Početna strana > Hronika > Ali Ahmeti: "Velika Albanija" nije projekat Albanaca; Posvećeni smo velikoj Evropi sa prestonicom u Briselu, gde će svi živeti dobro
Hronika

Ali Ahmeti: "Velika Albanija" nije projekat Albanaca; Posvećeni smo velikoj Evropi sa prestonicom u Briselu, gde će svi živeti dobro

PDF Štampa El. pošta
petak, 22. maj 2015.

Lider Demokratske unije za integracije, partije Albanaca i manje članice vladajuće koalicije u Makedoniji, Ali Ahmeti tvrdi da "Velika Albanija" nije projekat Albanaca, i da su kumanovski događaji rezultat nepoverenja njegovih sunarodnika u evroatlantsku budućnost te države.

Ali Ahmeti je pozvao susedne zemlje da imaju u vidu stabilnost Makedonije i regiona i da doprinose miru, te da budu konstruktivne u vezi svih otvorenih pitanja, prenosi Tanjug.

"Mi smo posvećeni velikoj Evropi sa prestonicom u Briselu, gde ćemo svi - Albanci, Grci, Srbi, Nemci i ostali živeti dobro", rekao je Ahmeti za grčki Katimerini, preneli su makedonski mediji.

Dodao je da svi treba da se angažuju na iznalaženju političkog rešenja, da se nastavi sa reformama koje je preporučila Evropska komisija i da se "intnziviraju pregovori sa Atinom kako bi se otvorio put za trajan mir, stabilnost i bezbednost ne samo u Makedoniji nego i u čitavom zapadnom Balkanu".

Događanja u Kumanovu, ističe, treba da se razmotre uz učešće međunarodnih organizacija i NATO.

Upitan da li incident može da se odrazi na međuetničke odnose dveju zajednica u Makedoniji, Ahmeti je izrazio duboko uverenje da će se tenzije smanjiti čim zemlja postane članica NATO.

"Nesigurnost i neizvesnost u integracije kao i u posvećenost dostizanju strateških ciljeva izazivaju nesigurnost i kod Albanaca", tvrdi Ahmeti bivši komandant OVK.

Ahmeti je ranije priznao da je bio u kontaktu sa teroristima u vreme oružanog sukoba u Kumanovu.

Članovi ove oružane grupe su navodno tražili od Ahmetija da posreduje i da im omogući da izađu iz obruča, ali im je on rekao da ne može da im otvori koridor već da oni sami moraju da nađu rešenje, posle čega su, kako je rekao, oni odlučili na predaju.

Inače, makedonski zvaničnici su najpre saopštili da je u tim sukobima 9. Maja poginulo 14 terorista, uglavnom sa Kosova i Metohije, ali je ta brojka kasnije zvanično korigovana na 10, od kojih su devetorica sa KiM.

(RTS)