Početna strana > Hronika > Ambasador SAD u BiH Erik Nelson: Dejtonski sporazum i dejtonski ustav treba reformisati, građani BiH žele da budu deo transatlantske zajednice
Hronika

Ambasador SAD u BiH Erik Nelson: Dejtonski sporazum i dejtonski ustav treba reformisati, građani BiH žele da budu deo transatlantske zajednice

PDF Štampa El. pošta
utorak, 18. avgust 2020.

 Ambasador SAD u BiH Erik Nelson izjavio je da je da je očigledno da i Dejtonski sporazum i dejtonski ustav treba reformisati.

Kako smatra, Dejtonski sporazum treba da bude živi dokument koji bi omogućio donošenje amandmana.

Nelson je za Glas Amerike rekao da je Dejtonski sporazum okončao užasni rat 90-tih godina u Bosni i Hercegovini i u smislu okončanja konflikta se pokazao vrlo efikasnim, kao i u smislu posleratne reizgradnje.

"Dejton je Bosni i Hercogovini takođe doneo i Ustav, to se može smatrati jednim početnim ustavom, svaki ustav treba da bude živi dokument koji se dopunjava, i mora definisati proces donošenja amandmana. Tako da pre ili kasnije svaka zemlja shvati da su joj potrebne neke reforme, i očigledno je da su Ustavu BiH potrebne reforme”, rekao je Nelson.

I Dejtonski sporazm i Ustav BiH treba da se reformišu zato što građani BiH žele da budu deo transatlantske zajednice

I Dejtonski sporazm i Ustav BiH treba da se reformišu zato što, kako kaže, građani BiH žele da budu deo transatlanske zajednice.

"Ima jedan celi niz ustavnih pitanja kojima se u tom smislu treba pozabaviti da bi zemlja ispunjavala trans-atlanske standarde. Mnoga od tih pitanja je teško rešiti, ali ni jedno nije nemoguće rešiti. Neslaganje oko izbora u Mostaru se vuklo više od decenije, i nije bilo nemoguće za rešiti. Naravno bila je potrebna snažna volja i vreme da se kaže sada se konačno ide napred", rekao je američki diplomata.

Odgovarajući na deo pitanja da li je BiH i dalje projekat SAD, Nelson kaže da jeste projekat, ali, kako je rekao, bosanskohercegovački.

A na pitanje da li je moguća bolja regionalna komunikacija i saradnja, kao prosirivanje tržišta koja bi mogla zaustaviti odliv mozgova, Nelson kaže da su iz tog razloga i ovoreni tzv. zeleni koridori kojima se brzo i efikasno odvijao saobraćaj i opreme i hrane i drugih roba koje su bile neophodne za borbu protiv korona virusa.

“Tu smo videli mogućnost da se standardizuje ovaj vid komunikacije, da se na taj način pomogne i standardizuje i trgovina i sve regulative i procesi u celom regionu i da se tako poboljšava poslovna sredina. To daje mogućnost svim biznisima u regionu da jednostavno prošire svoje tržiste, ali u isto vreme kreira mnogo atraktivnije tržište za direktne strane investicije i iz Sjedinjenih Država i od drugih kredibilnih investitora koji žele da donesu nova radna mesta ii pozitivne promene”.

Dodaje da će i oni želeti da dobiju garancije da će njihove investicije biti u fer procesu i zaštićene.

“Dakle, opet se vraćamo na borbu protiv korupcije i za slovo zakona, kao najveći prioritet da bi se poslovalo na pravi način", rekao je Nelson.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner