno puta ste naglašavali da multietnička, multikulturalna, multireligijska Bosna i Hercegovina može postati nova nada, nova svježa krv za Evropu. Kako?

“Onako kako sam rekao u predstavi, rekao sam bukvalno, u onom dijelu u kojem poručujem da, ne samo da BiH treba biti u Evropi nego da jedna od najvažnijih, glavnih evropskih institucija treba biti premještena iz Brisela i smještena u Sarajevu. Ja vjerujem u to. Jedan od mojih likova vjeruje u to. Naravno, tu postoji i doza pretjerivanja, ali ja tako mislim. To mislim zato što, grubo govoreći, sama Evropa sve manje vjeruje u svoje vlastite vrijednosti i često se upravo na marginama Evrope nalaze ljudi koji i dalje vjeruju u Gral. U Bosni, u Ukrajini također, rekao bih isto za Ukrajince, oni su više Evropljani nego ljudi u Pragu ili Parizu. Jer tamo postoji san o Evropi koji nije ispunjen, i koji je tako intenzivan, a isti je slučaj i sa Sarajevom.”

Vi ste veliki kritičar ruskog lidera Vladimira Putina. Spomenuli ste ga već. A i ranije ste ga optuživali da je od Rusije napravio kripto-fašističku državu i da je razvio radikalni ruski nacionalizam. Ali na Balkanu Putin daje veliku podršku Srbiji, kao i dijelu Bosne i Hercegovine koji se zove Republika Srpska.

“Dodik je jedan od tih populista, mogu i njega spomenuti, i on je jedna od Putinovih marioneta. Ja podsjećam na jedan roman Milana Kundere u kojem se pojavljuje ludi doktor koji ubrizgava svoju spermu ženama, radi se o ginekologu, i nakon devet mjeseci imate puno beba koje liče na tog doktora. To je upravo ono što Putin radi. U Srbiji ubrizga i ispadne Dodik. U Mađarskoj injektira malo svoje intelektualne sperme i imate Orbana. U Francuskoj to je Marine Le Pen. I tako dalje. To su sve male bebe Putini, ovi populisti su Putinovi klonovi. Oni čine jednu vrstu internacionale. Internacionale klonova, blijedih imitatora Putina. Ali Putin je jak, istinski jak. Ja ga ne volim, on je za mene otjelotvorenje najgoreg, ali barem je jak. A ovi drugi, oni nisu jaki. Dodik je jedno ništa, iskreno”, istakao je.

Dodik je trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH i uvijek govori o Bosni i Hercegovini kao o izmišljenoj državi, kao o državi koja se mora srušiti. Kako uvjeriti ljude u Bosni i Hercegovini, koji se uz sve nedaće s kojim se suočavaju, jako plaše mogućnosti novih sukoba u svojoj zemlji, da će Bosna pobijediti, da će opstati?

“Ja generalno smatram da je duh jači od sile i da je inteligencija jača od gluposti. Vjerujem da u Bosni postoji dovoljno inteligencije i duha da se pobijedi svaki kretenizam. Vjerujem u to. Duh Bosne možda prolazi kroz period uspavanosti, ali će na kraju pobijediti”.

 Da li se vi osobno bojite mogućnosti izbijanja novog rata u Bosni i u ostatku Balkana?

“Ne znam. Nadam se da neće biti rata, naravno, i mislim da neće. Mislim da su lekcije iz prošlosti još previše žive i svježe za ljude u tom području, da bi preuzeli taj rizik. Ne vjerujem u mogućnost novog rata”.

Niko to ne želi to reći direktno, ali da li je pravi problem za Evropu to što muslimani čine većinu u Bosni i Hercegovini? Da li je Evropa spremna prihvatiti takvu zemlju u svoju porodicu i da li su sva opravdanja zapravo samo loši izgovori. Šta vi mislite?

“Možda i jeste, ali ako je tako, onda je to velika greška i veliki nesporazum. Evropa živi i zauvijek će živjeti sa muslimanima. To je činjenica. Bosna i Hercegovina je interesantna jer u njoj živi jedan demokratski islam, prosvijetljeni islam, islam koji poštuje ljudska prava, sekularizam. To je islam Bosne i Hercegovine koji ja poznajem iz 90-tih. Velika greška Evrope je bila što nije shvatila i primila ovo područje svijeta i duha u svoje okrilje. To bi promijenilo puno toga. Ona bi radikalne evropske muslimane učinila manjinom. Pokazala bi svim muslimanima u Evropi šta znači demokratski islam i kako je on moguć na bosanskom primjeru. Pokazala bi da Evropa jeste protiv radikalizma, ali da nije protiv islama. Da jeste protiv fašizma, ali da nije protiv Kur’ana. Da jeste protiv terorista, ali da nije protiv jedne vjere. To je velika propuštena prilika za Evropu i Evropa izgleda nastavlja s tim”.

(Bhraja)