Hronika | |||
Ahmadinedžad pobedio na predsedničkiim izborima, protesti u Teheranu |
![]() |
![]() |
![]() |
subota, 13. jun 2009. | |
Pristalice kandidata Mir Husein Musavija, koji optužuje vlasti za izbornu krađu, sukobile se sa policijom na ulicama Teherana. Dosadašnji predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad ubedljivo pobedio na predsedničkiim izborima. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei poziva opoziciju da podrži Ahmadinedžada. Više hiljada demonstranata okupilo se u centru Teherana, nakon objavljivanja rezultata izbora, kako bi protestovalo zbog izbornih "nepravilnosti" na koje je ukazao glavni opozicioni kandidat na predsedničkim izborima u Iranu Mir Husein Musavi. Policija je silom rasterala više stotina mladih koji su protestovali ispred Ministarstva unutrašnjih poslova, ali su se demonstranti ponovo okupili, javila je agencija Frans pres, demonstranati su napravili barikadu od guma koje su zatim zapalili, a policija je upotrebila pendreke kako bi ih rasterala. Demonstranti su blokirali i više glavnih saobraćajnica u centru iranske prestonice, a u jednoj od avenija su zapalili autobus. Policija pokušava da suzavcem i pendrecima rastera demonstrante, a primećeni su i policajci u civilu koji, kako javljaju agencije, silom pokušavaju da rasteraju demonstrante. Musavijev izborni štab je pozvao građane da budu uzdržani, dok ih je ministar unutrašnjih poslova Sadek Mahsuli upozorio da ne dolaze na "nedozvoljena okupljanja". Uticajna Revlucionarna garda upozorila je da neće tolerisati osporavanje izbora. Musavi je saopštio da se "žestoko protivi zbog vidljivih i brojnih neregularnosti" na izborima i da se "neće povinovati ovom opasnom scenariju" u vezi s izborima. Kako je saopštila državna izborna komisija na osnovu gotovo svih prebrojanih glasačkih listića, dosadašnji iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad odneo je ubedljivu pobedu na predsedničkim izborima u Islamskoj Republici. Ahmadinedžad je prema zvaničnim rezultatima osvojio 63,4 odsto, a bivši premijer Mir Husein Musavi, 34,7 odsto glasova. Musavi, koji je još pre nego što su zatvorena birališta, izjavio da je on pobednik predsedničkih izbora, odbacio je rezultate nazivajući ih "opasnom šaradom" koja bi mogla da vodi ka tiraniji. Lider opozicije je optužio vlasti za izbornu krađu pošto je, kako je istakao, tokom glasanja bilo nepravilnosti i pozvao vrhovnog vođu Irana, ajatolaha Ali Hamneija, koji ima najviši politički autoritet u zemlji, da interveniše i da zaustavi "kršenja zakona". "Nadam sa da će vođina dalekovidost dovesti do dobrog ishoda", rekao je Musavi. Međutim, ajatolah zahteva od Musavija da izbegne provokacije i da podrži pobednika. "Izabrani predsednik je predstavnik svih Iranaca i svako, uključujući i poražene na izborima, mora da mu pomogne i pruži mu svoju podršku", rekao je vrhovno vođa. Lider opozicije tvrdi da su neka birališta zatvorena ranije iako su ljudi još čekali da glasaju, da su negde glasači sprečeni da glasaju i da su njegovi posmatrači izbačeni sa nekih mesta gde su se brojali glasovi. Na izbore je prema podacima Ministarstva izašlo 75 odsto od 46,2 miliona birača. Zbog neuobičajeno velikog odziva, glasanje je produženo za šest sati i glasalo se do ponoći. Smatralo se da velika izlaznost ide na ruku opozicionom kandidatu Musaviju, koji važi za reformistu i koga podržava veliki broj mladih. Posle izbora za koje su svi govorili da će biti tesna trka između dva kandidata, začuđujuća je ubedljiva Ahmadinedžadova pobeda. U Iranu državne televizije samo objavljuju rezultate Ministarstva unutrašnjih poslova, a prema izvorima u listovima bliskim Musaviju, rečeno im je da promene naslovne strane na kojima je pisalo da je Musavi pobednik. Ti listovi su danas izašli sa prazninama na mestima sa kojih su ti članci sklonjeni. Ahmedinežad se borio za drugi mandat protiv trojice izazivača, kritičara njegove ekonomske politike i tvrdog stava prema Zapadu, pre svega, oko nuklearnog pitanja. Građani sa pravom glasa imali su priliku da se odluče između konzervativca Ahmadinedžada, bivšeg premijera Musavija, koji važi za umerenog političara, ranijeg predsednika parlamenta reformiste Mehdija Karubija i Mohsena Rezaija, nekadašnjeg čelnika Revolucionarne garde. (RTS) |