Početna strana > Hronika > Aleksej Losan: Tri plana za izlazak iz krize na Putinovom stolu
Hronika

Aleksej Losan: Tri plana za izlazak iz krize na Putinovom stolu

PDF Štampa El. pošta
petak, 27. maj 2016.

 Ruski ekonomisti su ponudili tri programa za izlazak zemlje iz krize. Njihovi projekti će biti predstavljeni predsedniku Rusije Vladimiru Putinu na sednici Ekonomskog saveta, koja će se najverovatnije održati 25. maja. „Ruska reč” izlaže suštinu svakog plana i način na koji su slični predlozi ranije realizovani.

Plan 1. Ograničiti prihode stanovništva

Rast prihoda stanovništva i galopirajuća potrošnja gura rusku ekonomiju u ćorsokak, smatra Ministarstvo ekonomskog razvoja, i predlaže dva metoda za izlazak iz krize. Jedan je da se ograniče prihodi, a drugi da se profit koji ostvaruju preduzeća preusmeri na nova investiranja.

Investicije u narednim godinama treba da rastu za 7-8% godišnje uz stagnaciju potrošnje, kažu u ministarstvu. Nemoguće je primorati sve poslodavce da ograniče uvećanje plate, ali se može uticati na strukture koje se finansiraju iz budžeta ili zavise od države.

Ministarstvo ekonomije ima i druge ideje. Na primer, podžrava povećanje starosne granice za odlazak u penziju muškaraca i žena, tj. produženje radnog veka na 65, odnosno 63 godine (sada je radni vek muškaraca 60, a žena 55 godina). U cilju pojednostavljenja pravila igre na tržištu rada ministarstvo predlaže da se uproste i procedure davanja otkaza radnicima iz ekonomskih razloga, tj. da se unesu izmene u zakon o radu.

Slična praksa je realizovana u SSSR-u u prvoj polovini 20. veka, kada su sva sredstva bila usmerena na razvoj industrijskih pravaca, a nauštrb individualne potrošnje po stanovniku. Međutim, tada je primenjen mehanizam planske ekonomije, kada su sredstva unutar privrednih sektora deljena po direktivi. U ovom trenutku ruska vlast nema takve poluge.

Plan 2. Štampati novac

Svoj plan je ponudio i Stolipinski klub, koji je dobio ime po poznatom reformatoru s početka 20. veka, ministru Petru Stolipinu. Taj klub čine konzervativni ekonomisti. Na primer, član njegovog predsedništva je ekonomista leve orijentacije Sergej Glazjev, inače savetnik Vladimira Putina, koji se zalaže za nezavisnost Donbasa.

Članovi Stolipinskog kluba predlažu da se u Rusiji sprovodi politika „kvantitativnog umekšavanja”, tj. da se, na primer, odštampaju specijalne obveznice u vrednosti od 1,5 biliona rubalja (22,5 milijardi dolara). Dalje, da ta sredstva ne bi uticala na inflaciju treba se vratiti na praksu deviznog koridora i odustati od slobodnog kursa rublje, uvedenog krajem 2014. godine.

Takav plan je realizovan u Sovjetskom Savezu za vreme velike krize krajem 1980-ih, ali je već bilo kasno, jer se SSSR ubrzo posle toga raspao. U zapadnim zemljama se taj metod aktivno koristi. „Takva politika se sada primenjuje u SAD i Evropi, ali njihove ekonomske uslove nije moguće porediti sa ruskim”, kaže Bogdan Zvarič, analitičar grupe kompanija „Finam”. Najvažnija razlika je u tome što je inflacija u Rusiji visoka, te bi emisija takvih obveznica izazvala nagli rast cena.

Plan 3. Reformisati sudski sistem

Ekonomski rast nije moguće ostvariti bez garancije prava na vlasništvo, i zbog toga obavezan uslov izlaska iz krize treba da bude reforma pravosudnih organa i sudskog sistema,smatra autor trećeg plana, bivši ministar finansija Aleksej Kudrin.

Kudrin je 2011. godine izbačen iz vlade (tadašnji predsednik Dmitrij Medvedev je zahtevao od njega da podnese ostavku) i u ovom trenutku predvodi organizaciju „Komitet za građanske inicijative” koja je u opoziciji u odnosu na aktuelnu vlast, ali pojedinci i dalje smatraju da je on jedan od najuticajnijih stručnjaka za finansije u Rusiji. Po Kudrinovom mišljenju, za izlazak iz krize je neophodno da sudski i pravosudni sistem budu objektivniji, a udeo države u ekonomiji mora se smanjiti, između ostalog i u korist malog biznisa. Za ubrzanje tempa ekonomskog rasta na 4% u 2019. godini potrebno je dodatno angažovati u privredi 4,5 miliona ljudi i u osnovni kapital privući investicije u vrednosti od 40 biliona rubalja (599 milijardi dolara), smatra on.

Emil Martirosjan, docent Instituta za biznis i poslovno administriranje Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju, kaže da je slična politika uspešno primenjena u zemljama jugoistočne Azije.

(Ruska reč)

„Glasajte koji plan je najbolji na stranici „Ruske reči“.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner